Pristigle četiri ponude za privremeno prekrivanje zakopanog otpada u Gospiću

Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pristigle su četiri ponude za privremeno prekrivanje zakopanog otpada na lokaciji bivšeg PPK Velebit u Gospiću, koje su u petak otvorene u okviru pregovaračkog postupka u koji je bilo pozvano šest gospodarskih subjekata.

Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen ističe da im četiri pristigle ponude omogućuju da odmah nastave s odabirom izvođača za provedbu ove zaštitne mjere. 

- To je dio cjelovite sanacije uz ovo, trenutno pregledavamo ponude za uklanjanje otpada s površine, pripremamo sanaciju otpada iz objekata i intenzivno radimo na konačnom rješenju za zakopani otpad. Uz osigurano financiranje Vlade RH, Fond u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije vodi sve potrebne aktivnosti kako bi konkretni radovi u Gospiću započeli u najkraćem mogućem rok, istaknuo je Balen.

U Fondu kažu da nakon pregleda i ocjene ponuda slijedi odabir izvođača koji će postaviti zaštitni sloj na zakopani otpad kako bi se spriječilo eventualno procjeđivanje oborinskih voda. Stanje okoliša na lokaciji i u njezinoj okolici kontinuirano prate nadležne institucije, a posebna pozornost posvećena je kvaliteti vode. Dosadašnja redovita i izvanredna ispitivanja potvrđuju zdravstvenu ispravnost vode iz javne vodoopskrbe.

Dok se priprema zaštitno prekrivanje zakopanog otpada, u Fondu kažu da napreduju i postupci za uklanjanje otpada koji se nalazi na površini lokacije. U tijeku je evaluacija po dvije ponude pristigle za uklanjanje oko 4.500 tona rasutog otpada s opasnim svojstvima koji se nalazi uz silos te oko 650 tona neopasnog otpada smještenog u tristotinjak takozvanih big bag vreća.

Najzahtjevnija faza sanacije odnosi se na iskapanje, uklanjanje i konačno zbrinjavanje zakopanog otpada.

- Fond je pripremu ove faze započeo na temelju raspoložive dokumentacije i provedenih analiza, a objavom nalaza vještačenja Geotehničkog fakulteta, izrađenog po nalogu USKOK-a, dobiveni su i dodatni podaci koji su uključeni u daljnju razradu sanacije, kažu u Fondu.

Kako bi konačno rješenje bilo utemeljeno na stvarnim mogućnostima prihvata i zbrinjavanja otpada, u Fondu napominju i da je provedeno opsežno istraživanje međunarodnog tržišta te su kontaktirani operateri specijaliziranih postrojenja za zbrinjavanje opasnog otpada i termičku obradu.

- Nakon njihovih očitovanja, s pojedinim se tvrtkama održavaju i konzultativni sastanci na kojima se razmatraju konkretne mogućnosti prihvata otpada, raspoloživi kapaciteti, tehnički uvjeti, potrebne analize te način njegove konačne obrade i zbrinjavanja. Na temelju svih prikupljenih podataka definirat će se tehnički i provedbeni način sanacije te pripremiti postupak nabave za uklanjanje zakopanog otpada, najavljuju iz Fonda.

Kažu da zaseban dio sanacije obuhvaća otpad koji se nalazi unutar objekata bivšeg PPK Velebit. Njegova količina trenutačno se procjenjuje na oko 6.000 tona opasnog i neopasnog otpada, a u pripremi je plan sanacije i za taj dio lokacije.

Sve ove aktivnosti, ističe direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen, vode prema istom cilju "u najkraćem mogućem roku započeti s uklanjanjem otpada, svaki zahvat provesti sigurno i stručno te u konačnici cjelovito sanirati područje bivšeg PPK Velebit".

Iako zbog postupka odabira koji je u tijeku ne otkrivaju imena ponuđača, župan poručuje kako se sanacija lokacije ubrzava te da se sve faze, uključujući privremeno prekrivanje, provode istodobno i stručno.

- Nadamo se da će u što skorijem roku biti odabrani izvođači radova. Znamo da je bila procjena vrijednosti prekrivanja folijama oko 400 tisuća eura i koliko imamo informaciju sve su ponude u sklopu ponuđene procjene vrijednosti, rekao je Ernest Petry, ličko senjski župan.

U Gospiću se na svaku informaciju i korak u postupku gleda s oprezom. Većina stanovnika i dalje strahuje za zdravlje.

- Ako se nastavi ovakvim tempom rješavati otpad ozbiljno smo zabrinuti za naše zdravlje, ne samo mi tu na području Gospića nego na cijelom području Like, od Otočca do Senja, Paga, Raba, koji koriste ovu vodu za piće.

- Nešto se bojim da to neće baš biti nešto kako treba. Ja bih voljela da se to što prije napravi, stara sam, za mene je kasno, ali djeca i unučad ostaju. Narod se boji. 

Građani se pribojavaju da će privremeno prekrivanje postati trajno

Prošao je 561 dan prošao je otkako iz inicijative Gospić je naš dom upozoravaju na problem zagađenja. Smatraju kako se otpad mogao prekriti i prije godinu dana. Zbog dosadašnjeg neugodnog iskustva javno se pitaju koji su to stručnjaci predložili privremeno prikrivanje.    

- Mi smo prije godinu i pol dana spominjali da je potrebno tu lokaciju, otpad, privremeno prekriti radi sprječavanja daljnjeg onečišćenja. Međutim, smatramo da je danas, nakon godinu i pol dana, jednostavno prekasno. Ali pozdravljamo čak i to privremeno prekrivanje. Važno je da znamo tko je sastavio tehničku dokumentaciju, koji stručnjaci stoje iza toga, koji su argumenti za to prekrivanje. Zašto? Zato što su se u javnom prostoru u zadnje vrijeme pojavila mišljenja mnogih renomiranih stručnjaka, koji su  ekogeolozi, toksikolozi i tako dalje, da privremeno prekrivanje nije dobro rješenje. Da je istina da će ono spriječiti prodor oborinskih voda, ali ne i podzemnih voda, rekla je Martina Brmolić, inicijativa "Gospić je naš dom".

Istaknula je kako građane jako plaši je da će to privremeno prekrivanje postati trajno.

Nada se da se rokovi za sanaciju neće odužiti.

- Najviše nas zabrinjava otpad koji je zakopan u zemlju  zato jer on izravno komunicira s podzemnim vodama i prijeti daljnjem onečišćenju. Stručnjaci apeliraju je da je nužno hitno sanirati lokaciju kako ne bi došlo do onečišćenja. Stručnjaci kažu da je nedvojbeno da će do onečišćenja doći, samo je pitanje kad, i da odlaganje, odnosno da vrijeme u ovome slučaju nije naš prijatelj, rekla je Brmolić.

Za 5. rujna najavljen je veliki prosvjed u Zagrebu.

- Mi smo od samoga svoga osnivanja, a to je bilo doslovno drugi dan nakon otkrivanja ove velike tragedije za Hrvatsku i za Liku, zauzeli jasan stav da je politika do tada rekla što ima reći. Mi smo se uključili kao građani. Na prosvjedu kojeg smo mi organizirali 27. lipnja u Gospiću političari nisu govorili na pozornici. Zamolili smo ih da barem taj dan, ostave građanima. Tako će biti i ovaj put. Zašto? Zato jer političari imaju Hrvatski sabor, imaju alate koje građani nemaju, a prosvjed je izraz bunta građana, poručila je aktivistica.

Postavljanje folija samo je kupovanje vremena dok je pravi posao otkopavanje, potpuno uklanjanje, trajno zbrinjavanje oko 33.000 tona opasnog otpada zakopanog u tlu, kao i sanacija zemljišta, za koje još nema rješenja.