Žena u hitnoj helikopterskoj službi: Posada koja leti treba imati osobnost

Prvi helikopter Hitne medicinske službe sletio je danas na rekonstruirani helidrom splitskog KBC-a. Opremljen najsuvremenijom opremom i vrijedan 855 tisuća eura, doletio je iz Zračne luke "Sveti Jeronim" s ministrom zdravstva. Najavljena je i uspostava Hitne helikopterske medicinske službe vrijedne 62 i pol milijuna eura.

"Hrabrost i odlučnost za pravovremene odluke"

Voditeljica Ispostave Hitne medicinske pomoći Solin Jelena Aranza, dr. med., 35 godina radi u hitnoj službi i jedina je žena koja je radila u hitnoj helikopterskoj službi na Braču, naglasila je u središnjem Dnevniku HTV-a kako je njen motiv da se uključi u hitnu službu, odnosno hitnu helikoptersku službu, želja za sudjelovanjem u nečem novom, pionirskom, naprednom, boljem načinu pružanja hitne medicinske pomoći.

- To je bio jedan od motiva. Drugi motiv je bio da pokažem da ima mjesta i za žene u hitnoj helikopterskoj medicinskoj posadi. Živim pored aerodroma,cijeli život sam aktivni promatrač zračnog prometa. Držim ja tečajeve prve pomoći u zračnoj luci na Braču i u Kaštelima, poručila je.

Kad dođe poziv za pomoć, Jelena se ukrcava u helikopter.

- Pacijent je pred vama, borite se za njegov život. Cilj je isti i u zemaljskoj i u hitnoj helikopterskoj službi, a to je zbrinuti pacijenta najbolje što se može u zadanim uvjetima. Znači cilj je isti, ali ipak zahtjevnije je raditi u visinama. Nema stajanja, nema traženja pomoći na bilo koji način. Meteo uvjeti otežavaju i let i rad, naglasila je Jelena Aranza.

Dodala je kako posada koja leti, i zbrinjava pacijente, treba imati određene crte osobnosti.

- Ja bih rekla i hrabrost i odlučnost za pravovremene odluke, koje se donose u zraku. Leti se i po svakakvom vremenu, pa je onda zapravo i to iskustvo jedno dodatno iskustvo, jer treba pacijentu pomoći, ali treba zapravo i nekako čini mi se suzbiti strah. Tu su piloti koji za svaki let provjere meteouvjete, da vide je li se može poletjeti na određenu zadaću, dodala je.

Jelena prolazi ponovno edukaciju, jer se radi o drugom poslužitelju za helikoptere. Sutra i prekosutra je u Sinju.

- Prošli smo već dio obuke sredinom veljače, imali smo pripremni dio psihologije letenja, određena komunikacija i standardni postupci u helikopteru. Danas smo imali cijeli dan teoretski dio letačke obuke. Sutra i prekosutra imamo u Sinju praktični dio, poručila je Jelena.

Nakon toga će simulatorima simulirati eventualne nezgode helikoptera, tako da je to također praktični dio zahtjevnog treninga. 

 - Imamo još medicinski dio treninga i tehničari imaju svoj dio treninga u vezi meteouvjeta, navigacije da budu pomagači pilotu u navigaciji po potrebi, kazala je dr. Aranza.

Rekla je da će biti u potpunosti spremna, ako poziv dođe. 

Točno u 11 sati na Helidrom Firule sletio je helikopter iz splitske Zračne luke Sveti Jeronim s medicinskom posadom i ministrom zdravstva Vilijem Berošem koji je potom prisustvovao pokaznoj vježbi, te se na Medicinskom fakultetu obratio polaznicima edukacije koja uključuje teorijski dio i letačke treninge.

Ministar je istaknuo da je skorašnja uspostava Hitne helikopterske medicinske službe, ukupne vrijednosti 62,5 milijuna, rezultat sinergije Vlade, zdravstvene administracije i Europske komisije koja je osigurala tehničku i financijsku pomoć. Zahvaljujući tome podižu razinu pružanja sveukupne hitne medicinske pomoći u Republici Hrvatskoj i povećavaju dostupnost i kvalitetu zdravstvene zaštite u sklopu sveobuhvatne reforme zdravstvenog sustava s pacijentom u fokusu. Splitski je helidrom postao prvi u Hrvatskoj koji je dobio uporabnu dozvolu.

- Odlučno nastavljamo s provedbom zdravstvene reforme te ostvarenjem naše misije pozicioniranja pacijenta u fokus. Uspostavom HHMS-a, uz brze brodice i postojeću zemaljsku hitnu službu, ispunjavamo reformske mjere u području hitne medicine i dodatno osiguravamo jednaku šansu za zdrav život svim građanima i posjetiteljima Lijepe naše, rekao je Beroš.

Organizacijski, vremenski i operacijski zahtjevan projekt uspostave HHMS-a podrazumijeva, kaže, uspostavu baza, helidroma i sletnih površina, kadrovsku reorganizaciju zdravstvenog osoblja, brojne protokole te nadasve snažnu suradnju svih dionika projekta.

U kontekstu pozicioniranja Hrvatske kao turistički poželjne i sigurne destinacije, modernizacija splitskog helidroma predstavlja dodanu vrijednost pogotovo kada se uzme u obzir da KBC-u Split gravitira oko 1,5 milijuna stanovnika, a tijekom ljetne sezone i pola milijuna turista, ističe resorni ministar.

Helidrom Firule godišnje broji 500 helikopterskih intervencija

Ravnatelj KBC- a Split Julije Meštrović je istaknuo da važnost rekonstrukcije Helidroma Firule za njega ima poseban značaj jer je više desetaka puta letio helikopterom kao dio liječničkog tima i pamti veliki ponos i sreću kada je pacijent pravovremeno dobio zdravstvenu skrb zahvaljujući koordinaciji.

- Ne smijemo zaboraviti da je i Helidrom Firule izgrađen uz KBC Split kao strateški zdravstveni objekt na početku Domovinskog rata da bi omogućio brzi helikopterski prijevoz ranjenih branitelja s prve crte obrane do bolnice za što brže njihovo zbrinjavanje u svrhu spašavanja života i/ili smanjenja tjelesnog invaliditeta, podsjetio je Meštrović.

- Helidrom Firule godišnje broji 500 helikopterskih intervencija te je samim time helidrom visokog značaja u Hrvatskoj presudan u organizaciji spašavanja životno ugroženih pacijenata, naglasio je Meštrović.

Naime, helikopteri i piloti su iz Italije, a medicinsko osoblje iz Splitsko-dalmatinske županije. Rekonstrukcija helidroma na Firulama iznosila je 855 tisuća eura, a uz novi helidrom dobit će i najsuvremeniju opremu. Projekt uspostavljanja Hitne helikopterske medicinske službe vrijedan je 62,5 milijuna eura.

- Uvijek je lijepo imati obnovljeni heliodrom s novim svjetlima i novom opremom. Bit će uspješnije slijetanj i uzlijetanje helikoptera danju i noću. Jako sam sretan da sudjelujem u ovom projektu, rekao je organizator izgradnje helidroma KBC-a Split mr. sc. Joško Kalilić.