U Saboru o dječjim pravima: Korona kriza je i kriza dječjih prava
Objavljeno: 14. listopada 2020., prije 127 dana
Autor: M.M./Hina
PODIJELI
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Foto: - / PIXSELL
Pravobraniteljica je opetovala prijedlog o osnivanju specijaliziranih obiteljskih sudova, te upozorila na brojna kršenja dječjih prava.
Pravobranitelja za djecu Helenca Pirnat Dragičević izvijestila je Hrvatski sabor o svom radu u prošloj godini i opetovala prijedlog o osnivanju specijaliziranih obiteljskih sudova, te upozorila na brojna kršenja dječjih prava. Saborski klubovi suglasili su da je potrebna učinkovitija zaštita djece, no njenom Izvješću o radu u 2019., predstavljenom u Hrvatskom saboru, dali su različitu ocjenu.
- Zalažemo se za osnivanje specijaliziranih obiteljskih sudova u čijoj bi domeni bili svi postupci obiteljsko-pravne zaštite djeteta, uključujući i provedbu sudskih odluka, rekla je pravobraniteljica koja od Vlade očekuje da ostvari tu mjeru. Prije toga je izvijestila da je njen Ured lani zaprimio 10 posto više pisanih prijava u odnosu na godinu prije da ih se najviše odnosilo na području sigurnosti i zaštite djece te u području obrazovnih prava.
"
Godinama svjedočimo o visokokonfliktnim razvodima koji negativno utječu na život djece koju opterećuje i dugotrajnost sudskih postupaka, a takva neizvjesnost može dovesti do nepopravljivih posljedica, rekla je Pirant Dragičević, zauizmajući se za osnivanje spomenutih specijaliziranih obiteljskih sudova. Dobila je podršku HDZ-ove Ljubice Maksimčuk koja apostrofira podatak da su centri za socijalnu skrb lani intervenirali 4600 puta u slučajevima razvoda, pa kad bi se osnovali sudovi, to bi pomogli zaštiti djece.
Dramatičan rast nasilja u obitelji
Pravobraniteljica upozorava i na dramatičan porast nasilja u obitelji, čak za 56 posto u odnosu na 2018. Teške povrede djece u obiteljima utjecale su na povećano izdvajanje djece iz obitelji, iznimno zabrinjavaju pojavni oblici nasilja, koji su bili mučni i okrutni, kazala je i naglasila kako je u takvim situacijama ključno pravovremeno prepoznavanje i preveniranje rizika.
Zastupnice, među kojima i Draganu Jeckov (SDSS), zabrinjavaju ti podaci kao i konstatacija pravobraniteljice da su djeca iznevjerena kad je u pitanju njihova zaštita. Lani je bilo nekoliko izuzetno okrutnih događaja, podsjeća pravobraniteljica te ističe da nasilje u obitelji nije samo problem pojedinca, nego društva u cjelini, za učinkovitu borbu protiv njega treba koordinirano međuresorno djelovanje, suradnja s civilnim sektorom.
Svako peto dijete je u riziku od siromaštva
- Gotovo svako peto dijete je u riziku od siromaštva, dječje siromaštvo obilježava ne samo nedostatak novca nego i ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu, sudjelovanje u sportskim i kulturnim aktivnostima, a uz njega se vezuje i pojam socijalne isključenosti. Privodimo kraju tešku godinu koja dodatno može povećati siromaštvo djece, kazala je, pozivajući Vladu da stvori zaštićujući krug oko djece kojoj prijeti siromaštvo, kazala je Pirnat Dragičević.
Dragica Baričević (HDZ) upozorava da djeca na otocima nemaju jednake mogućnosti kao djeca na kopnu i pita što se može učiniti da se unaprijede prava te djece. Romana Nikolić navodi da sva romska djeca nisu mogla sudjelovanja na online nastavi za pandemije. Koliko hrvatske, češke, talijanske djece nema uvjete za takvu nastavu, uzvraća Hrvoje Zekanović (HS).
Dobrovoljno na proslave vjerskog sadržaja
Pirnat Dargičević upozorila je i na problem nasilja nad i među djecom, prijavama za psihičko nasilje koje neka djeca trpe godinama, nasilje na društvenim grupama, Viberu, Whatsappu, prenošenju online nasilja u nasilje uživo. U prošloj godini suočili smo se i sa slabostima sustava zaštite djece od seksualnih delikata, upozorila je, spominjući preblage sankcije, neučinkovit sustav nadzora nad počiniteljima nasilja nad djecom.
Naglasila je i kako bi prisustvo djece na školskim proslavama vjerskog karaktera trebalo biti na dobrovoljnoj bazi, da se svako dijete u školi mora osjećati ugodno, da za djecu koja ne idu na vjeronauk treba osigurati da za vrijeme vjeronauka imaju odgovarajuću aktivnost. Time je odgovorila zastupnicima Miru Bulju (Most) i Stipi Mlinariću (DP) koji su je pitali zašto se protivi molitvi i blagoslovu za Dane kruha i kome to može smetati te kome smetaju sveti Nikola i Božić. Zekanović joj pak uzvraća da je i ateizam ideologija.
Raspudić o vjeronauku
- Pravobraniteljica za djecu je nedovoljno radila ono što je trebala, petljala se u ono što nije trebala, ocijenio je Nino Raspudić i najavio da Most neće podržati Izvješće. Smatra kako postoji raskorak između onoga što se dobilo Izvješćem, opis stanja uz puno statističkih podataka s veličinom Ureda od 22 zaposlenik i proračunom od 5, 6 milijuna kuna. Osvrnuo se na pravobraniteljičinu izjavu kako je neprihvatljivo da se vjerski sadržaji u nekim školama prakticiraju i izvan vjeronauka, pitajući hoćemo li slijedom toga, zabraniti oca hrvatske književnosti Marka Marulića i Bachovu misu ili šibensku katedralu.
Zekanović o udomljavanju
Suverenist Hrvoje Zekanković (HS) pravobraniteljici predbacuje da u Izvješću nema ni riječi o glavnom problemu države demografskoj katastrofi. Prozvao ju je i da se pravi da ne vidi nelogičnosti u slučaju udomljavanja djece homoseksualnog para.
Djeca u domovima žele da ih "usvoji žirafa"
Rada Borić (ZLK) uzvratila je Zekanoviću kako su djeca koja su živjela u domovima, izrazila želju da ih usvoji žirafa, umjesto da ostanu u domu. Borić tvrdi kako nema istraživanja koje bi pokazalo da djeca odgojena kod istospolnih parova pokazuju druge sklonosti. SDP-ova Andreja Marić (SDP) upozorava na nedopustivo slabu prihvaćenost pravobraniteljičinih prijedloga, od 132 samo je 12 prihvaćeno, 96 nije; Zašto? - upitala je.
Veljko Kajtazi (Klub nacionalnih manjina) upozorio je na nezavidan standard života romske djece. Pozvao je da im se osigura veća dostupnost predškolskog odgoja, kako ih se u školi, zbog nepoznavanja hrvatskog jezika, ne bi izdvajalo u posebne razrede. Naveo je i kako je bilo slučajeva da su prosvjetni djelatnici romsku djecu nazivali Ciganima, a neke i fizički kažnjavali.
HRT koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi Vam pružio bolje korisničko iskustvo o čemu više možete pročitati OVDJE. Ako ne želite dopustiti da HRT na vaše računalo upisuje kolačiće, možete to spriječiti postavkama Vašega internetskog preglednika.