Turudić: Tužiteljica je 2023. trebala tražiti istražni zatvor za Aleksića

Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić predstavljajući rezultate rada DORH-a za 2025. godinu ocijenio je da su rezultati vrlo dobri, istaknuvši da je preokrenut trend rasta neriješenih predmeta te da državno odvjetništvo sada rješava više predmeta nego što ih zaprima. Glavni državni odvjetnik izjavio je kako je nadzorom utvrđeno da je zamjenica općinskog državnog odvjetnika iz Šibenika 2023. trebala tražiti istražni zatvor za drniškog ubojicu Kristijana Aleksića koji je tada bio optužen zbog ilegalnog oružja, što nije učinjeno.

Prije predstavljanja rezultata Ivan Turudić osvrnuo se na ubojstvo u Drnišu u kojem je stradao 19-godišnji Luka Milovac, rekavši da je sustav i dalje potresen tim događajem.

- Još uvijek nismo u normalnom modu i potreseni smo tim događajem. Koristim ovu priliku da izrazim sućut obitelji u svoje i ime kolega. Taj događaj inicirao je odluku da se krene u izmjenu određenih odredbi Kaznenog zakona, Zakona o izvršenju kaznenih sankcija i Zakona o kaznenom postupku, rekao je.

- Naložio sam izvanredni nadzor koji su obavile dvije kolegice, a danas bi trebao biti gotov nalaz i onda ćemo dati priopćenje za medije. Priopćenje očekujemo oko 12 sati, rekao je.

Turudić je kazao da je nadzor u šibenskom općinskom državnom odvjetništvu dovršen te da su utvrđene određene nepravilnosti. Podsjetio je da su propusti u radu Općinskog državnog odvjetništva u Šibeniku utvrđeni i prilikom ranijeg nadzora tog tužiteljstva.

- Nadzorom je utvrđeno da je u Aleksićevu slučaju iz 2023. bilo osnova za određivanje istražnog zatvora koji je mogao trajati do tri mjeseca, ali je zamjenica općinskog državnog odvjetnika zaključila da za to ne postoje uvjeti, kazao je Turudić.

- Uočili smo da šibensko odvjetništvo u pojedinim slučajevima postupa drukčije u odnosu na druga državna odvjetništva u Hrvatskoj, rekao je.

- No, to nije razlog za stegovni postupak ili kaznenu odgovornost, kazao je Turudić, pojašnjavajući da državni odvjetnici po slovu zakona ne mogu odgovarati zbog svojih odluka.

- Što se tiče rezultata rada DORH-a u 2025. godini, rezultati su jako dobri. Nakon što smo zaustavili trend porasta broja neriješenih predmeta, uspjeli smo ga i okrenuti. Rješavamo više predmeta nego što zaprimimo, naša ažurnost je 104 posto, rekao je Turudić.

Pojasnio je kako DORH sada rješava oko 30 tisuća predmeta više nego prethodnih godina, dok godišnje zaprimi oko 240 tisuća novih predmeta.

- DORH se sustavno i kadrovski popravlja. U 2023. godini u DORH-u je bilo 1902 zaposlena, od toga 650 dužnosnika, a krajem 2025. ukupno je zaposleno 2028 ljudi, od toga dužnosnika 701, rekao je.

Upozorio je ipak na veliku smjenu generacija koja uskoro očekuje sustav.

- Naša dob je previsoka, a da bi se to saniralo, zakonodavac je krenuo u izmjenu Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću i Pravosudnoj akademiji. Kako će točno biti reformirana akademija, to je na zakonodavcu. Ponosni smo na rezultate, obišli smo cijelu Hrvatsku ove dvije godine, a neka državna odvjetništva i nekoliko puta, poručio je.

Odgovorio je i na pitanje jesu li državna odvjetništva zadovoljna izricanjem kazni za teška djela i trebaju li ona biti veća.

- Kada nismo zadovoljni prvostupanjskom presudom mi uložimo pravni lijek. Izrazimo svoje nezadovoljstvo odlukom o kazni, to je najčešće, u najvećem broju slučajeva da smatramo da je kazna premala pa da tražimo da je drugostupanjski sud poništi i prolazimo različito - nekad nam bude udovoljeno, nekad ne, kaže Turudić.

"Velike kazne neće dovesti do pada ubojstava"

Turudić je podržao prijedlog o uvođenju kazne doživotnog zatvora.

- Mislim da bi trebalo uvesti institut doživotnog zatvora. Nažalost, ubojstava će biti, ali naš posao je da taj broj smanjimo na najmanju moguću mjeru. Recentna znanstvena istraživanja govore u prilog tome da velike kazne neće dovesti do pada takvih kaznenih djela. Puno je važnija izvjesnost kažnjavanja, počinitelj mora znati da će biti uhićen i kažnjen, rekao je.

- Imamo države u svijetu sa smrtnom kaznom, ali tamo broj ubojstava nije u padu, štoviše - u porastu je, istaknuo je.

Komentirao je i postupanje pravosuđa protiv ubojice Kristijana Aleksića u prethodnim slučajevima.

- O tom predmetu trebala je biti održana rasprava koja bi trebala trajati sat vremena, a u sljedećih nekoliko sati trebala je biti donesena prvostupanjska presuda. To je propušteno učiniti, ja nisam tu da sudim sucima i govorim jesu li krivi ili ne. To će njihova nadležna tijela utvrditi, kazao je.

Problem dugotrajnih postupaka

Osvrnuo se i na problem dugotrajnih sudskih postupaka.

- Prošle godine smo vratili sustav požurnica. Kada prođe zakonski rok za zakazivanje rasprave, šaljemo požurnicu. Ne želim polemizirati sa sudovima, bio sam cijeli život sudac, ali to nije ni civilizacijski dobro, ali moram reći - u jednom recentnom predmetu je bila rasprava prije mjesec dana. Predmet je sam po sebi minoran. Nakon 20 minuta odgođena je i zakazana na rujan. Dakle, ta predsjednica vijeća je kršenje zakona projektirala u svojoj odluci o odgađanju rasprave za pet mjeseci. Neka se sudovi bave s tim stvarima, kazao je.

"Bilo bi pristojno da se neki politički akteri ispričaju"

Osvrnuo se i na problem naplate dosuđenih imovinsko-pravnih zahtjeva.

- Postoji diskrepancija između dosuđenih imovinsko-pravnih zahtjeva i oduzetih stvari. Ljudi osiromaše, nemaju ništa, pravne osobe nestaju. Sada je sudska praksa promijenjena na bolje i fizička osoba može odgovarati za protupravnu imovinsku korist koju je pribavila njegova bivša pravna osoba. Tu su trendovi bolji, ali nismo zadovoljni s njima, kazao je.

Komentirao je epilog afere Hipodrom nakon što je bivši ravnatelj zagrebačke gradske Ustanove za upravljanje sportskim objektima Kosta Kostanjević priznao krivnju.

- Naravno da smo zadovoljni, pogotovo nakon svih uvreda koje su bačene na mene, ali i na cijelu organizaciju od strane aktera s političke scene. Bilo bi u najmanju ruku pristojno da se ispričaju, ali to nam ništa ne znači, mi smo svoju satisfakciju dobili. Radili smo stručno i po zakonu, dodao je.

Govoreći o Vedranu Pavleku, rekao je da se on odbio predati.

- On vodi sad tamo pravnu bitku. Mi smo napravili sve što možemo, rekao je Turudić.

Na pitanje o sukobu nadležnosti s EPPO-om te hoće li poštovati odluku Suda EU-a, Turudić je odgovorio da hoće, nakon čega je pročitao dio dopisa tajništva Suda EU-a.

- Skrećemo vam pažnju na činjenicu da se podnesci podneseni u okviru prethodnog postupka dostavljaju samo zainteresiranim osobama. Radi dobrog odvijanja postupka ti se podnesci ne mogu objaviti niti priopćiti trećim osobama dok je postupak u tijeku, pročitao je i dodao kako je sve što je objavljeno u medijima neovlašteno te da su zatražene snimke konferencije.

Dodao je i da je u javnosti, prema njegovoj ocjeni, selektivno objavljeno samo očitovanje Europske komisije.

- O tome su očitovanje dali i Vlada RH, DORH i pet zemalja članica EU, a o tome se ni A nije reklo, rekao je Turudić.

- U tom predmetu se ne odlučuje o konkretnom slučaju, nego treba li se uredbu mijenjati da državni odvjetnik više ne odlučuje o sukobu nadležnosti, rekao je.

- Dok je Uredba takva kakva jest, mi postupamo zakonito. U Zakonu stoji da je nadležno nacionalno tijelo, rješenje kakvo mi imamo ima još 15 zemalja EU. Da je uredbodavac htio, onda bi napisao da sud odlučuje, rekao je Turudić.

Iz stranke Možemo! ranije su tvrdili da je Europska komisija u očitovanju u postupku pred Sudom Europske unije potvrdila da se u slučaju Beroš hrvatski državni odvjetnički sustav ne može smatrati nepristranim tijelom te da se Uredba o EPPO-u primjenjuje suprotno europskom pravu.

Naveli su i da bi, prema njihovom tumačenju, o sukobu nadležnosti trebao odlučivati neovisni sud, a ne državno odvjetništvo, dok se konačna odluka o tumačenju europskog prava u ovom predmetu tek očekuje od Suda Europske unije, koji će razjasniti primjenu Uredbe o EPPO-u.