17:48 / 09.10.2019.

Autor: HRT

U Saboru rasprava o Hrvatima izvan RH

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Foto: - / PIXSELL

Za aktivnosti i programe Hrvata izvan RH u prošloj je godini utrošeno 66,7 milijuna kuna, od čega se najveći dio, 24 milijuna kuna, odnosi na poticaje za obrazovanje, kulturu, znanost i zdravstvo od interesa za hrvatski narod u BiH.
U Saboru se raspravljalo o Hrvatima izvan RH.  Za aktivnosti i programe Hrvata izvan RH u prošloj je godini utrošeno 66,7 milijuna kuna, od čega se najveći dio, 24 milijuna kuna, odnosi na poticaje za obrazovanje, kulturu, znanost i zdravstvo od interesa za hrvatski narod u BiH, navodi se u izvješću.

Prije početka rasprave, Mostov Nikola Grmoja poručio je da podržava štrajk učitelja, profesora i nastavnika, a potom je zatražio konzultacije kluba Mosta po pitanju položaja Hrvata u BiH. Kritizirao je i HDZ zbog njihove politike prema Hrvatima u susjednoj državi.

Zatražena je i stanka u ime Kluba HSS-a i Demokrata. Tema je položaj Hrvata u bosanskoj Posavini.

Miro Kovač ispred HDZ-a je također zatražio stanku radi konzultacija o Hrvatima u BiH. - HDZ je potaknuo donošenje Deklaracije o položaju Hrvata u BiH. Žao mi je da kolege iz Mosta nisu prepoznale vrijednost te Deklaracije kao i kolege u SDP-u. Da smo tada pokazali da imamo svijest za konsenzus to bi još jače odjeknulo u BiH. Pokazali smo koliko nam je stalo do Hrvata u BiH.

Grmoja je pak zatražio povredu Poslovnika i Kovaču rekao da oni nisu prihvatili Deklaraciju u izvornom obliku, a da su njihovi amandmani odbijeni.

- Vjerojatno ste se uplašili međunarodne zajednice i sada nama predbacujete vaš kukavičluk, rekao je Grmoja nakon što je zatražio povredu Poslovnika.

Gordan Jandroković potom mu je dao opomenu ustvrdivši da se nije radilo o povredi Poslovnika.

Joško Klisović ispred SDP-a također je zatražio stanku.

- SDA kao jedna od vodećih stranka u BiH, donijela je nedavno Deklaraciju. Ima niz elemenata o kojima ne možemo šutjeti. Ona inačica građanske države u današnjim uvjetima ne vodi nigdje drugdje nego preuzimanju državnih institucija i minorizaciji ostalih građana. BiH sigurno još nije u situaciji da bude građanska država. Tek kad se svi konstitutivni narodi budu osjećali sigurno tek onda možemo govoriti o razvoju građanske države. Što se tiče Deklaracije o položaju Hrvata, ona nije polučila uspjeh koji je trebala.

Ermina Lekaj Prljaskaj je u ime Stranke rada i solidarnosti rekla da Hrvati osim u BiH postoje i u Srbiji te na Kosovu. Zatražila je stanku da vide kako se Deklaracija o Hrvatima primjenjuje u tim državama.

Marko Vučetić rekao je pak da se građanska država može stvarati isključivo demokratizacijom.

- Jedini način u kojem se može danas ostvariti sloboda i jednakopravnost Hrvata u Hrvatskoj i BiH, nije na način da potičemo nacionalističke strukture. U raspravi o Deklaraciji o položaju Hrvata, rekao sam da je ona bila isključivo u funkciji obrane Draga Čovića. Da je uložio toliko truda u demokratizaciju kao što je uložio u vlastito bogaćenje, kudikamo bi drugačije raspravljali.


Državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas rekao je u četvrtak kako vjeruje da će se problem vezan uz izgradnju autoceste preko triju hrvatskih sela u Bosanskoj Posavini riješiti na zadovoljstvo Hrvata povratnika. 

Milas: Izgradnja autoceste kroz Posavinu na zadovoljstvo Hrvata povratnika

- Razgovaramo s predstavnikom vlade Republike Srpske i, koliko sam razumio, taj će problem biti riješen na zadovoljstvo Hrvata koji ondje žive, odgovorio je Zvonko Milas Davoru Vlaoviću (HSS) i Ivici Mišiću (SRiS), koji su upozorili da će se zbog autoceste Banja-Luka - Doboj - Bjeljina, koja prelazi preko hrvatskih sela Garevca, Kladra i Čardaka, srušiti 80 kuća. 

- U Posavini ima toliko širine i livada da se autocesta može premjestiti, rekao je Mišić, dodajući da se i na taj način želi 'očistiti' preostale Hrvate iz Bosanske Posavine nakon što ih je u ratu istjerano gotovo 250 tisuća. 

Stvarati uvjete za održiv ostanak Hrvata u BiH

Izraženo je i zadovoljstvo što su povećana financijska sredstva koja hrvatska država preko Ureda usmjerava za projekte Hrvata izvan Hrvatske. 

Lani su ta financijska sredstva povećana za osam posto u odnosu prema 2017., primijetio je Božo Ljubić (HDZ) referirajući se na podatak da je Ured lani raspolagao s gotovo 74 milijuna kuna, a potrošio oko 68 milijuna.

Pohvalio je projekte za BiH te poručio da se ubuduće treba pobrinuti za uvjete i omogućiti održiv ostanak Hrvata podupirući investicije i poduzetništvo te obiteljska gospodarstva.

- Najveća pomoć koju Hrvatska može pružiti Hrvatima BiH je njihovo političko zagovaranje u međunarodnim institucijama, poručio je Ljubić. 

Pitanje statusa Hrvata u Sloveniji i Crnoj Gori

Zastupnici su u raspravi otvorili i pitanje prava i statusa hrvatske nacionalne manjine te su upozorili da on još nije odgovarajuće riješen. 

- U Sloveniji 50 tisuća Hrvata nije priznato kao nacionalna manjina, u Srbiji im još nije zajamčeno mjesto u Skupštini, a hrvatska nacionalna manjina u Makedoniji još nije ustavno prepoznata, upozorio je Ljubić. 

- Marko Vučetić (NZ) je rekao da u Crnoj Gori ima oko šest tisuća Hrvata, da ih se između 2003. i 2011. tisuću manje izjasnilo Hrvatima zato što je porastao broj Bokelja i Crnogoraca katoličke vjeroispovijesti.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!