Što bi stambena strategija trebala donijeti do 2030.?

Premda je pravo na krov nad glavom temeljna ljudska potreba, a ne luksuz, priuštivost stanovanja u Hrvatskoj sve je veći problem. Sustavne strategije stambenog zbrinjavanja nismo imali desetljećima, stoga je jučer predstavljen Nacionalni plan stambene politike do 2030. O tome u Studio 4 govori Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

U tijeku su dubinska istraživanja o stanovanju, radi se i o demografskim projekcijama do 2030. godine. Prvi put u Hrvatskoj ozbiljno se radi na stambenoj politici.

Važna su to istraživanja kako bi se doznalo koliko stanova nedostaje i u kojim krajevima.

- Znamo samo da je pritisak na stambeni fond, da najamnine rastu, da cijene ne rastu, ali koliko i gdje to još ne znamo, kazao je državni tajnik Željko Uhlir.

- Svaka država ima svoj model, ne postoje dva ista(...) Svaka država se nalazi u nekom svom okruženju. Mi imamo oko 90% stambenog fonda u privatnom vlasništvu. To je slično ovom socijalističkom krugu Češka, Mađarska, Slovenija gdje se privatizirao bivši državni fond, prodavali su se državni stanovi. I ljudi su po povoljnim uvjetima kupili. Drugdje u Europi, u svijetu, nema takvog odnosa i puno više ima stanova u najmu nego ih ima u privatnom vlasništvu, dodao je.

Što donosi stambena strategija?

-  Glavni zadatak stambene politike u Hrvatske je taj da omogući svojim građanima priuštivo stanovanje. Dakle, da bude svakom građaninu pristupačan stan u najmu, u kupnji, za nas je to potpuno svejedno, rekao je Uhlir.

-  Stambena politika mora to napraviti uz pomoć nekoliko poluga koje svaka država ima na raspolaganju. Prva poluga je financijska, druga je porezna, treća je zemljišna i četvrta je ekološko-energetska, dodao je.

Trenutno se razvija koncept stambene politike koja tek treba biti usuglašen i prihvaćen.

- Idemo u tom smjeru da dugoročno našim građanima se planski, strateški omogući priuštivo stanovanje, jer je to bitno. Ne samo zbog toga da bi pojedinci mogli jeftinije stanovati, to je vezano uz demografiju, uz iseljavanje iz naše države, studiranje, školovanje, kazao je.

Priuštivo stanovanje

Državni tajnik otkrio je da je HEP napravio izvještaj po gadovima koliko stambenih jedinica ima brojila i potrošnju te iz toga slijedi da postoji 400 000 praznih stambenih jedinica. 

- Državni zavod za statistiku je izašao za cijelu Hrvatsku, dakle ne samo po gradovima nego i po mjestima i županijama, da ima 600 000 praznih stambenih jedinica koje se ne koriste, rekao je.

Skuplje i duže traje gradnja novih stanova, u prosjeku pet godina od početka investicijske ideje do realizacije projekta. Zato se okreću praznim stanovima kojih je, kako kaže, najviše u velikim gradovima.

- Čak i u gradu Dubrovniku koji ima tešku stambenu situaciju, dakle mladi ljudi tamo imaju vrlo male šanse da mogu si priuštiti kupovinu stana ili najam nekog stana, jer sve ide u turizam, i grad Dubrovnik ima situaciju da na svojih 23 tisuće stanova ima 4 tisuće praznih stanova, kazao je Uhlir.

- U gradu Zagrebu je 58 000 (praznih stambenih jedinica). Dakle to su velike brojke ukupno u Hrvatskoj koje ćemo mi pokušati iskoristiti da se jedan dio tih stanova nađe u priuštivom najmu za građane koji čekaju takvu priliku, istaknuo je.

Uhlir je govorio i o priuštivom najmu koji se određuje lokalno, na razini prosjeka, medijana plaća i cijena po gradovima.

- Jedna uobičajena međunarodna kategorija priuštivog stanovanja je da ukupni troškovi koje pojedinac ima za stanovanje, to znači i režije, i grijanje, i sve skupa, ne bi smjeli iznositi preko 30% njegovog neto dohotka. Dakle, 30% neto mjesečnog dohotka je maksimum koji bi se smio izdvajati da taj stan bude priuštiv, kazao je.

Daleko je to od trenutne situacije jer mnogi izdvajaju više od polovice svog dohotka za plaćanje stanarine.

Na koji način će se subvencionirati takav oblik stanovanja?

Tri su smjera, odnosno modela.

- Jedan je da se aktivira dio ovih praznih stanova, da oni uđu u program priuštivog najma(...) Drugi smjer je da se aktiviraju neprofitne stambene zadruge, to je hit u Europi, dakle kod nas se isto počinje, imamo prvu već koja djeluje u Križevcima, oni su od grada Križevca dobili po instrumentu prava građenja jednu napuštenu vojnu zgradu iz koje će napraviti 19 stanova(...) I treći smjer je klasična gradnja, ovo što i sada imamo kroz Zakon o društveno poticajnoj stanogradnji, POS, dakle kupnja zemljišta, gradnja, projektiranje i sve ono što je u nizu, objasnio je državi tajnik.

Za one koji žele kupiti nekretninu, važno je istaknuti da je kupnja u priuštivom dijelu moguća samo kroz POS.

- Država mora sudjelovati, mora neki način subvencionirati kupnju zemljišta, radova, da bi ta cijena pala. Onda se rade liste, boduje se i tko može koristiti se takvim stambenim zbrinjavanjima, kazao je.

Demografske mjere - stanovanje jedno od temeljnih ljudskih potreba

- Jedna od glavnih mjera demografskog razvoja naše države je mjera stanovanja, mi ju sad razrađujemo. Naš akt stambene politike je nižega reda, ne ide u Sabor, nego će ga Vlada donositi. I razrađuje se to što je rekla Strategija državnog razvoja kao ključni krovni dokument, pa onda Strategija demografskog razvoja, rekao je.

Što ova strategija znači za manje sredine?

- Imamo potpuno drugačiju situaciju i to je jedan od otežavajućih faktora za pisanje stambene politike, što je naša država u svakom smislu heterogena, znači različita. I po prirodnim bogatstvima, i po prihodima općina, gradova pa i građana, pa onda i u industrijskom razvoju, kazao je državni tajnik Uhlir.

- Mnogo je napuštenih nekretnina u tim ruralnim krajevima. Postoji jedan program koji se isto tako potiče i mi ga isto tako uvažavamo kroz našu stambenu politiku. Imamo Zakon o stambenom zbrinjavanju u potpomognutim područjima koji isto tako i putem njega država razvija modele kako pomoći ljudima da ostanu tamo, da riješe stambeno pitanje, da nisu prisiljeni iseljavati, zaključio je.