Tucaković: Požar je buknuo na zapuštenom terenu

Konfiguracija terena na području Žrnovnice je vrlo teška, vrlo je velika zapuštenost površina, trave ima puno i visoka je. Zbog grmljavinskog nevremena te su se površine zapalile, kazao je u središnjem Dnevniku HTV-a Slavko Tucaković, glavni vatrogasni zapovjednik govoreći o požaru na području Žrnovnice koji se dogodio opet na istom području kao i nekoliko puta proteklih godina. 

Izgorjelo je 700 hektara, kazao je Slavko Tucaković i istaknuo da bi eventualni požar na nekom drugom terenu vatrogasci mogli podnijeti unatoč tome što je golema koncentracija vatrogasnih snaga na području Žrnovnice.

- Imamo jako dobre vatrogasce, imamo zapovjedni sustav, rekao je i dodao da su na tom području u jednom trenutku bila četiri kanadera i jedan Air traktor. 

Na tom su mjestu 304 vatrogasca i 83 vatrogasno vozilo. Nije bilo stradalih, a akše su bila ozlijeđena tri vatrogasca.

Dino Kozlevac,zapovjednik Vatrogasne zajednice Istarske županije smatra da se još puno toga može napraviti da se površine bolje pripreme za protupožarnu sezonu. Naime, u osam mjeseci požar je zahvatio čak 430 posto više površina nego lani.

- Tu aktivnost počeli smo prije sedam godina i mislim da je krajnje vrijeme da to privedemo kraju i iznađemo mehanizme kako ćemo "natjerati vlasnike", odnosno urediti površine i puteve komunikacije. Ako to ne uredi vlasnik, onda da to ide na njegov teret - ima načina. Očekujem da ćemo napraviti iskorak već za proljeće, kada počinju požari otvorenog prostora, dodao je Kozlevac. Svaki iskorak koji napravimo, kaže, svaku površinu koju očistimo ona može biti tampon zona širenja požara.

Tucaković: Preventivom se može puno napraviti, pokosimo oko svojih kuća

Veliki su izazovi pred vatrogasnim organizacijama budući da bi zbog visokih temperatura protupožarna sezona mogla trajati dulje nego ikada. Tucaković smatra da bi se već sada trebali baviti oko tog pitanja. 

- Vidimo da se ta sezona sve više produžuje. Angažiranje dodatnih snaga i košta. Programi Vlade to prate i financiraju, ali i sve druge institucije će trebati nešto poduzuimati i to posebno u dijelu preventive. Preventivom se može puno toga napraviti. Ako ništa, pokosimo oko svojih kuća, napravimo reda, pokosimo vinograde, maslinike, istaknuo je Tucaković.

Vlada je u vezi s tim donijela akcijski plan, podsjetio je i kazao da su prije 2-3 sa županijskim vatrogasnim zapovjednicima točno odredili što treba napraviti da na određenom području i vozila mogu prolaziti kako bi se moglo lakše gasiti. Puno toga je napravljeno u preventivi, tvrdi, samo treba - pokrenuti, nadzirati i posložiti priču.

Kozlevac: Potrebno je još veće financijsko izdvajanje za DVD-e i javne vatrogasne postrojbe

Kozlevac smatra da je veliki iskorak u vatrogastvu napravljen od tragediji na Kornatu 2007. godine. Na svakom požaru kaže, ima vatrogasaca koji su dehidrirali, nagutali se dima.

- Radi se o izuzetno opasnom poslu i svakim danom je sve opasniji. Što se tiče vatrogasnog sustava u Hrvatskoj on je odličan. Sastoji se i od profesionalaca i od dobrovoljaca. Mnoge države u okruženje bi ne znam što dale da imaju jako dobru strukturu, ali je nemaju. Mi je imamo, a problemi su s obzirom na stanovništvo, odljev ljudi itd. Moramo iznaći rješenja, učvrstiti organizaciju, izdvajanjem još većih financijskih sredstava koje se odnose na funkcioniranje i dobrovoljnih vatrogasnih društava i javnih postrojbi. Svaki cent će se deseterostruko vratiti, rekao je.

Zahvalio se općinama, gradovima, županijama i Vladi na svemu što su dosad učinili za vatrogastvo, ali dodaje da eto, nikad nije dosta. Smatra da se ide u dobrom smjeru, da je potrebno "posložiti priču" i pratiti što će se događati jer će biti sve gore, a ne sve bolje, što se tiče temperatura.

"Ako ništa - sadimo vrbe, topole. Ne smije biti neobrađenog zemljišta" 

Prema podacima iz rasprave u Europskom parlamentu iz EU proračuna za suzbijanje požara 90% se troši na gašenje, a svega 10% na prevenciju, kazala je voditeljica i urednica Zrinka Grancarić. Tucaković smatra da to nikako nije dobro jer je prevencija više od pola posla. 

- Ja stalno to ističem, prevencija, prevencija, prevencija, poduzimanje mjera, koje su se mogu poduzeti i u gospodarstvu, dakle i u svim onim institucijama gdje se provode mjere zaštite od požara. Dakle, zakon o zaštiti od požara, dosta toga regulira. Imamo i zakon o poljoprivrednom zemljištu itd. Treba posložiti, a ako treba i oporezovati. Pogledajmo Italiju, ako ništa - sadimo, vrbe, topole. Ne smije biti neobrađenog zemljišta, rekao je Tucaković.

Požara je u kolovozu bilo bitno više nego lani 

U kolovozu je dosad zabilježen je 681 požar otvorenoga prostora, odnosno u prosjeku 34 dnevno, što je znatno više nego lani. Vatrogasci vremena za predah gotovo i nisu imali, a zahvaljujući njihovoj požrtvovnosti i nadljudskim naporima, spašeni su životi i spriječena znatno veća materijalna šteta.

Vatra je u Vrsinama gutala sve pred sobom, a najviše nisko raslinje te borovu šumu. Gorjelo je i na području Tučepa, u Segetu i Podgori, na Dinari i Klisu te u Rupotinama, pa su vatrogasci imali pune ruke posla. Obitelj Radić iz Vrsina nakon požara ugledala je umjesto maslinika i vinograda - pepeo i čađu.

- Izgorilo je sve. Izgorile su masline, izgorili su vinogradi. Dogodila se jedna velika katastrofa. Generacije su tu ulagale, to su stoljetne masline. Sve je izgorilo u tri dana i tri noći, kazala je Mirjam Radić iz Vrsina.

U gašenju požara zračne snage u 2024. sudjelovale su više od 77 puta

Ivan Kovačević, vatrogasni zapovjednik Splitsko-dalmatinske županije, napominje da gasitelji idu s požara na požar te da im nisu problem mali požari.

- Statistički gledano mi imamo tijekom cijele godine između četiri i šest požara otvorenih prostora svaki dan, međutim kad su ovako veći požari oni nas iscrpe, objasnio je zapovjednik Kovačević.

Stoga svaka pomoć dobro dođe, a posebno zračnih snaga. Ove godine zračne snage djelovale su više od 77 puta. Jedan kanader bio je angažiran i u sklopu međunarodnih aktivnosti u Sjevernoj Makedoniji, a samo u kolovozu s vatrenim stihijama borilo se više od 550 postrojbi, 2800 vatrogasaca i 1000 vozila.

- Dobivali smo više puta pomoć kolega iz susjednih županija, i državnih snaga, kolega s kontinenta, tako da možemo reći - jedna dosta teška sezona s katastrofalnim požarima, istaknuo je Darko Dukić, vatrogasni zapovjednik Šibensko-kninske županije.

U osam mjeseci požar je zahvatio čak 430 posto više površina nego lani ili – 21.000 hektara. Nije bila pošteđena niti Zadarska županija.

- Najveća opožarena površina bila je na požaru u Pribudiću. On je bio na granici Zadarske i Šibensko-kninske županije. Na našem dijelu izgorjelo je 500 hektara, a najveća šteta je bila na požaru u Smokoviću, rekao je Matej Rudić, vatrogasni zapovjednik Zadarske županije.

Taj požar je namjerno, otvorenim plamenom, izazvao 72-godišnjak. Za požar u šibenskom zaleđu kriv je alkoholizirani vozač, u Tučepima pak neoprezni pčelar, a u Segetu piroman ponavljač. Svima im, zbog dovođenja u opasnost života i imovine, prijeti zatvorska kazna. Šteta nije zanemariva, ali je mogla biti i veća.

- Samo zahvaljujući požrtvovnom radu vatrogasaca i stavljajući svoj život spašena je velika imovina na području cijele Republike Hrvatske. Vatrogasci su pokazali da su zaista jedan treći stup domovinske sigurnosti, izjavio je Slavko Tucaković, glavni vatrogasni zapovjednik RH.

Za njima su sati i sati dežurstava te brojne besane noći, ali predaha, barem do prvih jesenskih kiša - još nema. Opreza, također nikad nije dosta i to svih 365 dana, a osobito u ljetnim mjesecima koji zbog klimatskih promjena postaju sve vrući i suši, a vatrogascima sve izazovniji i teži.