Predsjednica Udruge Pomak, koja se bavi promicanjem prava prijavitelja nepravilnosti, odnosno zviždača, Adrijana Cvrtila upozorila je na neučinkovitost njihove sudske zaštite u Hrvatskoj.
29.06.2026.
Zadnja izmjena 15:20
Autor: D.M./HRT
Predsjednica Udruge Pomak, koja se bavi promicanjem prava prijavitelja nepravilnosti, odnosno zviždača, Adrijana Cvrtila upozorila je na neučinkovitost njihove sudske zaštite u Hrvatskoj.
Prijavitelji nepravilnosti suočavaju se s odvračajućom sudskom praksom, a država im nije osigurala ravnopravni položaj u sudskoj borbi protiv onih koje su prijavili za nepravilnosti ili korupciju, rečeno je na konferenciji za novinare Udruge Pomak.
Predsjednica udruge Adrijana Cvrtila kazala je da prijavitelji nepravilnosti, zviždači, nakon podnesene prijave najčešće ostaju bez posla, a suočavaju se s, kako je kazala, "dugotrajnom bitkom koja se najčešće bije na prvostupanjskom i drugostupanjskom sudu".
Cvrtila je upozorila da osobe koje prijave nepravilnosti i korupciju na sudski epilog čekaju godinama.
- Osoba koja prijavi nepravilnost i korupciju u RH čeka pet godina da se predmet riješi, a zatim se predmet još godinu dana nalazi na Ustavnom sudu. Postavlja se pitanje na koji način mi kao RH primjenjujemo direktivu Europske unije i primjenjujemo li pravila kojima se potiču prijavitelji i štite osobe koje prijavljuju nepravilnosti, što je i smisao europske direktive o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije. Ono što ja mogu zaključiti jest da apsolutno ne, poručila je Cvrtila.
Dodala je kako postojeći sustav, zbog dugotrajnih postupaka i nedostatne zaštite, ne pruža dovoljno sigurnosti osobama koje odluče prijaviti nepravilnosti i korupciju.
Cvrtila je istaknula kako sekundarna pravna pomoć nije dostupna svim prijaviteljima nepravilnosti, a dodatni problem predstavlja činjenica da Ustavni sud ne vodi posebnu evidenciju njihovih predmeta. Trenutačno se na Ustavnom sudu nalazi samo jedan takav predmet, a o njegovoj hitnosti odlučuje sudac izvjestitelj.
- Besplatnu sekundarnu pravnu pomoć može ostvariti samo osoba koja po glavi u kućanstvu ima prihod od 441,44 eura. Dakle, za nekoga koji je nešto prijavio u javnom interesu i borio se protiv korupcije, postoji imovinski cenzus. Osobi koja je ostala bez posla, država ne osigurava sekundarnu pravnu pomoć, kazala je Cvrtila.
Predsjednica udruge Pomak na konferenciji za novinare održanoj pred Ministarstvom pravosuđa, uprave i digitalne transformacije izrazila je i nadu kako će se sudski predmeti o zaštiti prijavitelja nepravilnosti u budućnosti rješavati po hitnom postupku te kako će se se u najavljenim izmjenama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći uvrstiti i prijavitelji nepravilnosti.
- Zalažemo da se prijavitelji nepravilnosti izuzmu iz sustava postavljanja kriterija imovinskog cenzusa, zaključila je Cvrtila.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora