Udomitelja sve manje, a djece kojoj treba dom sve više

U našoj zemlji trenutačno je više od 2200 djece u udomiteljskim obiteljima. A ljudi koji, nerijetko uz svoju biološku djecu, topli dom i ljubav godinama pružaju i tuđoj, sve je manje. Bila je to jedna od tema 18. Nacionalnog susreta udomiteljskih obitelji, koji je u organizaciji Foruma za kvalitetno udomiteljstvo održan u Đurđevcu.

Bila je zimska, hladna noć 2009., a Đurđevčanka Dubravka Čordašev vraćala se iz druge smjene. Ispred jedne kuće vozila hitnih službi s upaljenim rotirajućim svjetlima i dječji plač. 

- Oduzimali su dvije djevojčice, izuzimali iz obitelji. Na način da su bile promrzle, gladne, plave u nekakvim haljinicama od čipke, bose, prisjeća se Dubravka Čordašev, udomiteljica, Đurđevac.

Prizor je to nakon kojega je sa suprugom Ivanom i petero biološke djece donijela odluku da postanu udomitelji. I otada sretnije dane i noći ispunjene pažnjom kod njih je pronašao nevjerojatan broj djece bez roditeljske skrbi.

- Negdje oko 120 djece je našlo smještaj u našoj obitelji na trajnom smještaju što na hitnom, privremenom, kaže gospođa Dubravka. 

Ivan tu živi već15 godina. Nedavno je postao punoljetan, završava srednju školu. Prepun nesigurnosti, ali siguran što želi od života.

- Postao bi udomitelj. Pomogao bi drugoj djeci. Ima takvih roditelja koji ne žele baš brinuti, kaže Ivan, udomljenik.

Djece poput Ivana sve je više, a broj udomiteljskih obitelji opada. Grad Đurđevac, koji je domaćin ovogodišnjeg Nacionalnog susreta udomiteljskih obitelji, desetljećima je među vodećima u zemlji po broju udomitelja u odnosu na broj stanovnika. I tu namjerava ostati.

- Pomažemo udomiteljstvo odnosno obiteljima kada postaju udomiteljske za opremanje namještajem i slično, zatim financiranjem režija, smeća i vode i dodatno se isplaćuju naknade za svako udomljeno dijete, kaže Hrvoje Janči, gradonačelnik Đurđevca.

- Oduvijek se sjever, sjeverozapadne Hrvatske, Varaždin, Koprivnica, Đurđevac, Međimurje se isticalo udomiteljstvom, to je neka kolijevka udomiteljstva. A najmanje je zapravo zastupljeno udomiteljstvo u Dalmaciji i na otocima, kaže Marija Igrec, predsjednica Foruma za kvalitetno udomiteljstvo djece, Zagreb.

Unatoč tomu što je 2019. u zemlji zaživjelo i profesionalno udomiteljstvo u sklopu kojega se udomiteljima uplaćuju doprinosi za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, te imaju druga prava iz radnog odnosa, sve je manje hrvatskih obitelji koje pod svoj krov žele primiti djecu čiji je život najčešće od rođenja obilježen tragedijama i tugom.