Polnoćka u zagrebačkoj katedrali, obnova se nastavlja

Nakon što je posljednji put polnoćka u njoj služena 2020. godine, zagrebačka katedrala ponovno otvara vrata vjernicima. U njoj će dočekati Božić. Katedrala je sada sigurna i više nema opasnosti, no nastavljaju se konzervatorsko-restauratorski radovi. Za njezinu obnovu bit će utrošeno 47 milijuna eura.

Riječ je o kompleksnoj obnovi zagrebačke katedrale, jednog od najistaknutijih spomenika hrvatske kulturne baštine i simbola Zagreba, koja se obnavlja nakon potresa.

Katedralu je s zagrebačkim nadbiskupom Draženom Kutlešom obišao i premijer Andrej Plenković sa suradnicima.

Premijer Plenković se tijekom obilaska susreo i s timom stručnjaka Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji vodi Damir Lazarević koji je na međunarodnom natjecanju za napredne proračune građevinskih konstrukcija američke tvrtke ITASCA proglašen najboljima.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić upoznao je premijera s detaljima obnove katedrale.

- Treba istaknuti da su započele sve faze uređenja stropova. Nekoliko probnih polja je već izvedeno kako bi se mogli uskladiti i timovi i boje sve sukadno šablonama koje su bile naravno i ranije korištene. Sa one strane imamo faksimil naših orgulja isto će tako biti s ove strane oltara za vrijeme misnih slavlja kako se ne bi gledalo ovo malo skela što je ostalo to će biti pokriveno, rekao je. 

Čestitao je izvođačima i svima koji prate projekt obnove te izrazio zadovoljstvo nagradom koju je dobio tim profesora Lazarevića.

- Ta nagrada svjedoči prvo o razmjerima štete od potresa, drugo o zahtjevnosti projekta obnove i njegove kompleksnosti i o sjajnom radu naših stručnjaka jer je to dala sama struka, kazao je.

- Zbilja nikad nismo mislili da se može dogoditi, jedna mala Hrvatska u odnosu i na Kineze, i Japance i Amerikance i Indijce koji su se javili da je Povjerentsvo odlučilo da uđemo u finale i da Povjerenstvo odluči da osvojimo prvu nagradu, rekao je Damir Lazarević, Građevinski fakultet u Zagrebu.

Cijela obnova, dodao je, do sada u financijskom smislu teži 4,2 milijarde eura, a veliki dio te obnove odnosio se na kulturnu baštinu.

Ustrajni smo u tom poslu i mogu iskazati zadovoljstvo danas i ovdje pred katedralom, rekao je Plenković te najavio da će 22. prosinca biti u Petrinji, uoči pete obljetnice 'petrinjskog' potresa gdje će se vidjeti koliki je napredak učinjen u obnovi cijele Banovine.

- Projekt zagrebačke katedrale će se nastaviti u sljedećim godinama, i veselim se svakoj novoj fazi napretka i omogućavanja da se objekti, a osobito sakralni objekti, a naravno i katedrala sada mogu i koristiti, zaključio je Plenković.

Kutleša: Polnoćka, ali i sva važnija liturgijska slavlja bit će u zagrebačkoj katedrali

Zagrebački nadbiskup monsinjor Dražen Kutleša zadovoljan je što je obnova došla do trenutka da se u katedrali može slaviti sveta misa.

- Kao što smo i prije pola godine najavili da će biti ponoćka u katedrali, tako i ovom prigodom najavljujemo da će ponoćka biti u zagrebačkoj katedrali i da će se u budućnosti tu održavati sva važna liturgijska slavlja, što je vrlo važan poticaj za sve nas, kazao je.

Zahvalio je premijeru Plenkoviću i njegovim suradnicima - ministrici kulture i medija Nini Obuljen Koržinek i ministru graditeljstva Branku Bačiću što su učinili u dosadašnjem tijeku obnove i izrazio nadu u njihovu raspoloživost u budućnosti.

- Drago mi je zahvaliti i izvođačima i timu projektanata, a na poseban način čestitati sveučilištu u Zagrebu, ne smijemo zaboraviti da smo prije 140 godina mi smo pošli negdje drugdje i negdje drugdje potražitit stručnjake a danas mi stručnjake imamo ovdje u Hrvatskoj, rekao je mons. Zlatko Koren, rektor Zagrebačke katedrale.

Obuljen-Koržinek: Katedrala je simbol kulturne baštine

Ministrica Obuljen Koržinek izrazila je zadovoljstvo obilaskom koji je potvrdio ranije najave glede dinamike radova. Podsjetila je da štete na kulturnoj baštini koje se obnavljaju putem Ministarstva kulture obuhvaćaju više od 400 objekata, za što je ukupno do sada angažirano oko 1,6 milijardi eura. Više od 250 objekata već je gotovo, a od čega je 139 sakralnih objekata.

Međutim, naglasila je, katedrala je simbol kulturne baštine i simbol toga kako smo nakon potresa brzo provodili žurne mjere - od uklanjanja vrhova tornjeva do današnjeg rada i nagrade projektantskog tima u obnovi katedrale.

Poslijepotresnu obnovu kulturne baštine u Hrvatskoj ocijenila je uspješnom te naglasila da je Hrvatska uspjela sačuvati kulturna dobra sa svim njihovim vrijednostima, a istovremeno ih učiniti sigurnima i otpornima na potrese.

Kako je najavila, u tijeku je evakuacija zbirke Zagrebačke riznice, koja je u procesu restauracije i u sklopu cjelovite obnove katedrale i nadbiskupskog dvora bit će prezentirana i otvorena javnosti kao jedan od najbogatijih hrvatskih sakralnih muzeja.

Za obnovu zagrebačke katedrale, jednog od najistaknutijih spomenika hrvatske kulturne baštine i simbola Zagreba, bit će do kraja godine realizirano 47 milijuna eura, uz osigurana sredstva iz Fonda solidarnosti EU-a i državnog proračuna.