Plenković u Dnevniku HTV-a: Što je obilježilo 2025., a što slijedi

Dok je 2025. polako na zalasku, u Banskim dvorima sumiraju se odluke, rezultati i poruke za budućnost. O protekloj godini i onome što slijedi, u Dnevniku HRT-a govorio je premijer Andrej Plenković.

Istaknuo je kako je 2025. bila politički najzahtjevnija godina zbog velikog izbornog ciklusa.

U razdoblju od godinu dana održana su čak četiri izbora – parlamentarni, europski, predsjednički i lokalni – što je, kaže, sa sobom donijelo snažne političke tenzije i povećani angažman Vlade, stranke i koalicijskih partnera.

- Bili su sjajni rezultati lokalnih izbora i to je bio novi poticaj za rad vlade u drugoj godini mandata.

Premijer je rekao kako je najveći fokus bio je na gospodarstvu te ekonomskom i socijalnom standardu građana.

Podsjetio je kako je zaposlenost dosegnula oko milijun i 750 tisuća ljudi, dok je broj nezaposlenih pao na oko 75 tisuća.

Posebno je istaknuo rast plaća, koje su, prema njegovim riječima, u posljednjih devet godina u prosjeku porasle za 100 posto. 

- To je ono što je najbitnije, da imamo kontinuiran rast, da se radi na ravnomjernom regionalnom razvoju zemlje i mogu reći da je ova godina bila na tragu naše dosadašnje politike, a to je da Hrvati u kontekstu onoga što činimo kao vlada, zajedno sa svim drugim akterima, osobito hrvatskim gospodarstvom, žive bolje nego što su živjeli prije, rekao je premijer.

Rast cijena i inflacija

Govoreći o rastu cijena i inflaciji, premijer je istaknuo kako je dobro što se najavljuje pad stope inflacije kada je riječ o hrani.

- Mi cijelo vrijeme tvrdimo da trebaju svi akteri u lancu od proizvođača preko otkupljivača, distributera, malo prodaje, svi skupa voditi računa o malo široj slici odgovornosti i nastojati smanjivati taj pritisak na krajnjega potrošača. Osobito onih proizvoda koje najčešće konzumiraju oni koji su među nama najranjiviji, oni koji imaju najmanja primanja i zato vlada drži kontinuirano ovu politiku od čak 100 proizvoda, 30 i svih, cijele kategorije i 70 po 1 s ograničenom cijenom čime pomaže ljudima koji imaju najmanja primanja, rekao je.

Plenković je podsjetio i na mjere koje je Vlada provodila tijekom niza kriza, od pandemije COVID-19 do energetske krize, uključujući zamrzavanje cijena energenata, ograničavanje cijena goriva, smanjenje stopa PDV-a te ciljane financijske potpore.

- Nema tko nije na određeni način imao koristi od svih mjera koje smo učinili i zato je dobro da još uvijek rast naših plaća, kada se od njega oduzme inflacija i dalje vidimo da nam je ojačala kupovna moć. To je ono što je najvažnije, rekao je.

Polarizacija na političkoj sceni i u društvu

Godinu na izmaku obilježila je i rastuća polarizacija i na političkoj sceni i u društvu.

- Mi smo u desetoj godini mandata, a lijeva oporba je desetu godinu u oporbi i oni su izrazito frustrirani. I to je izrazito frustrirajuća pozicija, ocijenio je Plenković, dodajući kako se ta frustracija, prema njegovim riječima, sve češće očituje kroz agresivnije političke nastupe.

- Ne brane oni Ustav. Oni žele pridobiti ljude na varijantu da je neka izvanredna situacija. Isto je radio svojim protuustavnim upadom na parlamentarne izbore Milanović. Kreirala se izvanredna atmosfera, katastrofa, moramo nešto promijeniti. To su isfabricirane, umjetne krize koje postoje u jednom malom balonu, ponajviše na lijevoj zagrebačkoj političkoj sceni, rekao je.

Premijer Plenković naveo je niz terenskih aktivnosti i sastanaka Vlade u proteklim danima, na kojima, je atmosfera bila sjajna – od sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća, sastanaka sa županima i gradonačelnicima, do susreta s poljoprivrednicima i lokalnim zajednicama diljem zemlje.

Posebno se osvrnuo na obnovu Zagreba i Banovine, istaknuvši da je do sada uloženo više od 4,2 milijarde eura, od čega gotovo 1,8 milijardi na području Banovine.

- Danas smo bili u Sisku, Glini i Petrinji. Samo danas projekti za obnovu vrijedni 140 milijuna eura. Mi smo danas bili tamo s ljudima, razgovarali, nisam vidio nijednog nezadovoljnog čovjeka. Ljudi su oduševljeni kako danas izgleda središte Petrinje, što smo učinili sve u Sisku. Ljudi su zadovoljni, gradovi se mijenjaju, i to se vidi, rekao je premijer.

Naglasio je kako se na Banovini trenutačno gradi 59 višestambenih zgrada s više od tisuću stanova, u potpunosti financiranih državnim sredstvima, uključujući i privatne vlasnike čije su zgrade uklonjene i ponovno izgrađene.

Osvrćući se na rasprave oko Thompsonovih koncerata, premijer Plenković poručuje da u njima ne vidi stvarni problem, već još jednu, kako kaže, umjetno stvorenu temu.

- Pa u čemu je problem? Thompson je imao koncerte u Varaždinu, ja iskreno nisam ni znao da su se održali, toliko je to bilo niskog profila. Imao je koncerte i u Istri, i nikome ništa, rekao je Plenković.

Prema njegovim riječima, problem se pojavljuje isključivo u jednom dijelu zagrebačke političke scene, i to lijeve.

- To je fabricirana tema kojom se bave jedni te isti ljudi, međusobno si nabacuju loptice, i nije im bilo drago što je na koncert ovog ljeta došlo pola milijuna ljudi, tvrdi premijer.

Dodaje kako se potom pokušava stvoriti reakcija kroz prosvjede.

- To su izmišljene teme. Koji fašizam u Hrvatskoj? Kome oni mogu dokazati da sam ja ili vlada ili HDZ, bilo tko u tom smjeru. Dakle, to su u potpunosti isfabricirane teme na kojima lijeva oporba histerično inzistira već pet mjeseci, poručio je Plenković.

- Hrvati su se izborili za slobodu i demokraciju. Čemu cenzura?, upitao je premijer.

"Bačićevi zakoni"

Premijer Andrej Plenković osvrnuo se i na paket zakona iz resora ministra Bačića, na koji oporba već najavljuje zahtjeve za ocjenu ustavnosti, a po potrebi i referendum.

- Što se tiče ocjene ustavnosti, slobodno neka idu. Zakon je prošao javno savjetovanje, prvo i drugo čitanje, temeljite rasprave, rekao je Plenković, dodajući kako, prema njegovim riječima, oporba pokušava teme staviti u okvir koji bi mogao zbuniti građane.

- Način na koji oporba pristupa bilo kojoj temi je da pokuša preplašiti ljude koji nemaju vremena čitati detaljne zakonske prijedloge, niti one koji su na snazi, a kamoli one koji se donose za budućnost. Sada su stavili okvir da se radi o nekakvoj otimačini, objasnio je premijer.

- Slušajte izjave strukovnih udruga, poslodavaca, uglednih ljudi iz arhitekture i graditeljstva – zakoni su jako dobri, dodao je.

Na pitanje da je bilo izjava struke koji su protiv, premijer kaže:

- Jesu, ali samo dio. Nikad nije stala niti jedna komora cjelovito, nego uvijek neki manji dijelovi. Podskupovi unutar njih, što je normalno jer ljudi imaju različite stavove. Ali zašto bi vlada donosila neki zakon koji bi išao protiv temeljnih ustavnih vrijednosti, jer to je nepovredivo pravo vlasništva. Stvorila se priča o urbane komasacije. Pa nije urbanu komasaciju, izmislila naša vlada 2025. To je institut koji postoji svugdje. Ako imate neka nepravilna zemljišta, koja su u okviru građevinskog zemljišta, na njima ne možete graditi jer su predugačka, preuska, nepravilnog su karaktera, postoji institut kako da se to okrupni, rasparcelizira, ali ne znači da će vam netko uzeti s vašeg vlasništva. Možda neće biti duguljasti, nego će biti onako da na njemu nešto bude. Prema tome, smisao je konstruktivan, rekao je.

Istaknuo je kako je sve napravljeno vrlo pažljivo, da se zadrži i poštuje nadležnost jedinice lokalne i područne samouprave, a da se pak s druge strane ide na korist prostornog uređenja, gradnje i zaštite ljudi koji su vlasnici svoje zemlje, koji s njom nešto hoće napraviti.

Izbor čelnika Vrhovnog suda i triju Ustavnih sudaca

Premijer Plenković komentirao je i proces izbora čelnika Vrhovnog suda, ali i izbor triju novih Ustavnih sudaca. Na pitanje može li se taj postupak odraditi bez zavrzlama rekao je:

- Mi smo uvijek bili konstruktivni oko svih tema.

Na upit o stajalištima HDZ-a i vladajuće većine oko Mirte Matić, rekao je: "Vidjet ćemo nakon blagdana."

Osvrnuo se i na imenovanja veleposlanika.

- Sve to vodi ministar Gordan Grlić Radman i njegovi suradnici, u suradnji s uredom predsjednika, rekao je Plenković.

Komentirajući izjave predsjednika Zorana Milanovića da je problem u Vladi, Plenković kaže: 

- Nije. Mi smo predstavili kandidate koji dolaze iz sustava i koji su dobri. Da je do nas bilo, mi bismo već 2020. godine, kada smo uručili tentativnu listu upražnjenih 30-ak mjesta, imenovali veleposlanike. No, Milanović je to odbacio, uz obrazloženje 50-50, nekakvo pravilo za koje nitko osim predsjednika nikad nije čuo, objasnio je premijer.

Dodao je da u praksi hrvatskog odnosa između Vlade i predsjednika takvo pravilo nikada nije postojalo i neće postojati.

- Do njega je. Mi smo uvijek bili vrlo konzistentni – služba mora funkcionirati, a najbolji kandidati idu na mjesta za koja smatramo da su najprikladnija, rekao je.

Vanjska politika

Na pitanje može li 2026. godina donijeti završetak rata u Ukrajini, premijer Plenković kaže da bi to svakako bilo poželjno, ali upozorava da iskustva nalažu oprez.

- Bilo bi dobro da se to dogodi, ali iskustva pokazuju da moramo biti skeptični. Dok se vode razgovori i različiti napori za mirno rješenje, rat i dalje traje, bombardiranja se nastavljaju, uključujući i Kijev i druge velike gradove, rekao je Plenković.

Naglašava da su razmjeri razaranja i posljedice za ukrajinski narod ogromni – od velikog broja poginulih i uništene infrastrukture do milijuna izbjeglica i golemih troškova obnove.

Plenković je poručio kako treba cijeniti međunarodne napore, posebno američke administracije i predsjednika Donalda Trumpa, ali naglasio da mir, ako do njega dođe, mora biti trajan i pravedan.

Upozorio je da bi svako odstupanje od temeljnih načela – teritorijalnog integriteta i suverenosti – predstavljalo opasan presedan.

- Ako se napravi presedan koji bi značio priznanje rezultata vojne agresije, okupacije i nezakonite aneksije, to je loše za sve nas. To je loše za cijeli svijet, poručio je.

Takav razvoj događaja, zaključuje premijer, značio bi jačanje "zakona sile", u kojem su manje i slabije države izložene pritiscima.

- Danas je to Ukrajina, sutra može biti bilo tko drugi, upozorio je Plenković.

Upitan je li čuo poruke predsjednika Milanovića o tome da se Hrvatska ne treba uključivati u tzv. koaliciju voljnih, premijer Plenković odgovorio je kako nije detaljno pratio izjave, ali je ocijenio da je predsjednikova pozicija već godinama proruska.

Plenković je istaknuo kako je Milanovićev narativ suprotan politici Vlade i dosadašnjoj vanjskopolitičkoj orijentaciji Hrvatske, dodajući da je riječ o stajalištima koja su bliža Moskvi nego Zapadu. Podsjetio je da Hrvatska, zbog stava predsjednika i dijela oporbe, nije sudjelovala ni EU-ovoj misiji vojne pomoći Ukrajini niti u NATO-voj misiji obuke ukrajinskih vojnika, već potporu pruža bilateralno.

Prioriteti u 2026.

Govoreći o prioritetima za iduću godinu, premijer Plenković kao ključni cilj istaknuo je ulazak Hrvatske u OECD, ali i nastavak rasta životnog standarda građana.

Poručio je kako će se u 2026. nastaviti provedba Vladina programa, uz fokus na stabilne javne financije, gospodarski rast i očuvanje investicijskog kreditnog rejtinga.

Podsjetio je da je nezaposlenost na razini prirodne nezaposlenosti, da plaće bilježe snažan rast, a da su mirovine, uz dodatke, u prosjeku premašile 700 eura.

Plenković je naglasio i nastavak ulaganja u socijalne politike, osobito za osobe s invaliditetom i druge ranjive skupine, istaknuvši da će Vlada i dalje činiti sve kako bi građani u Hrvatskoj živjeli bolje.