Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav utvrdio je popis od 13 kandidata za izbor troje novih sudaca Ustavnog suda. Njihovo saslušanje pred Odborom slijedi uskoro, a potom i međustranački dogovori jer je za izbor potrebna dvotrećinska većina od 101 glasa.
Trojici sadašnjih sudaca Miroslavu Šeparoviću, Mati Arloviću i Goranu Selanecu mandat je produljen za šest mjeseci. Oni koji će, među ostalim, o tome odlučivati su predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Ivan Malenica i član Odbora Tonči Restović koji su o tome govorili u i Studiju 4.
Odbor za ustav utvrdio je popis od 13 kandidata, a naknadno će se utvrditi datum kada će kandidati biti pozvani na razgovor.
- Razgovori bi trebali biti u prvoj polovici studenog mjeseca. Tu ćemo zajedno sa ostalim predstavnicima parlamentarne manjine u Hrvatskom Saboru dogovoriti koji bi to datum trebao biti, ali u prvoj polovici studenog trebali bi se održati razgovori sa svim kandidatima, kazao je Malenica.
Kandidati će se pred Odborom predstavljati po abecednom redu, a svaki član može postaviti tri pitanja. HRT će pratiti saslušanja, no ključno tek slijedi - međustranačko usuglašavanje oko troje novih sudaca.
Iskustvo iz prošle godine, kada je birano deset sudaca Ustavnog suda, pokazuje da su tadašnje pozicije vlasti i oporbe bile jasno postavljene. Razlika je što je tada bilo oko 50 kandidata, dok ih je sada znatno manje.
- Sada ih je 13, tako da će i sami razgovori trajati puno kraće. Prošli razgovor s parlamentarnom opozicijom je bio puno lakši s obzirom na to da smo imali tu podjelu pet prijedloga sa strane parlamentarne većine i pet s parlamentarne opozicije. Sada biramo tri suca. Neparan je broj, ali imamo na stolu dobre kandidate i vjerujem da ćemo uspjeti se dogovoriti. Prvo razgovarati, a onda se i dogovoriti o tri suca Ustavnog suda, naveo je.
S druge strane, Restović se osvrnuo na navode o mogućem omjeru “dva prema jedan” u korist vlasti, istaknuvši da je ta izjava izvučena iz konteksta te da je Malenica govorio u širem smislu dogovora oko izbora sudaca.
- Želim jasno reći tri stvari. Prva stvar, SDP želi da se izaberu sva tri suca. Prvenstveno zato što svjedočimo već nekoliko godina, porobljavanju institucija od strane HDZ-a i mislim da je naša zadaća, odnosno dužnost da se borimo za što jače institucije, jer što su jače institucije naše države, to nam je i društvo puno jače. Druga stvar, SDP jasno želi da se izaberu suci koji shvaćaju da njihove nekakve osobne preference, njihovi osobni identiteti ili ideologija, su u drugom planu, odnosno nemaju prednost nad Ustavom. Ustav je nešto što nam je trebalo biti cijelom društvu zajedničko i njega moramo obraniti bez obzira na vlastite i osobne preference, rekao je Restović istaknuvši kako je treća stvar da SDP već razgovara s ostalim oporbenim strankama te očekuje da će nakon intervjua s kandidatima sjesti za zajednički dogovor.
Restović ističe kako malo prijavljenih kandidata za jedno od najviših mjesta u sudbenoj vlasti, odražava širu sliku društva i stav vladajuće većine prema demokraciji i odgovornosti u političkom sustavu.
- Naime, ni jedan kandidat za predsjednika ili predsjednicu Vrhovnog suda neće biti izabran ukoliko Andrej Plenković ili većina za to ne bude digla ruke. Oni su to vrlo jasno pokazali kad nismo uspjeli izabrati novu predsjednicu Vrhovnog suda koju je predložio predsjednik Republike. Mislim da je to jako loše za demokraciju i za naše društvo, izjavio je.
Nada se da ovakav način izbora i ponašanje vladajućih neće obeshrabriti kandidate za neovisne funkcije u Saboru.
- Nadam se da ćemo što prije izabrati predsjednika Vrhovnog suda jer nemojmo zaboraviti predsjednik ili predsjednica Vrhovnog suda je ujedno i predsjednik i predsjednica državnog izbornog povjerenstva, a to je jedna jako važna funkcija za naše društvo, kaže Restović.
Malenica smatra da je manji broj kandidata možda posljedica ranijeg narativa predsjednika Republike.
- Ne znam, možda je to zbog narativa i samog predsjednika Republike koji je prije nekoliko godina, čini mi se kada se birao gospodin Dobronić, izvrijeđao čitav Vrhovni sud i suce Vrhovnog suda koji su vjerojatno samim time zapravo izgubili povjerenje i mogućnost zapravo da ih i predsjednik Republike predloži, naveo je Malenica napomenuvši da se zbog napada i vrijeđanja od strane čelnika institucije na suce Vrhovnog i Ustavnog suda, neki kvalitetni suci Vrhovnog suda ne prijavljuju na natječaj, što smatra lošim.
Naglašeno je da je ključno unaprijediti kulturu odnosa prema institucijama kako bi se povećalo povjerenje građana u pravosudni sustav. Osim toga, važno je raditi i na percepciji pravosuđa, što je posebno vidljivo kroz povratne informacije građana, među kojima se ističe dugotrajnost postupaka – tema koja zahtijeva širu i dugoročnu raspravu.
Cijeli razgovor pogledajte u nastavku:
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!