07:00 / 25.12.2021.

Autor: B.A./Hina/HRT

"U Zagrebu je sigurno 700 do tisuću beskućnika koji se trenutno nalaze na ulici"

Beskućnik u Zagrebu

Beskućnik u Zagrebu

Foto: Patrik Macek / Pixsell

Beskućništvo je kod nas, kao i svugdje u svijetu, rastući socijalni problem. Hrvatska mreža beskućnika procjenjuje da je u Hrvatskoj oko 2200 apsolutnih beskućnika – što znači da nemaju krov nad glavom. No, stvarne brojke građana koji nemaju osnovne standarde za zdravlje i sigurnost još su veće. Ruku pomoći već im godinama pruža udruga „Pet Plus“.

- U Zagrebu je sigurno 700 do tisuću beskućnika koji se trenutno nalaze na ulici, rekla je predsjednica udruge Mira Davidović u HTV-ovoj emisiji Studio 4.

Ističe kako su različiti su razlozi zbog kojih ljudi završavaju na ulici. 


- Imamo ljude koji su ostali bez posla, ljudi koji su došli iz potresom pogođenih područja, ili su možda imali neke obiteljske probleme pa su jednostavno ostali bez ikakve imovine. Imamo i mlade ljude koji izlaze iz alternativne skrbi – oni, nažalost, nakon navršene 18. godine moraju napustiti dom u kojem su dotad boravili. Ako nemaju nikoga vrlo im se teško snaći pa onda i oni često završavaju na ulici, objašnjava. 


Svi oni koji ostanu bez krova nad glavom, za smještaj se snalaze kako god znaju – spavaju po klupama, napuštenim ulazima, napuštenim tvornicama, oko kolodvora, po vagonima. 


- U gradu postoje dva prihvatilišta za beskućnike – jedno u Kosnici koje vodi gradski Crveni križ, i drugo prihvatilište Caritasa zagrebačke nadbiskupije. No, kapacitet ta dva prihvatilišta je za oko 200 ljudi. Jako je velik pritisak na Zagreb, jer ljudi iz manjih, ruralnih sredina dolaze jer znaju da u gradu, ako ništa drugo, nikad neće biti gladni, kaže Davidović.


Dodaje kako su beskućnici još uvijek dosta stigmatizirani, te građani dalje često okreću glavu od njih. Ipak, postoje i lijepe priče i pozitivni primjeri gdje su se građani udružili privatnim inicijativama kako bi pomogli. 


- I mi udruge, organizacije civilnog društva koje smo uključene u Hrvatsku mrežu za beskućnike, radimo jako puno na destigmatizaciji te skupine. Isto tako im grad Zagreb prema svojim mogućnostima doista pruža onoliko koliko mogu. Tu su i pučke kuhinje, i ljudi barem nisu gladni što im je jako bitno.


U kontekstu pružanja ruke pomoći je i projekt udruge „Rješenja za pet“ – europski projekt koji je „Pet Plus“ provodila proteklih godinu dana, s partnerima „Dom nade“ i udrugom „Stijena Resoc“. 


- Organizirali smo dnevni boravak za beskućnike – jednu vrstu potpore koju dosad nisu imali na prostoru grada Zagreba. Taj dnevni boravak je doista nalikovao na dom, i naši beskućnici su rado svraćali. U sklopu njega smo im pružali razne usluge – mogli su doći obrijati se, popiti topli napitak, pojest neki jednostavni obrok, mogli smo im oprati rublje, mogli su odraditi osobnu higijenu. Imali smo i dosta aktivnosti vezane uz pomoć pri zapošljavanju beskućnika, radionice financijske i informatičke pismenosti. Svakodnevno su mogli i razgovarati s nekim od našeg stručnog tima. Puno smo im pomagali savjetima pri ishođenju osobne dokumentacije, priča Davidović, te dodaje kako su je upravo ishođenje osobnih dokumenata prvi potreban korak kako bi beskućnici stekli preduvjete za ostvarivanje svojih socijalnih prava.


Udruga trenutno ima velik broj volontera koji su voljni pomoći. 


- Jako puno ljudi se javilo i dolazilo u naš dnevni boravak, razgovaralo s beskućnicima, donosilo hranu i razne higijenske potrepštine, priča Davidović te dodaje da, iako je projekt gotov, udruga je uspjela pronaći sredstva za daljnji najam tog prostora za sljedećih godinu dana. 


- Za ostale stvari ćemo se pobrinuti, da našim beskućnicima ništa ne manjka. Imamo dosta sugrađana koji žele pomoći, poduzetnika koji su voljni zaposliti beskućnike – iako smo ih kroz ovaj projekt uspjeli zaposliti i prekvalificirati neke od njih. Nadam se dobroj budućnosti i da ćemo uspjeti raditi stvari kao i do sada, kako bi pomogli našoj najugroženijoj skupini, ističe.


Potencijalni poslodavci, kaže Davidović, različito reagiraju na mogućnost zapošljavanja beskućnika, iako većina njih nema stigmu. 


- To nas veseli, kaže. 


U cijelu ideju uključit će se i Gradski ured za socijalnu zaštitu, kojem se jako sviđa koncept dnevnog boravka te smatraju kako bi takav projekt trebao opstati.


- Voljni su nam pomoći u zajedničkoj suradnji da nađemo adekvatniji prostor za provođenje takvih aktivnosti, kaže. Građani koji također žele pomoći to mogu napraviti na razne načine. 


- Kad sretnemo beskućnika pokloniti mu dio svog vremena, pažnje, osmijeh. Popričati malo s njim. Uvijek dobro dođu i hrana, higijenske potrepštine i odjeća koja je doista deficitarna za naše beskućnike.


Kada znate da ste nekome promijenili život, osjećate se jako ispunjeno, ističe Davidović. 


- Kao udruga doista radimo jako puno, i puno ljudi smo dotakli. Pogotovo ljudi koji su bivši ovisnici i bivši počinitelji kaznenih djela. Shvatili smo da su te tri skupine u biti neodvojive. Ali mi nemamo stigme, imamo puno volje i motivacije raditi s tim ljudima i pokušavamo to prenijeti i na druge, priča Davidović. Ističe i kako je udruga uspjela oformiti stambenu zajednicu sredstvima iz nacionalnog projekta. 


- Iznajmili smo jedan stan, u koji smo smjestili petero beskućnika iz našeg dnevnog boravka. Imaju sve što mi normalni ljudi imaju, i imaju prvi put Božić pod krovom, što je jako lijepo, zaključuje Davidović.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!