08:26 / 10.09.2021.

Autor: HRT

Vanđelić: Dinamika je spora. Svega 2,3% zahtjeva građana pretvoreno u odluke

Ilustracija

Ilustracija

Foto: Davorin Visnjic/Marko Prpic / PIXSELL

Damir Vanđelić, ravnatelj Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, predstavio je izvješće o radu Fonda za obnovu na konferenciji za novinare. Odgovarajući na novinarska pitanja, rekao je da je jako tužan zbog situacije u kojoj građani čekaju. "Obilazeći Sisačko-moslavačku županiju, tužan sam do te mjere da sam umoran od tuge kako ti ljudi čekaju, kako će dočekati zimu u blatu. Osobno smatram svojim porazom to što mi je trebalo 6-7 mjeseci upozoravanja kako bi se izmijenio program mjera. Trebao sam biti oštriji", rekao je. Fokus je trebao biti na hitnoj izgradnji zamjenskih obiteljskih kuća, poručio je i urgirao da se odluke za obnovu donesu što prije.

- Program mjera je promijenjen i omogućuje da obnova krene. Definirani su kriteriji javne nabave za stručni nadzor i izvođenje radova u obnovi. Cijene definirane programom mjera za zgrade veće od 400 m2 su u redu, ali za male zgrade bile su nerealne, rekao je Damir Vanđelić.

Rekao je da se razgovara o izmjenama Zakona o obnovi, da se mijenja u segmentima na koje su iz Fonda upozoravali 8-9 mjeseci.

- U vezi utjecaja promjena cijena - prema važećem programu mjera, koordinator bi maksimalno dobio 41 kunu + PDV za ukupni rad, a realne su cijene bliže cijenama iz novog programa mjera. Tržišne cijene za operativnog koordinatora kod uklanjanja kreću se 1100-2000 kuna. Isto vrijedi za stručni nadzor, razlika između cijena na Ulici Rebar 52 b bila je 10 puta. Niti jedan nadzorni inženjer neće raditi za 249 kuna za 5 dana posla. Jedan radni sat nadzornog inženjera je 160-250 kuna, ovisno o obimu posla. Kada bi se objedinile sve 22 kuće koje su dolazile kroz 4-5 mjeseci kao odluke, ukupna cijena koordinatora bila bi 2500 kuna za sve te kuće, što nije dovoljno ni za gorivo. Cijene su bile niske i onemogućavale nas u poslu, dodao je.

Naglasio je da su za prve tri kuće, a zatim i za druge tri kuće, sve sudionike u obnovi, osim izvođača, ugovarali putem donacija.

Izložio je prepreke koje Fond vidi za daljnje provođenje obnove. 

- Prvi je nedostatak zaposlenih, plaće ljudi treba uskladiti, što znači da bi Fond, Središnji državni ured i Sektor za elementarne nepogode u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine trebao imati otprilike isti rang plaća, kako ta grupa ljudi ne bi konkurirala međusobno. 

Rekao je da je od 12.997 zahtjeva građana samo 2,3% obrađeno i pretvoreno u odluke i rješenja, što su jedini izvršni akti kojima se nalaže provođenje obnove. Obnova je dosad provođena u dva segmenta - isplata novčanih naknada za hitne intervencije i uklanjanje kuća. Ustvrdio je da je efikasnost niska.  

Tjedna dinamika donošenja odluka, privremenih odluka i rješenja 

Broj takvih odluka je od 0 do najviše 48, a u prosjeku par odluka tjedno kad je riječ o provedbi odluka. 

- Druga prepreka je da imamo previše provedbenih tijela, jer resursa koji bi bili korisni ima malo, rekao je. 

Objasnio je da za privatne zgrade postoji podjela poslova između središnjeg državnog ureda za stambeno zbrnjavanje i Fonda za obnovu. Prijedlog rješenja je centralizacija nabava, vođenja projekata, kontrole, izvještavanja i davanja javnih ovlasti Fondu za obnovu, koji bi imao odvojenu službu koja se bavi izadavanjem odluka i pokuša bolje organizirati proces donošenja odluka. 

Treći prijedlog je adresiran na to da je obnova zelenih zgrada različito organizirana u Gradu Zagrebu i područjima gdje nema katastrofe i tamo gdje katastrofa postoji. Radi se o nekonstrukcijskoj obnovi koju na Banovini i mjestima gdje je proglašena katastrofa rješava država. Fond smatra da to treba rješavati i organizirati na isti način kao na Banovini. 

Neriješeni imovinsko-pravni odnosi, neusklađena participacija građana na područjima gdje je katastrofa i gdje nije katastrofa jako zamaraju Ministarstvo u upravnom postupku, a i Fond, koji mora financijski za svaki suvlasnički dio u nekoj zgradi rasknjižavati po kontima suvlasničkih dijelova sve troškove. 

- Bitno ćemo pojednostaviti obnovu ako je konstrukcijska obnova na cijelom području financirana 100%, rekao je. 

Peti je problem provođenje cjelovite obnove.

- Ako zgrade u centru Zagreba obnovimo samo konstruktivno, neće biti postignut konačan cilj. Konstrukcijsku i energetsku obnovu trebalo bi financirati ili iz Fonda solidarnosti ili iz fonda za oporavak i otpornost. Za treći dio kod cjelovite obnove, zamjena keramike i slično, država bi trebala osigurati kreditne linije s niskim kamatama za financiranje preostalih dijelova do cjelovite obnove. Svima nam je u interesu da grad bude kompletno obnovljen, rekao je.

Prilika za urbanu obnovu

- Moglo bi se izmjenama urbanističkih pravila doći do toga da građani dogradnjama, primjerice garaža, mogu financirati cjelovitu obnovu zgrada te bi tako građanima olakšali financiranje kompletne obnove. U Glini treba hitno promijeniti urbanizam i zabraniti gradnju na onim područjima gdje treba stabilizirati tlo, vezano uz problem klizišta. Promjena cijena trebala bi se provesti kroz izmjene zakona o obveznim odnosima i donošenje građevinskih uzanci, rekao je Vanđelić. 

Od 12.997 zahtjeva, 487 je upravni postupak gdje Ministarstvo građanima odobrava participaciju, oko 5552 zgrade su u ingerenciji Središnjeg državnog ureda za stambeno zbrinjavanje. Fond za obnovu ima 4279 isplata novčanih naknada i oko 2637 obnova višestambenih zgrada, poslovno-stambenih zgrada i zamjenskih obiteljskih kuća na područjima gdje nije katastrofa. Ovi zahtjevi još nisu obrađeni, samo manje od 3%. Ministarstvo je izdavalo rješenja po javnom pozivu za novčane naknade za hitne intervencije, obradilo od 2183 zahtjeva 79%. Ukupna efikasnost Ministarstva je 14%. 

- Da bi obnova išla nekim normalnim tempom, Fond bi trebao dobivati 20, 30, 50 odluka tjedno. Ovim tempom obnova bi trajala 270 godina, a želimo je dovršiti za 12 godina. Zaprimamo 8-38 različitih drugih akata koje obrađujemo, ukupno smo od Ministarstva zaprimili njih 939, a izvršili smo ih 686 ili 97%, a ostalo je u provedbi, kaže Vanđelić. 

Fond za obnovu dosad je od resornog ministarstva zaprimio 57 odluka, od čega ih se 21 odnosi na rušenje kuća uništenih u potresu, a preostale na isplatu novčanih naknada za privremenu zaštitu potresom oštećene postojeće višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade i obiteljske kuće. Srušene su četiri kuće, provedena su 224 postupka javne nabave, a poništeno ih  je 98, zbog preniskih cijena. Do sada je Fond isplatio 689 naknada šteta uzrokovanih potresom, vrijednosti 35.827.981,27 kuna.

- Fond bi trebao imati 100 zaposlenih, a imamo ih samo 48 i jako smo smanjenih kapaciteta, rekao je među ostalim.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!