Digitalna tehnologija i zdravlje: Kako prepoznati ovisnost i zaštititi djecu?

Dnevno oko 2600 puta dodirnemo mobitel. I svaki nas put mozak nagradi dozom dopamina, hormonom koji šalje signale zadovoljstva i uzbuđenja mozgu. Kako takvo ponašanje utječe na odrasle, a kako na djecu? Odgovore na ta pitanja ponudio je gost emisije "Nedjeljom u 2" profesor Neven Ricijaš.

Ljudska vrsta postoji više stotina tisuća godina. Internet je tu otprilike trideset godina i u potpunosti je promijenio naše načine komunikacije. Danas većinom komuniciramo preko posrednika, a taj je posrednik tehnologija.

Osim što je otvorio cijeli novi niz mogućnosti, razvoj digitalne tehnologije također je utjecao na promjenu ljudskog ponašanja te stvorio nove oblike ovisnosti. Jedan novi pojam koji opisuje tu promjenu je "ekranizam".

- Ekranizam je jedan pojam koji se aktivirao posljednjih godina dosta intenzivno. On zapravo nama označava štetnost koju ekrani mogu imati na neurokognitivni razvoj, posebice kod djece. U kontekstu djece najviše se koristi taj pojam i vezan je uz količinu vremena koju djeca provode pred ekranima, objasnio je profesor Neven Ricijaš s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

- Razlika između starijih medija, poput npr. televizije, i današnjih tehnologija je u tome da je televizija linearan medij u kojem gledatelj gleda određeni sadržaj kroz neko dulje vrijeme, objasnio je profesor.

- Problemi i oko gledanja televizije su se počeli javljati sa pojavom kabelske televizije i sa zapravo velikim brojem kanala gdje se onda jako puno 'scrollalo' i stalno se je moglo gledati televiziju i naći nešto zanimljivo. To zapravo možemo sad povezati sa ovim izazovima današnjih tehnologija gdje mi u 'ekranizmu' imamo neprestane podražaje nekih novih, vrlo kratkih sadržaja koji utječu na lučenje dopamina i zapravo na neki način nas potiču da stalno i kontinuirano ponavljamo te radnje, dodao je.

Zabrana pristupa društvenim mrežama mlađima od 16

Europski parlament nedavno je donio izvješće gdje uočava problem u korištenju društvenih mreža kod djece i zato predlažu djeci do 16 godina starosti zabraniti uporabu društvenih mreža, a od 13 do 16 godina eventualno korištenje uz nadzor, odnosno dozvolu roditelja. Izvješće također uključuje zabranu tehnologija štetnih za psihičko zdravlje maloljetnika, poput algoritama koji ciljano razvijaju ovisnost korisnika.

- Ono što bih htio naglasiti je da nije jedini cilj samo ova dobna zabrana nego i imati drugačije algoritme za djecu u odnosu na to što bi trebali imati odrasli. Ideja Europskog parlamenta je da zapravo se kreće u regulaciju i načina na koji će društvene mreže izgledati kada se radi o djeci, odnosno mladima, a kako bi trebali izgledati za odrasle.

- Automatsko reproduciranje sadržaja trebalo bi po preporukama EU-a biti ugašeno, kao i beskonačno "skrollanje" bez cilja, prikriveno oglašavanje i način na koji se feedovi daju, tvrdi Ricijaš.

- Oni na neki način upozoravaju i na nešto što se zove digitalna punoljetnost, gdje pretpostavljaju 16 godina života, ali i na ova strukturalna algoritamska rješenja gdje misle da bi drugačije trebale izgledati društvene mreže za djecu i mlade u odnosu na odrasle.

"Dječji mozak se razvija kroz pokret"

Prekomjerno sjedenje pred ekranima uzrokuje manjak razvoja motoričkih sposobnosti djece kroz igru i boravak vani u prirodi, a to može imati negativne posljedice na razvoj.

- Moramo negdje biti svjesni da se dječji mozak prije svega razvija kroz pokret. I kroz taktilne i osjetilne stimulanse u realnom okruženju. I to je potrebno za cjeloviti razvoj mozga. I ako taj dio oduzmemo djetetu, onda smo oduzeli zapravo pravilan neurokognitivni razvoj, opisao je.

- Tako da činjenica da vidimo sve više odgađanja upisa djece u prvi razred zato što nisu dovoljno motorički spremna, zapravo govori i o tome da se nešto i u njihovom kognitivnom razvoju također nedovoljno razvije, dodao je.

'Do druge godine života preporuka je bez mobitela'

Istraživanje Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba kaže da s prvim rođendanom uz male ekrane, pretpostavka je da je mobitel ili tablet, vrijeme provodi 40 posto djece. S dvije godine starosti djeteta taj broj se penje na 79 posto.

- Znam za te rezultate toga istraživanja, i meni je to izuzetno žao čuti, zato što su preporuke na svjetskoj razini vrlo jasne. Do druge godine života preporuka je nula sati. Dakle, bez izloženosti tabletima i mobitelima. Od treće godine se dozvoljavaju određeni kraći boravci, ali do druge godine života idealno je da je to nula, naglasio je.

- Da imamo ovako visoke postotke na neki način pokazuje da nažalost možda i u našim politikama ili u našoj komunikaciji prema javnosti nismo dovoljno uvjerljivi kada dajemo te preporuke, dodao je.