Uskrsna poruka zagrebačkoga nadbiskupa Dražena Kutleše

Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša uputio je uskrsnu čestitku vjernicima i svim ljudima dobre volje. U poruci se osvrnuo na aktualna društvena i moralna pitanja, upozorivši na opasnosti kulture smrti, demografske krize i gubitka nade, ali i pozvao na duhovni preporod temeljen na Kristovu uskrsnuću.

– Uskrsnuće našega Gospodina Isusa Krista vrhunac je pobjede života nad smrću, događaj koji nas podsjeća da svjetlo života rasvjetljuje tamu grijeha i beznađa, poručio je nadbiskup Kutleša na početku uskrsne čestitke.

Istaknuo je da kršćani diljem svijeta slave Uskrs usred mnogih prijetnji dostojanstvu ljudskog života i miru. Govorio je o ratovima, nasilju i nepravdama koje ranjavaju društva – od pobačaja i isključenosti slabih do ravnodušnosti prema migrantima.

– Tisuće nerođene djece svakodnevno gube život pobačajem, dok se istodobno suočavamo s demografskom krizom u kojoj ostajemo bez djece i bez budućnosti – upozorio je nadbiskup.

Podsjetio je i na riječi svetog Ivana Pavla II. iz enciklike Evangelium vitae: »Nalazimo se usred velikoga i dramatičnoga sukoba između zla i dobra, između kulture smrti i kulture života. Svi smo sudionici s neizbježnom odgovornošću da se bezuvjetno odlučimo u korist života.«

Uskrsnuće je temelj nade i snage za svjedočenje života

Nadbiskup Kutleša istaknuo je da je Uskrs poziv na izgradnju civilizacije ljubavi i na obnovu nade, osobito u vremenima relativizma i gubitka smisla.

– Kristovo uskrsnuće ne samo da nam daje odgovor na pitanje zašto je život svet, nego nam daje i razlog nade, a time i snagu da ustrajemo u obrani života – poručio je.

Citirajući encikliku Evangelium vitae, nadbiskup podsjeća: "U krvi Kristovoj svi ljudi crpe snagu da se založe u prilog života. Baš ta krv najsnažniji je razlog nade (…) da će, prema Božjem planu, pobjeda pripasti životu".

Pozvao je vjernike da se i u ovoj Jubilejskoj godini prepoznaju mnogi znakovi dobra, kako bi – riječima pape Franje "izbjegli napast da se smatramo obuzetima zlom i nasiljem".

Vjernička odgovornost u povijesnom trenutku

Osvrnuvši se na sadašnji povijesni trenutak, nadbiskup je upozorio da je korijen kulture smrti u pomračenju osjećaja za Boga i čovjeka.

– Kada se izgubi osjećaj za Boga, postupno se gubi i osjećaj za svetost i nepovrjedivost ljudskoga života – naglasio je.

Upozorio je da su i u hrvatskom društvu vrijednosti poput sebedarja i služenja zamijenjene kriterijima koristi i funkcionalnosti. Istaknuo je važnost moralno oblikovane savjesti kao temelja za služenje životu i općem dobru.

Podsjetio je i na važnu obljetnicu – 1100 godina od krunidbe kralja Tomislava – te povezanost Crkve i hrvatskog naroda od samih početaka.

Govoreći o Bleiburgu i Križnom putu, nadbiskup je kazao: "Vrijeme je da se žrtvama nakon osam desetljeća podari mir i priznanje koje im pripada. To je korak prema pomirenju, znak naše ljudskosti i potvrda da znamo čuvati spomen na svoju bolnu povijest".

Duhovni preporod kao temelj nacionalne obnove

U trećem dijelu poruke nadbiskup Kutleša ističe da rješenja za hrvatske izazove – od demografske krize do iseljavanja – nisu samo politička ili gospodarska, nego duhovna.

– Istinska obnova našega naroda mora započeti iznutra, iz srca i duha svakoga pojedinca. Mora započeti duhovnim preporodom – naglasio je.

Duhovni preporod, prema njegovim riječima, podrazumijeva povratak temeljnim kršćanskim vrijednostima, obnovu moralne svijesti i prepoznavanje svetosti svakog ljudskog života.

Pozvao je i na veću potporu obiteljima: "Trebamo raditi na izgradnji društva u kojem će mladi moći ostvariti svoje životne planove bez potrebe da napuštaju domovinu".

Zaključujući poruku, nadbiskup Kutleša uputio je snažan poziv.

- Pozvani smo biti autentični svjedoci evanđelja života i graditelji civilizacije ljubavi. Neka nas uskrsnuli Krist ispuni radošću i snagom. Neka naša domovina Hrvatska, pod zaštitom Blažene Djevice Marije, doživi istinski duhovni i demografski preporod, poručio je.

- S tim mislima i željama svima vama i vašim obiteljima od srca želim blagoslovljen Uskrs, zaključio je Kutleša.