20:50 / 15.02.2019.

Autor: HRT

Veći dio zaraženog mesa vraćen, a što je s manjim?

-

-

Foto: - / -

Dobra informacija za potrošače je a da su nalazi iz zamrznutog mesa, koje svakako prolazi termičku obradu da bi se moglo konzumirati a onda rizik od zaraze se svodi na minimum.
Zaraženo meso iz Poljske pronađeno je u Sloveniji, a preko nje stiglo je i na hrvatsko tržište. Riječ je o kebabu u kojem su pronađeni salmonela, ešerihija koli, te ostaci lijekova. Slovenci su preko europskog sustava za žurno uzbunjivanje poslali obavijest o svome nalazu. Sada se postavlja pitanje je li od trenutka uvoza zaraženog kebaba u Hrvatsku do spoznaje o njegovoj neispravnosti to meso i konzumirano.

Ružica Vazdar, voditeljica Službe za hranu i vodu za ljudsku potrošnju u Ministarstvu zdravstva izjavila je u Temi dana se podci i dalje prikupljuju, ali oni koji su već dostupni govore da je veliki dio mesa vraćen, no ne mogu osporiti da je dio mesa bio u potrošnji.

- Dobra informacija za potrošače je a da su nalazi iz zamrznutog mesa, koje svakako prolazi termičku obradu da bi se moglo konzumirati a onda rizik od zaraze se svodi na minimum - poručila je Vazdar.

Miško Škempe, predsjednik Odbora za mesno govedarstvo Hrvatske poljoprivredne komore je uvjeren da inspekcije ne rade dovoljno. Rade, kaže, puno na hrvatskim proizvođačima ali najmanje na uvezenom mesu.

- Trebali bi raditi pojačane kontrole i svaki šleper pregledati. Problem je u hrpu jeftine robe koja dolazi sa europskog tržaišta s deklaracijom 'Zemlja porijekla: EU'. Tu je najveći problem, mi ne znamo gdje i kako je sve završilo, znamo samo da nam je nacija sve bolesnija i da je naša vlastita proizvodnja sve manja - kaže Škempe.

- Ispada da je najjeftinije i najpametnije sve uvoziti, kod nas je sve preskupo, zato nam se i događaju takve stvari, dodao je.
Tko je pojeo (ne)zaraženi kebab?
Vazdar je napomenula da je Hrvatska sada dio europskog tržišta, a jedan od ciljeva Europske unije je sloboda kretanja roba.

- Svi propisi o hrani pa tako i oni koji uređuju službene kontrole, posebno službene kontrole strane veterinarske inspekcije uređeni su europskim uredbama i na jednaki način se primjenjuju u svim zemljama. Od svega što je i gospodin Škempe rekao možemo zaključiti da inspekcije kod nas stvarno svoj dio posla dobro obavljaju - kazala je i naglasila da nema propisa po kojima bi trebali uzorkovati meso uvezeno, recimo iz Poljske.

Na pitanje može li se usporediti kvaliteta hrvatskoga mesa i ono što uvezemo, Vazdar je odgovorila da sanitarna inspekcija godišnje uzme oko 2,5 do 3 tisuće uzoraka i tu, kazala je, ne možemo apostrofirati neku značajnu razliku.

- Nalazi zdravstveno neispravne hrane su u vrlo malom postotku - bude jedno 6 do 7 posto uzoraka koji ne udovoljavaju propisima. Manje od 3 posto je onih koji bi eventualno predstavljali rizik i nađu se i u hrvatskim i u europskim proizvodima - kazala je Vazdar.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!