Učenici su ove godine 112 dana van školskih klupa, praznici rasjepkani

U posljednje vrijeme sve je glasnija rasprava o prijedlogu Ministarstva obrazovanja da nova školska godina počne najranije dosad - 2. rujna. Turistička je sezona tad još u punom zamahu, pa bi to nekim srednjoškolcima, među ostalim, skratilo vrijeme rada putem učeničkog servisa.

Prigovora ima i na duljinu trajanja nastavne godine - ove, primjerice do 21. lipnja, sljedeće do 18. lipnja. S druge strane, kada je riječ o praznicima, ove školske godine učenici će se odmarati ukupno 112 dana. No, poseban je problem što su to mahom rascjepkani praznici.

Godinama slušamo neprimjerene komentare da je prosvjetarima odlično jer imaju dva mjeseca praznika, a nitko se nikada nije zapitao je li to istina.

Školski kalendar resornog Ministarstva nalaže da su učenici ove godine 112 dana na propisanim praznicima.

Dva dijela zimskih, proljetni, ljetni, državni praznici. Uz to maturalci, škola prirode, dan škole koji nismo računali.

Skupi se dana i dana kada nisu u školskim klupama. A to što su praznici rascjepkani, problem je i učenicima i učiteljima.

- Onda imamo problem, djeca tek steknu radne navike, uđu u formu, dođu praznici i djeca su nakon tjedan dana još tjedan dana na praznicima, kazala je profesorica hrvatskog jezika Kristina Grgin Bublić iz Druge Ekonomska škole u Zagrebu.

- Ja se mogu opustiti, ali više mi je problem da se vratim u ritam učenja treba mi sigurno tjedan dana dok ne dođe neki zahtjevni ispit pa me to probudi, rekla je učenica Iva iz Osijeka.

- A od 28. imamo početak proljetnih praznika i 5. se vraćamo na nastavu, dodao je Damir Jelenski, ravnatelj Gimnazije Tituša Brezovačkog u Zagrebu.

Ali to nije sve. U idućem mjesecu je i 17. travnja neradni - zbog izbora. I tu problemima nije kraj. Ovaj put organizacijski i neplanski.

- To će za neke škole biti problem osobito za završne razrede ukoliko su planirali neke druge aktivnosti , pa će morati odrađivati subotom, zaključila je predsjednica Udruge ravnatelja srednjih škola Suzana Hitrec.

A vratimo li se još malo na dane praznika, ako se njima još pridoda gotovo 40 milijuna sati izostanaka učenika, koliko su imali samo prošle godine, postavlja se pitanje koliko su oni uistinu na nastavi.

I onda se učitelje propituje koliko rade s njima i kakve rezultate postižu na ispitima.

Pa umjesto nategnutih priča o važnosti nacionalnih ispita koji organizacijski također poremete nastavu u osnovnim školama u gotovo cijelom ožujku - pitajte u konačnici učitelje kakav je školski kalendar najprihvatljiviji.