Prodaju plodnu zemlju, a nastale rupe zasipaju građevinskim otpadom

Još jedna tema o kojoj se malo priča, ali je sve veći problem. Zakon kaže: poljoprivredno zemljište je dobro od državnog interesa i treba ga posebno štititi. No u zaštitu poljoprivrednog zemljišta u Dalmaciji,  čini se,  ne staje nitko jer sve češća je pojava kopanja plodne zemlje i njezina prodaja. U prirodi tako nastaju rupe duboke i po nekoliko metara koje se zatrpavaju otpadnim građevnim materijalom. 

To je unosan posao jer kvadrat zemljišta stoji nekoliko eura, kubik plodne zemlje i do 30 eura, a kad se naplati i deponiranje otpada na nekoliko uloženih eura, zarada se penje i do stotinu eura po četvornom metru. Inspekcije, kažu, ništa ne znaju, a iz Centra za tlo upozoravaju da zemlji ovako nanosimo nemjerljivu štetu.

Prije je bilo poljoprivredno zemljište, a sad u višemetarsku rupu nepoznat netko baca otpad.

- Sramota za RH, težaci su u Dalmaciji stotinama godina vadili kamen iz zemlje da bi stvorili plodnu zemlju da bi mogli uzgajati poljoprivredne kulture. Mi sad imamo slučaj, znači da se vadi zemlja, nasipa se oko vila, hotela i čudesa gdje se sije trava, a poljoprivredno zemljište koje je od posebnog interesa za RH i koje je po Zakonu poljoprivrednog zemljišta posebno zaštićeno se nasipa šutom, otpadom i na taj način se ne samo da krši Zakon o poljoprivrednom zemljištu nego masa zakona i nikome ništa, rekao je Damir Buntić, predsjednik Odbora za maslinarstvo HPK.

Ima i onih koji su za sobom ostavili rupu u prostoru. Ovo je u zaleđu Skradina.

- Netko je na ovoj čestici zemlje iskopao rupu dubine tri metra površine oko dvije tisuće kvadrata i na takav način obezvrijedio poljoprivredno zemljište i gdje se stjecanjem okolnosti formira sada lokva, odnosno malo jezero, rekao je Antonijo Brajković, gradonačelnik Skradina.

Pa je nepoznat netko na tom ekocidu utržio više stotina tisuća kuna.

- Pa kao svaki normalan čovjek koji takve pojavnosti osuđuje, osim što je naravno protupropisno, protiv Zakona, na ovaj način se remeti i ekosustav. Ugrožava se sigurnost ljudi, remete se tuđe susjedne parcele i, naravno,  dovodi se do estetske degradacije prostora, dodao je Brajković. 

- Mislim da je to stvarno omalovažavanje prirode i svega okoliša jer jednostavno za neki svoj privatni interes uništiti javni interes, interes ostalih ljudi, mislim da stvarno nije uredu, izjavio je Marin Klarić, komunalni radar iz Skradina.

Zabrinjavajuća pojava prisutna je na gotovo svakom koraku.

- To trenutno je po meni problem broj jedan zlorabljena poljoprivrednog zemljišta gdje vlasnici tih svojih čestica praktički izvade i prodaju tu plodnu zemlju. Onda nekakvim građevinarima raznoraznim omoguće da svoj građevinski otpad, umjesto da ga predaju na Bikarac gdje moraju platiti nekakvo odlaganje tog otpada, ga praktički vraćaju u obujmu u kojem je ispražnjena zemlja plodna, vraćaju građevinski otpad, izjavio je Ante Nakić, pročelnik UO-a za komunalne djelatnosti Grada Šibenika.

A posao je to zbog kojeg se poljoprivredna zemljišta čak i kupuju.

Računica je jednostavna. Kvadrat poljoprivrednog zemljišta može se kupiti za nekoliko eura, dok se kubik zemlje prodaje za gotovo 30 eura, pa se ide maksimalno i u dubinu. A zatim se naplati i odlaganje građevnog otpada. Pa neki na nekoliko uloženih eura po kvadratu zarade i 100.

- U normalnoj pravnoj državi u Europi, kad bi se ovako nešto dogodilo, ovaj koji to radio bi završio ili u ludnici ili u zatvoru. Nosio bi gaće na štapu, što se kaže, nakon procesa saniranja štete koju je napravio, rekao je Buntić.

A ima li takvih procesa?

Državni inspektorat nakon našeg prvog upita izlazi na teren i, kako kaže, potvrđuje naše navode. Identificirane su katastarske čestice te je u tijeku utvrđivanje vlasnika. Inspekcijski postupak je, navode, u tijeku. Na dodatni upit koliko su takvih slučajeva u Šibensko-kninskoj županiji dosad imali, kažu, nijedan. Nitko im ništa u prošle četiri godine nije prijavio.

Gradu Šibeniku, pak, jest. Odlučili su kazniti jednog od preprodavača zemlje, još u 2020. godini.

- Evo ovo što sam sad maloprije rekao, to se odnosilo točno na to i stranka je uložila žalbu i trenutno se još vodi taj postupak na drugostupanjskome tijelu, rekao je Nakić.

Drugostupanjsko je tijelo županijsko, a pravorijek se, kako to već kod nas biva, čeka više od dvije godine. Kazne su propisane, i to visoke.

-Tako je Zakon propisivao kazne za fizičke osobe od 5 do 50 tisuća kuna. Dok je za pravne osobe ta kazna od 10 do 100 tisuća kuna, uz ostale upravne mjere vraćanja u prvobitno stanje i ostalih. Međutim, za tako nešto bi prvo trebalo naći počinitelja i nesporno znati tko je, izjavio je Klarić.

No pohlepni pojedinci najčešće ostaju neprijavljeni i nepoznati, a šteta koju nanose zemlji je nemjerljiva.

- Ovo ovdje što je napravljeno, znači ne samo ovaj teren koji je vlasništvo X osobe, on je potpuno uništen, to više nije poljoprivredno zemljište, ali je znači fizika tla svih susjeda ovdje poremećena. Kapilarne vlage će biti drugačije, sve će biti drukčije, znači zbog ovoga će trpjeti svi susjedi oko ove parcele, pojasnio je Buntić.

- Nikada nije to bilo dozvoljeno. To pada u trajnu degradaciju poljoprivrednog zemljišta. S tim načinom mi trajno gubimo poljoprivredno zemljište. Vi morate znati da se humusni sloj - jedan centimetar stvaranja humusnog sloja je dugogodišnji proces, više tisuća godina. I mi ako njega uništimo, to jest odnesemo, mi smo trajno izgubili tu površinu za obavljanje poljoprivredne proizvodnje, objasnio je Hrvoje Hefer, mag. ing. bil., voditelj Centra za tlo HAPIH-a.

Nasipavanje građevnim materijalom dodatni je problem.

- Sad tu dolazi do pročišćivanja u podzemne vode, to mi imamo. Znači, vi imate kad padne kiša, to vam se procjeđuje, a pogotovo ako je u Dalmaciji vi znate da je to tamo porozno, to će vam u podzemnim vodama otići i do mora. I do pitkih voda i to je zabranjeno. To se ne smije raditi, dodao je Hefer.

Pa ipak se radi i uglavnom ne prijavljuje.

- Ovu priliku koristim da apeliram ljude vlasnike poljoprivrednih zemljišta, kad prodaju zemljište da se raspitaju kome prodaju zemljište. I naravno, svima onima koji se nalaze na poljoprivrednom zemljištu da obavijeste nadležne službe našeg komunalnog redara ili inspekcijsku službu Ministarstva poljoprivrede kad uoče takve pojavnosti, jer one su očito protupravne, zaključio je Brajković.

Jer Zakon kaže: Poljoprivredno je zemljište dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu, no nažalost, na terenu je jasno vidljivo i kakvu!