Upisi u srednje škole i matura pred učenicima: najveći pritisak tek dolazi

Učenike završnih razreda osnovnih i srednjih škola očekuje ključno razdoblje godine – otvaraju se prijave za upise u srednje škole te započinju pripreme za državnu maturu, uz više od 47.000 upisnih mjesta i oko 30.000 pristupnika maturi. Stručnjaci poručuju da se situacija često dramatizira te da sustav prolazi kroz promjene poput modularne nastave i jačanja strukovnog obrazovanja.

Ostaje pitanje gdje će se ove godine osjetiti najveća konkurencija među osmašima, mogu li gimnazijalci potvrditi visoke ocjene iz osnovne škole te koliko strukovne škole prate tehnološke promjene i potrebe tržišta rada.

Također, pred maturantima je ispit znanja na državnoj maturi koji će pokazati njihovu razinu pripremljenosti za daljnje obrazovanje.

O ovom temama govorili su gosti u emisiji HTV-a Otvoreno urednice i voditeljice Zrinke Grancarić ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović, ravnateljica Upravne škole Zagreb Suzana Hitrec, ravnatelj Obrtno-tehničke škole Split Milivoj Kalebić i ravnatelj Gimnazije Andrije Mohorovičića u Rijeci Henry Ponte.

Filipović: I dalje trend da raste broj učenika koji biraju nižu razinu mature

Ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović kazao je kako je 30.250 kandidata steklo  pravo pisanja ispita državne mature, što u konačnici, na kraju lipnja, kad će imati posljednji ispit, neće značiti isti broj.

- Iskustvo svih ovih godina govori o tome da jedan dio maturanata, što iz opravdanih, što iz nekih drugih razloga, odustane. Tako da, prošle godine smo imali negdje oko 28.500 maturanata nakon prvog roka. Vjerujem da će ove godine ipak biti nešto više, zato što smo ove godine imali nešto više kandidata pristupnika, kazao je Filipović.

Kategoriju pristupnika čine kandidati koji dolaze iz susjednih zemalja, najčešće iz Bosne i Hercegovine, ali i oni pristupnici koji su polagali državnu maturu ranijih godina pa nisu položili ili eventualno žele popraviti ocjene.

- Tako da vjerujemo da će ove godine ipak u konačnici nešto biti više od 28.500, naveo je.

Što se tiče samih ispita danas je počeo ispit na jezicima nacionalnih manjina u svega 13 ustanova.

- To su ispiti s nešto manjim brojem pristupnika. Prvi veći ispit s većim brojem pristupnika u 301 ustanovi je biologija u srijedu u 9 sati, nakon toga isti dan u 14 sati geografija. I u tjednu nakon toga imamo, rekao bih, kombinaciju nešto većih ispita i onih s manjim brojem pristupnika, ali pravi ritam državne mature počinje 15. lipnja kad je ispit iz hrvatskog jezika, da nakon toga ispiti, prvi dan je test, a drugi esej, 19. lipnja je ispit iz engleskog i u konačnici matematika 25. lipnja, najavio je Filipović.

Na pitanje ponavlja li se trend da raste broj učenika koji biraju nižu razinu Filipović je kazao da s obzirom na prijave da se taj trend ponavlja.

- U nekoliko posljednjih godina iz matematike, pa čak i iz engleskog, sve više pristupnika prijavljuje osnovnu razinu, zbog čega ja nisam osobno sretan jer mislim da to nije dobro, jer jednostavno to znači snižavanje kognitivnih znanja budućih studenata, neovisno o tome koje studijske programe upisuju. U tom pogledu, osobito kažem, zabrinjavajuće je da je taj trend uočljiv kad su u pitanju kandidati iz matematike, ali u kojoj mjeri i na koji način će se taj trend referirati ove godine, vidjet ćemo tek nakon 25. lipnja, istaknuo je Filipović.

Ponte: Višu razinu matematike bira više od 90 posto naših maturanata

Ravnatelj Gimnazije Andrije Mohorovičića u Rijeci Henry Ponte kazao je kako je sretan što u njegovoj školi maturanti postižu velike uspjehe.

- Deveti smo po redu u Hrvatskoj po uspjehu. Mislim da je ključno četiri godine redovne nastave kad bi učenici trebali naučiti sve ono što je bitno. Naravno da dosta veliki broj maturanata odlazi još na dodatne instrukcije kao pripremu za polaganje državne mature, ali mislim da ono što se uči četiri godine dovoljno da bi se mogla položiti državna matura. Mislim da je ona tako i koncipirana, naveo je Ponte.

Što se tiče samog izbora više ili niže razine kazao je kako u njegovoj školi velika većina učenika, preko 90%, bira višu razinu matematike. Komentirao je i trend odabira niže razine na nivou Hrvatske.

- Najvjerojatnije ovisi o tome koji su napravili izbor za fakultete. Ako fakulteti traže niži izbor matematike, zašto bi se onda student, odnosno budući student, maturant, trudio toliko naučiti matematiku za koju smatra da mu eventualno neće trebati kad počne studirati. Mislim, oni čisto razmišljaju da uz što manje truda dobiju što više nekakvog efekta. Ne bih rekao da nisu ambiciozni, svi su oni ambiciozni, ali u pojedinim područjima idu nekakvim putem koji im je, čini mi se, lakši za njih, barem tako razmišljaju, pretpostavlja, kazao je Ponte.

Hitrec: Učenici se za hrvatski često ne pripremaju dovoljno

Ravnateljica Upravne škole Zagreb Suzana Hitrec komentirala je činjenicu da se hrvatski jezik mnogima pokazuje kao bauk, primjerice lani je prosječna ocjena u Hrvatskoj iz hrvatskog jezika na državnoj maturi bila je 2,65, a oko 900 učenika je predalo prazan esej.

- Teško je uspoređivati ta dva potpuno različita ispita, iz engleskog i iz hrvatskog, i njihovu težinu. Ono što je sigurno je da se iz hrvatskog i učenici imaju nekako i niže ocjene i u samoj školi, ne samo na ispitima državne mature, i da je to predmet koji se uči u gimnazijskim programima po 4 sata tjedno sve 4 godine i zahtijeva dosta učenja i u školi i izvan škole, istaknula je Hitrec.

Ponovila je što je rekao kolega Ponte da su naši učenici jako pragmatični i ekonomični pa da onda gledaju sve te mogućnosti kako da s najmanje učenja i truda postignu više rezultata. 

- Hrvatski imamo jednu razinu, to nije kao engleski koji postoji u dvije razine. Ja se zalažem da imamo jednu razinu iz svih obveznih predmeta i mislim da je vrijeme da se to uvede. Jako je loš pokazatelj da neki učenik, recimo iz gimnazijskog programa, uopće bira nižu razinu, odnosno osnovnu, iz bilo kojeg obveznog predmeta, dakle iz stranog jezika, matematike. Što se hrvatskog tiče, i inače neki puta naši učenici, a osobito jedan dio i učenika iz strukovnih škola koji nemaju neku stvarnu ideju o studiranju, ali ipak pristupaju državnoj maturi jer imaju tu mogućnost, se jednostavno i ne pripremaju, kazala je Hitrec.

Smatra kako učenici idu sa sistemom "možda ću pogoditi neki odgovor", a to s esejem nije slučaj. 

- S obzirom na to da smo imali nekoliko godina onaj pokušaj da se esej uopće ne vrednuje, dobro je da se to vratilo jer upravo je to vodilo tome da neće ništa napisati ako se nešto ne vrednuje kao obvezno, dakle može se proći bez toga. Tako da, kad gledamo što manje dajemo zahtjeva pred učenike, oni će sigurno to manje učiti, naglasila je Hitrec.

Kalebić: Više od 100 naših učenika zaposli se odmah nakon završetka škole

Ravnatelj Obrtno-tehničke škole Split Milivoj Kalebić, čija je škola regionalni centar kompetentnosti govorio je o činjenici kako na fakultetima imamo puno više mjesta nego što ima maturanata, a da s druge strane imamo i prilično veliku rupu na tržištu rada. Pokušao je objasniti gdje je vaga - ići na fakultet ili ići raditi? 

- Naša škola je čista strukovna škola u kojoj imamo 75% trogodišnjih učenika, samo 20-25% četverogodišnjih učenika. Ukupan broj učenika koji uopće imaju pravo pristupiti državnoj maturi u našoj školi je 70 učenika u generaciji, otprilike, od kojih 60 i nešto prijavi državnu maturu i od toga ih 50% položi državnu maturu. To je onaj broj učenika i ona grupa učenika koja cilja na stručne studije uglavnom. U područjima u kojima mi obrazujemo učenike, to su strojarstvo, elektrotehnika i obrada drva, oni uglavnom pokušavaju ići na te fakultete, na stručni studij u Splitu, stručni studij strojarstva i elektrotehnike ili su usmjereni prema Zagrebačkom šumarskom fakultetu, rekao je Kalebić.

Ostalih 75% učenika su učenici koji nemaju pravo pristupa državnoj maturi.

- Jedno moje pitanje je isto tako zbog čega se ne dopušta trogodišnjim učenicima da pristupe državnoj maturi? Ako imamo već ispit koji je ispit i koji se može ili ne mora položiti, zbog čega učenici trogodišnjih zanimanja moraju ići na dodatno školovanje, moraju izgubiti jednu dodatnu godinu da bi se priključili četverogodišnjim zanimanjima? To je nešto što, recimo, škola kao što je moja bi pokušala pogurati i mislim da bi to bilo u interesu trogodišnjih učenika. Možda bi na taj način povećali broj upisa na fakultete, smatra Kalebić.

Mišljenja je da je motivacija puno važnija kad se krene studirati nego što je neko predznanje.

- Predznanje ćete nekako uspjeti nadoknaditi, možda ćete na stručnom studiju pokazati da nečemu težite pa ćete biti zainteresiraniji, naveo je.

Dodao je kako od 75% trogodišnjih učenika svi koji žele raditi nađu posao istog trenutka.

- U prosjeku, od nekih 150 učenika koji završe u šestom mjesecu svoje školovanje, preko 100 se zapošljava istog trenutka. Oni su, naime, dvije godine na praksi u poduzećima u okolini, ostvarene su dobre veze s tim poduzećima i oni vam jednostavno ostaju raditi. Onih pedesetak učenika su oni koji imaju nekakve druge planove u životu i život ih odvede gdje ih već odvede, kazao je Kalebić.

Filipović: Ne razmišlja se o otvaranju mature trogodišnjim strukovnim školama

Na pitanje razmišlja li se o tome da se trogodišnjim strukovnim školama otvori pristup državnoj maturi, Filipović je odgovorio kako o tome nema razmišljanja.

- Iskreno ne. Već sada je napravljen velik iskorak jer učenici strukovnih škola mogu polagati državnu maturu i time ostvariti vertikalnu prohodnost prema studijima, rekao je Filipović.

Dodao je kako je sustav već sada složen zbog različitih kurikuluma te da bi uključivanje trogodišnjih škola dodatno snizilo razinu ispita. Kad bi uključili i trogodišnje strukovne škole, to ne bi bilo dobro jer bi se još više snizila kognitivna razina, istaknuo je.

Filipović je pojasnio i da strukovne škole već osiguravaju završnost obrazovanja, dok gimnazijalci moraju položiti maturu za završetak školovanja.

Hitrec: Ne trebaju svi studirati, problem je što je previše mjesta na fakultetima

Na pitanje trebaju li svi ići na studij, ravnateljica Hitrec odgovorila je kako ne trebaju. 

- Naravno da ne trebaju svi studirati, rekla je Hitrec, istaknuvši kako je u Hrvatskoj problem što na fakultetima ima više mjesta nego maturanata.

Dodala je da je prošle godine na jesenskom roku ostalo oko 10.000 slobodnih mjesta te da se zbog nedostatne selekcije upisuju i učenici koji nemaju dovoljno predznanja za studij.

- Tu je temeljni problem da ne postoji dobra selekcija prilikom ulaska na fakultete, kazala je.

Hitrec smatra kako bi se trebala razmotriti veća fleksibilnost sustava, uz mogućnost da svi koji polože odgovarajući ispit imaju pristup daljnjem školovanju.

Ponte: U gimnaziju 600 prijava na 130 mjesta, petice ne odražavaju uvijek znanje

Na pitanje koliki pritisak očekuje u svojoj školi u upisima prvih razreda, ravnatelj Ponte rekao je kako svake godine imaju velik broj prijava, iako nisu svima prvi izbor.

- Mi upisujemo 130 učenika, a bude oko 600 prijavljenih, rekao je Ponte.

Osvrnuo se i na fenomen „superodlikaša“ te ocjene 5,0, istaknuvši kako one često ne odražavaju stvarno znanje.

- Kad dođu kod nas, obično te petice više nisu petice, kazao je.

Dodao je kako je važno uspoređivati školske ocjene i rezultate na državnoj maturi te da bi sustav trebao bolje pokazivati stvarno znanje učenika.

- Takav je sustav, počeli smo brkati što znači odličan, vrlo dobar i dobar, rekao je Ponte.

Kalebić: Strukovne škole u "zlatnim godinama"

Na pitanje treba li strahovati zbog velikog broja slobodnih mjesta u srednjim školama i kakav je interes za trogodišnja strukovna zanimanja, ravnatelj Obrtno-tehničke škole Split Milivoj Kalebić rekao je kako su strukovne škole posljednjih godina u "zlatnom razdoblju".

- Izgleda da su zadnjih par godina zlatne godine za strukovne škole, pogotovo trogodišnje, rekao je Kalebić.

Dodao je kako ga iznenađuje relativno slab interes za trogodišnja zanimanja u odnosu na četverogodišnja i gimnazije, unatoč činjenici da učenici nakon završetka imaju osiguran posao.

- Njih se 10 do 15 uopće pokazuje interes za nastavak obrazovanja i državnu maturu, kazao je.

Istaknuo je i kako je interes za njegovu školu vrlo velik te da su upisi gotovo u potpunosti popunjeni već u prvom roku.

- Imamo otprilike tri učenika na jedno mjesto i sve više učenika nas stavlja kao prvi izbor, rekao je Kalebić.

Ocijenio je i da su roditelji i učenici sve svjesniji prednosti strukovnog obrazovanja.

- Čini se da je došlo vrijeme kada su shvatili da je možda bolje imati siguran posao i ići u svijet rada, nego forsirati studij, zaključio je.

Upisi u srednje škole nisu kaos, modularna nastava i matura donose promjene

Na pitanje kako smanjiti stres i "kaos" oko upisa u srednje škole, Filipović rekao je da se situacija često dramatizira više nego što je stvarno problem. 

Istaknuo je da u sustavu ima više od 9.000 slobodnih mjesta nego učenika te da se problemi javljaju tek u nekoliko zagrebačkih gimnazija koje provode prijemne ispite zbog velikog broja odličnih učenika. Dodao je da u većini drugih gradova takvih poteškoća nema te da dio škola ni ne popuni upisne kvote u prvom krugu.

Ponte je kazao koliko u školi susreće "vanserijske" učenike i koliko su oni zahtjevni. Rekao je da ih u školi ima mnogo te da je upravo to čini posebnom.

Istaknuo je kako im škola kroz različite aktivnosti nastoji pružiti podršku tijekom školovanja, uz važnu suradnju s roditeljima i nastavnicima.

Kalebić je komentirao prvu godinu modularne nastave. Kazao je da je sustav uhodan, ali da je početak bio izazovan.

Istaknuo je da je bilo manje pripreme nego što se očekivalo, no da su tijekom godine uočene i dobre strane te da će se model u budućnosti pokazati korisnim. Dodao je da je prilagodba lakša u trogodišnjim programima zbog sličnosti s dualnim sustavom, dok je u četverogodišnjima zahtjevnija.

Upitana kako ocjenjuje prvu godinu modularne nastave, Hitrec rekla je da je godina bila izazovna, ali uspješna.

Istaknula je da je među nastavnicima bio velik entuzijazam te da su se promjene provele uz dobro korištenje dostupnih resursa. Dodala je da su uočene nove situacije koje će se dodatno unaprijediti iduće godine te da novi model donosi modernije obrazovanje i više kompetencija učenicima.

Filipović je rekao da vjeruje kako će modularna nastava olakšati polaganje državne mature.

Istaknuo je da podržava njezino uvođenje te da će povećani broj sati hrvatskog jezika i matematike u strukovnim školama pridonijeti boljim rezultatima i manjem broju učenika koji ne polože maturu u prvom roku.