Sabor: Potpora produljenju roka za zahtjeve za hrvatsko državljanstvo

Saborski zastupnici podržali su u petak jednogodišnje produljenje roka za podnošenje zahtjeva za hrvatskim državljanstvom temeljem zakona koji je stupio na snagu početkom 2020., a s obzirom da je pandemija otežala uvjete rada u konzularnim uredima.

Rok za podnošenje zahtjeva za državljanstvom po trenutnom zakonu istječe 1. siječnja 2022. godine, no kako je pandemija mnogima otežala podnošenje zahtjeva, sada se rok produljuje za još jednu godinu, pojasnio je državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić.

Obrazlažući izmjene Zakona o hrvatskom državljanstvu, Katić je rekao kako je u 2020. zaprimljeno ukupno 1923 zahtjeva, a u 11 mjeseci ove godine njih 2980, navodeći da se u nekim konzularnim uredima termin čeka po nekoliko tjedana, a negdje i nekoliko mjeseci.

Liberalizirati dobivanje hrvatskog državljanstva

Arsen Bauk (SDP) ocijenio je kako rokovi nisu potrebni jer je riječ o manjem broju zahtjeva, ali i da treba početi razmišljati o dodatnoj liberalizaciji dobivanja hrvatskog državljanstva.

Slično misli i Krešo Beljak (HSS).

- Ako Hrvatska želi biti suvremena, mora se maksimalno otvoriti, ali uz jasne kriterije, kazao je.

Zakon bi mogao biti jedan od instrumenata za popravljanje narušene demografske slike, pripadnicima hrvatskog naroda treba maksimalno olakšati stjecanje državljanstva, ustvrdio je Miroslav Škoro (Suverenisti).

Ocijenio je i kako će samo poboljšanje uvjeta u zemlji potaknuti iseljenike da se vrate, jer će teško napustiti uređene zemlje kako bi došli u Hrvatsku gdje vlada loša investicijska klima, korupcija , klijentelizam, nepotizam...

Hrvatskih državljana u svijetu? U državljanstvo primljen 1,1 milijun!

Hrvoja Zekanovića (Suverenisti) zanimalo je koliko ima hrvatski državljana u svijetu, što to smatra ključnim podatkom za popis birača.

Katić mu je odgovorio kako ne može dati odgovor na to pitanje, ali da je u 30 godina "naturalizacijom" u hrvatsko državljanstvo primljen 1,1 milijun u stranih državljana.

Mariju Selak (Most) interesiralo je želi li netko doista postati građanin Hrvatske ili želi samo europsku putovnicu.

- Trguje li se hrvatskim državljanstvom u Saboru, košta li jedna ruka manjinskih zastupnika ove zakonske izmjene, upitala je i navela kako je najviše zahtjeva podnijeto u Beogradu i Banjoj Luci, u Južnoj Americi nijedan, a u Sjevernoj Americi tek nekoliko.

Bi li smetale prijave iz Argentine, kao one iz Beograda i Banja Luke?

- Bi li vam smetale prijave koje bi došle iz Argentine, kao što Vam smetaju iz Beograda i Banja Luke, uzvratila je protupitanjem Anja Šimpraga (SDSS).

Hrvatsko državljanstvo podrijetlom prema zakonu iz 2019. mogu steći i osobe starije od 21 godine rođene u inozemstvu, čiji je barem jedan roditelj u trenutku njihova rođenja bio hrvatski državljanin.

Hrvatskim državljaninom može postati i osoba rođena u razdoblju od 8. siječnja 1977. do 8. listopada 1991. kojoj su u trenutku rođenja oba roditelja imala hrvatsko državljanstvo, ali joj je u evidenciji o državljanstvu upisano drugo državljanstvo.

Potpredsjednik Sabora Reiner čestitao Međunarodni dan osoba s invaliditetom

Potpredsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner čestitao je u petak današnji Međunarodni dan osoba s invaliditetom, podsjetivši da u Hrvatskoj živi preko pola milijuna takvih osoba.

Osobe s invaliditetom čine 12 posto ukupnog broja stanovnika, to su gotovo tri grada Splita, istaknuo je Reiner, uputivši pritom poruku društvu, državi, ali i svakom pojedincu.

- Na nama je da osiguramo ostvarivanje pristupačnosti, svih građanskih, političkih, socijalnih, kulturnih i gospodarskih prava osobama s invaliditetom, poručio je na početku saborskog rada.

- Neka obilježavanje ovog Dana ispuni svoj cilj i pridonese poboljšanju kvalitete života osoba s invaliditetom, ublažavanju posljedica njihove socijalne isključenosti, kao i senzibiliziranju javnosti na njihovu prisutnost u zajednici i probleme sa kojima se susreću, rekao je i podsjetio na korake koje je Sabor poduzeo za osobe s invaliditetom.

Na prijedlog zastupnice Ljubice Lukačić (HDZ), od listopada 2017. se plenarne sjednice Sabora prenose na znakovni jezik na HRT-u 4, u Sabornicu je postavljena govornica prilagođena osobama s invaliditetom.

Reiner je izrazio i zadovoljstvo što je Hrvatska bila treća zemlja u svijetu koja je ratificirala Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom, "što pokazuje sposobnost i potrebu hrvatskog društva da osigura jednake mogućnosti za ovaj, posebno ranjivi dio populacije".

Glasovanje o Izvješću glavne državne odvjetnice

Saborski zastupnici glasovat će danas o raspravljenim točkama dnevnog reda, među kojima, i o Izvješću glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj-Šipek o radu državnih odvjetništava u 2020. godini za koje je premijer Andrej Plenković najavio da će ga parlamentarna većina podržati.

Izvješće glavne državne odvjetnice o radu državnih odvjetništava u 2020. na dnevnom je redu Sabora bilo je dulje od 60 dana, pa je Most prikupio zastupničke potpise temeljem kojih je glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek pozvana u Sabor. Osim na pitanja vezana uz Izvješće, u Saboru je odgovarala i na niz aktualnih vezanih uz 'slučaj' Agrokor i povlačenje optužnice, afera Softver u kojoj je uhićena bivša ministrica Gabrijela Žalac i druga.

Hrvoj-Šipek ustvrdila je kako u 18 mjeseci njezinog mandata nitko iz izvršne vlasti ili HDZ-a nije na nju vršio pritisak da nekoga procesuira ili odustane od procesa.

Odbor za pravosuđe je većinom glasova, uz brojne kritike na rad DORH-a, usvojio izvješće o radu za 2020. koje je uoči saborske rasprave predstavila glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek, čije je izvješće na zajedničkoj sjednici odbacilo antikorupcijsko vijeće. Hrvoj-Šipek je na zajedničkoj sjednici Odbora za pravosuđe i Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe suzbijanja korupcije na optužbe odgovorila da su mnogi slučajevi koje su problematizirali članovi saborskih tijela odrađeni prije nego što je ona preuzela dužnost glavne državne odvjetnice.

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica rekao je kako nije sporno postupanje Državnog odvjetništva (DORH) i Uskoka u aferi Softver pa glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek i ravnateljica Uskoka Vanja Marušić ostaju na svojim dužnostima. Upitan za ocjenu provedenog nadzora kojim je potvrđeno da je glavna državna odvjetnica znala o slučaju bivše ministrice Gabrijele Žalac, iako je tvrdila suprotno, Malenica je odgovorio kako Zlata Hrvoj Šipek ima povjerenje Vlade pa ne očekuje njezinu ostavku.

Inače, Državna odvjetništva u 2020. primila su nešto manji broj novih predmeta, njih 213.252, za razliku od 2019. kada je zaprimljeno njih 215.688. Ukupan broj predmeta također je manji, ali za 2,7 posto u odnosu na 2019., što je glavna državna odvjetnica ocijenila vrlo dobrim s obzirom na sve okolnosti i teškoće u radu zbog covida-19 i potresa.

Prema indikatorima uspješnosti rada državnih odvjetništava, stopa ažurnosti u 2020. je iznosila 100 posto. Vrijeme rješavanja u 2020. bilo je 70 dana, dok je u 2019. bilo 78 dana. U prošloj godini ostalo je neriješeno 64 predmeta po zamjeniku ili savjetniku glavne državne odvjetnice odvjetnice, dok je u godini ranije ostalo neriješeno 73 predmeta po zamjeniku ili savjetniku glavne državne odvjetnice.

Uskok je u 2020. izdao 349 naloga za posebne dokazne radnje u odnosu na 503 osobe, dok je u 2019. izdano 429 takvih naloga u odnosu na 553 osobe. Od ukupnog broja izdanih naloga u prošloj godini, njih 70,97 posto izdano je zbog sumnje na počinjenje kaznenih djela iz domene organiziranog kriminaliteta, dok se njih 29,02 posto odnosi na koruptivna kaznena djela.

Analizirajući podatke vezane za optuženja i odluke sudova, na početku 2020. je optuženo 30.002 osobe, dok je osoba bez odluke o optužnici bilo njih 4926.

DORH je u prošloj godini podignuo optužnice protiv 18.164 osoba, od čega 39,55 posto neposrednih optužnica, 37,34 posto optužnica s kaznenim nalogom, a 23,1 posto optužnica nakon provedene istrage.

Prema odlukama sudova po optužnici, doneseno je 14.754 odluka, od čega je 97,5 posto optužnica potvrđeno, dok je bez odluke o optužnici bilo 6983 osobe.

Tijekom prošle godine doneseno je 17.235 presuda, od čega su 88,81 posto bile osuđujuće, 19,8 posto s kaznenim nalogom, a 3,23 posto po sporazumu. Doneseno je i 23 posto presuda bez provođenja rasprave.

Kako se očekuje, u drugo bi čitanje trebao biti upućen Prijedlog paketa socijalnih zakona za koji oporba drži da neće reformirati sustav socijalne skrbi, jer uvodi centralizaciju i ne daje odgovore na bitna pitanja u sustavu. Također i Prijedlog zakona o sprječavanju sukoba interesa koji je oporba oštro kritizirala tvrdeći da se njime eutanazira Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, no HDZ to odbacuje, kao i resorni ministar koji ističe da to tijelo ostaje neovisno.