Strože kazne za uhođenje, uznemiravanje i dijeljenje intimnih snimki na internetu

21.11.2026.

19:42

Autor: Nataša Ban/I.B./Dnevnik/HRT

Strogo kažnjavanje digitalnog uznemiravanja i uhođenja

Uhođenje, uznemiravanje i dijeljenje intimnih snimki na internetu uskoro će se strože kažnjavati. Hrvatska do lipnja iduće godine u Kazneni zakon mora unijeti direktivu Europske unije o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. U praksi to znači širenje kaznene odgovornosti i na treće osobe, ali i otvara pitanje - jesu li policija i sudovi spremni za novi val prijava?

Stižu oštrije kazne za digitalno nasilje. Radna skupina Ministarstva pravosuđa brusi izmjene Kaznenog zakona kojima se u domaće zakonodavstvo uvode jasnije definicije četiriju oblika nasilja na internetu - od dijeljenja intimnih ili manipuliranih snimki bez pristanka, do uhođenja, uznemiravanja i govora mržnje.


- U postojećem kaznenom djelu traži se određeni odnos bliskosti između počinitelja i žrtve. Direktiva ovdje ne zahtijeva nužno taj odnos između počinitelja i žrtve, ona traži da se inkriminiraju i treće osobe koje će dijeliti takav materijal, rekao je Ivan Crnčec, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.


Zlouporaba snimki spolno eksplicitnog sadržaja i digitalno manipulirane snimke u zakonu su već pet godina, no praksa pokazuje da ni same žrtve nisu svjesne da je riječ o nasilju - sve dok šteta ne postane javna.


- Često se desi da žene koje su trpjele dugotrajno nasilje uopće ne prepoznaju, ne znam, digitalno praćenje kao uznemiravanje ili kao općenito nametljivo ponašanje. I često puta digitalni oblici nasilja ostaju u sjeni i ne budu prijavljeni u odnosu na one lakše tipične, prepoznatljive oblike nasilja, kazala je izvršna koordinatorica udruge Domine Mirjana Kučer.


A kad se žrtve odvaže podnijeti prijavu, u sudnici počinje utrka s vremenom i tehnologijom. Upotrebljavaju se nestajuće poruke, platforme brišu tragove, i sudske sankcije budu blage.


- Uvijek vam brzina reakcije i provedba zakona ovisi o ulaganjima u policiju i u pravosuđe jer nije isto ako vi reagirate onda kad se djelo dogodi i u narednih nekoliko dana ili na primjer ovaj nalog za čuvanje digitalnih dokaza uputite dva mjeseca nakon počinjenja djela, izjavio je odvjetnik Alan Kubat.


Prema statistici, više od 90 posto počinitelja dobilo je samo uvjetnu osudu. Stoga udruge upozoravaju da samo slovo zakona bez brze reakcije institucija neće biti dovoljno.


- Važno je govoriti o učinkovitoj zaštiti, odnosno prije svega zaštiti i podršci žrtvama i o onome što nam, ja bih rekla, kronično fali, a to je suradnja institucija ili takozvana famozna međusektorska suradnja, izjavila je Kučer.


Do sredine iduće godine, prihvate li se predložene izmjene, kazne će biti i do 3 godine zatvora za širenje intimnih privatnih snimki putem interneta. Hoće li to biti dovoljno za prevenciju takvih kaznenih djela, ovisit će o brzini reakcije policije i sudova.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!