Uroš o Vjesniku: Bilo bi dobro da se uklanjanje dogodi što prije

Mario Uroš iz Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo gostovao je u Dnevniku HTV-a i govorio o načinu uklanjanja nebodera Vjesnik. Mišljenja je da bi bilo dobro da se uklanjanje dogodi što prije.

Točno su tri tjedna od požara na Vjesniku. Uroš je istaknuo kako se i dalje nadgleda zgrada Vjesnika. 

- Te aktivnosti nisu toliko intenzivne kao u tih prvih 5-6 dana, ali pratimo zgradu, pratimo te pukotine, pratimo ambijentalne vibracije zgrade i mogu reći da se nije tu ništa puno promijenilo od tada. Što je dobra vijest, znači da je relativno stabilno stanje, rekao je. 

Na pitanje imamo li vremena za razmatranje što će se i kako napraviti, Uroš je rekao da vremena nema puno. 

- To znači da bilo koja opasnost od blagog podrhtavanja tla može naškoditi statici zgrade. Može se dogoditi neka opasnost i zato je bila i naša preporuka da se poduzmu hitne mjere što prije. A uklanjanje, koje će se u svakom slučaju dogoditi, onda bi bilo dobro da se dogodi što prije, dodao je Uroš.

"Miniranje bi trebalo biti najbrže i efikasnije"

Različite su opcije kako ukloniti zgradu. 

- Puno je metoda. Od strojnog rezanja, gdje imamo unutra različite metode strojnog uklanjanja, rezanja, bušenja, kidanja, čupanja, pa sve do miniranja. To su dvije osnovne skupine tih mjera. Svaka ona ima prednosti i mane. Teško je sada reći koje bi bile prednosti i koji su nedostaci. Naravno, miniranje bi trebalo biti najbrže i nekako najefikasnije u tom smislu, čak i najjeftinije. Naravno da uvijek postoji bojazan od sigurnosti. Međutim, projekti uklanjanja koje inače radi ovlašteni projektant građevinarstva moraju biti potpisani i moraju biti osigurani u svakom tom kriteriju prema normi, prema propisu. Što se tiče sigurnosti, svaki takav projekt uklanjanja mora biti siguran i takav projekt uklanjanja podliježe i reviziji projekta. Tako da neovisan revident kontrolira takav projekt, rekao je. 

Dotaknuo se i razvrstavanja otpada.

- Izuzetno je opasno ulaziti u zgradu i to mehanički i ručno raditi, razvrstavati otpad. To bi vjerojatno i da se kida aluminijska fasada, ponovno trebalo izvana raditi, bilo kojom metodom da se to ruši, dodao je. 

Vibracije

Naglasio je kako će svakako u trenutku udara postojati vibracije. Mišljenja je kako se mogu svesti na minimum. 

- Tu postoje tampon zone po kojima se može projektirati da konstrukcija se sruši, da se amortizira taj pad, da se priguše te vibracije. Međutim, one će neminovno u tom trenutku postojati. Govorimo o tisućama tona materijala. Međutim, nije to kao što se percipira u javnosti da se jednostavno prevrne neboder ili padne svojom punom težinom. On se u tijeku pada, budući da se te eksplozije događaju u vremenu i prostoru onako kako ih je projektant zamislio, već se ruši i samo praktički krhotine padaju i gravitacija odradi cijeli posao na kraju, rekao je. 

Na pitanje koliko se područje mora osigurati, Uroš je rekao kako bi to svakako trebalo u projektu uklanjanja riješiti.

- Ako govorimo o miniranju, sam dan miniranja, odnosno ta dva, tri dana, vjerojatno bi to trebao biti širi perimeter koji bi morao biti osiguran i okolne zgrade, tramvajska pruga i sve. Samo područje rušenja tog nebodera bi vjerojatno bilo u samom dvorištu Vjesnika i ne bi niti trebalo doći do Savske ulice, zaključio je.