U zagrebačkoj Dubravi ekshumirani posmrtni ostaci najmanje 29 žrtava

Posmrtni ostaci najmanje 29 žrtava ekshumirani su u zagrebačkoj Dubravi, a preliminarno je utvrđeno da je riječ o muškim osobama ubijenima u dobi između 30 i 40 godina, te da su likvidacije počinjene u razdoblju poslije Drugog svjetskog rata, objavilo je Ministarstvo hrvatskih branitelja.

Na području Grada Zagreba, na lokaciji Oporovečki vinogradi u Dubravi, u organizaciji Uprave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja provedeno je terensko istraživanje i pronađena masovna grobnica. Radi se o grobnoj jami iz koje su ekshumirani posmrtni ostaci najmanje 29 žrtava, a prema dostupnim saznanjima radi se o likvidacijama počinjenima u poslijeratnom razdoblju, objavilo je Ministarstvo na svojoj web stranici. 

Preliminarnom obradom posmrtnih ostataka na terenu utvrđeno je kako se radi o osobama muškoga spola, okvirne životne dobi između 30 i 40 godina, pri čemu su utvrđene traume koje upućuju na smrt uzrokovanu vatrenim oružjem. Kod svih žrtava pronađeni su i tragovi vezivanja žicom, što predstavlja važan forenzički pokazatelj okolnosti stradanja i upućuje na obilježja karakteristična za masovne grobnice komunističko-partizanskog režima, ističe se u objavi. Dodaje se da nakon terenskih istraživanja slijedi antropološka obrada radi utvrđivanja daljnjih okolnosti stradanja i drugih dostupnih činjenica o žrtvama.

Riječ je o još jednoj u nizu lokacija koje potvrđuju postojanje sustavno prikrivanih mjesta stradanja iz razdoblja nakon završetka Drugog svjetskog rata na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Dosadašnja istraživanja pokazuju kako se i na urbanom području Zagreba i njegove okolice nalazi veći broj lokacija povezanih s poslijeratnim likvidacijama i prikrivenim ukopima žrtava, ističe se u objavi.

Dostojanstven pokop žrtava elementarna je obveza države

U proteklih 10 godina Ministarstvo hrvatskih branitelja provelo je više od 630 terenskih izvida i istraživanja, istražilo više od 90 lokacija u 16 županija te ekshumiralo posmrtne ostatke najmanje 2.329 žrtava iz Drugog svjetskog rata i poraća, navodi se u objavi. 

Ministarstvo hrvatskih branitelja ovoj problematici ne pristupa kroz ideološke ili političke interpretacije, nego kroz zakonsku nadležnost i obvezu države da istraži prikrivena mjesta stradanja te osigura dostojanstven ukop posmrtnih ostataka žrtava. Upravo zato smatra neprimjerenim i zlonamjernim određene pokušaje da se stručni i humanitarni proces prikazuje kao ideološki projekt samo zato što se odnosi na žrtve poratnih likvidacija i prikrivenih masovnih grobnica iz poslijeratnog razdoblja.

Istraživanje prikrivenih mjesta stradanja i dostojanstven pokop žrtava ne predstavljaju povijesni revizionizam, nego elementarnu obvezu svake uređene i demokratske države. Ministarstvo ne donosi nikakve kvalifikacije radi li se o nevinim žrtvama, jer to je stručan, humanitaran i civilizacijski postupak, a ne politički projekt. Kod masovnih i prikrivenih grobnica iz tog razdoblja često se pronalaze međusobno izmiješani posmrtni ostaci, što je očekivano jer su desetljećima bili izloženi različitim procesima. No, to ne znači da je nemoguće utvrditi kontekst grobnice.

Upravo su na temelju takve cjelovite analize nadležna tijela Republike Slovenije u službenoj dokumentaciji definirala posmrtne ostatke hrvatskih žrtava iz prikrivenih poslijeratnih grobišta, a njihovo preuzimanje provedeno je temeljem međudržavnog sporazuma o uređenju vojnih grobišta. Posebno je neprimjeren pokušaj relativiziranja nalaza vezanih uz način stradanja žrtava. U brojnim slučajevima tijekom ekshumacija evidentiraju se vezivanja ruku žicom, strijelne ozljede lubanja i drugi tragovi koji predstavljaju važne forenzičke pokazatelje okolnosti smrti i karaktera događaja, stoji u objavi.

To nije ideološki ni politički projekt

Potpuno se zanemaruje činjenica da su posmrtni ostaci pripadnika partizanskog pokreta i pobjedničke vojske nakon završetka rata u velikom broju slučajeva bili evidentirani, organizirano pokapani i obilježavani kroz tadašnji sustav vojnih groblja, kosturnica i memorijalnih mjesta. S druge strane, velik broj drugih žrtava iz poratnog razdoblja ostao je desetljećima skriven u jamama, rovovima, šumama i drugim prikrivenim mjestima stradanja, bez evidentiranog mjesta ukopa i bez mogućnosti dostojanstvenog pokopa.

Upravo zato već godinama, gotovo po istom obrascu svaki pokušaj istraživanja prikrivenih mjesta stradanja i dostojanstvenog pokopa žrtava prati nastojanje da se cijeli proces prikaže kao ideološki ili politički projekt, umjesto kao zakonska, humanitarna i civilizacijska obveza države, stoji uz ostalo u objavi Ministarstva.