Vladinim amandmanom predlaže se stupanje odluke na snagu 1. veljače 2021.

Oporba Hrvoj Šipek: Samo statistika, nema merituma

13:52 I prije 'glavne' rasprave o radu državnih odvjetništava u 2019., saborska je oporba u formi zahtjeva za stankom u četvrtak izrekla brojne kritike na izvješće koje je Hrvatskom saboru podnijela glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek. U izvješću ste nabrojali samo statističke podatke, niste se dotaknuli merituma, iz izvješća nismo mogli saznati ništa, predbacili su glavnoj državnoj odvjetnici Peđa Grbin (SDP) i Nikola Grmoja (Most).

Grbin prstom upire i u neprihvatljiv odnos saborske većine i Sabora prema DORH-u, u siječnju ove godine raspravlja se o izvješću za 2019. godinu. No, te rasprave ni sada ne bi bilo da oporba nije pribavila potpise da ta točka dođe na dnevni red, rekao je Grbin.

Hrvatska je prvak Europe po korupciji

Iz Izvješća nismo mogli saznati ništa, osim da DORH ima želju, volju i energiju da se obračuna s kriminalom, no brojke govore drugo, kaže Grmoja i tvrdi kako je Hrvatska prvak Europe po percepciji korupcije.

Viceprvak je Slovačka, no ona je s novom vladom krenula u sustavnu reformu pravosuđa i ustanovila poseban sud koji treba pratiti rad državnih odvjetnika i sudaca, već je 15 sudaca završilo u zatvoru, a glavni državni odvjetnik je uhićen jer mu je u mobitelu nađena prepiska s kriminalcima, kaže zastupnik, pitajući se što bi bilo kad bi se pročešljali mobiteli hrvatskih državnih odvjetnika.

DORH je prozvao da poduzima radnje tek nakon medijskih priča, pokazujući to primjerom župana Žinića. Glavnu državnu odvjetnicu je upitao hoće li sada konačno istražiti kriminal i korupciju u Ministarstvu vanjskih poslova koju štiti po nalogu premijera Plenkovića.

Davor Dretar (DP) ističe da se uskočki predmeti u 73 posto slučajeva rješavaju sporazumima stranaka, da su za organizirani kriminal donesene 294 osuđujuće presude, no samo 94 zatvorske kazne.

Dalija Orešković (Centar) zapitala se kada je nastalo pravilo da se izvještaj svodi na statističke podatke i da u njemu zastupnici ne dobivaju argumente kako bi shvatili gdje su glavni problemi.

I Tomislav Tomašević (ZLB) kaže kako bi volio da je glavna državna odvjetnica rekla što treba napraviti da se pojača borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, jesu li to financije, zakoni ili nešto drugo. Poručio joj je i kako nije dobra praksa da premjer kaže da treba istražiti poslijeratnu obnovu, a onda par sati kasnije DORH kaže da će se pokrenuti izvidi.

Za razliku od oporbe, HDZ-ova Marija Jelkovac izvješće drži cjelovitim, s puno podataka. Možemo se zapitati postoji li raskorak između percepcije, tvrdnji oporbe i onoga što su stvarne činjenice u izvješću, rekla je zastupnica.

Povećana stopa ažurnosti i skraćeno vrijeme za rješavanje predmeta
Glavna državna odvjetnica ističe kako je nesporno da se na svim razinama državnog odvjetništava stopa ažurnosti povećava, a vrijeme potrebno za rješavanje neriješenih predmeta skraćuje.

Tako je, navela je Hrvoj Šipek, USKOK u 2019. primio 1553 nova predmeta, u radu su iz 2018. imali 775, riješili su 1626 predmeta, stopa ažurnosti iznosi 105 posto.

Kad je riječ o DORH-u, ažurnost je povećana zbog povećanog broja rješavatelja, prosječna stopa ažurnosti iznosi 104 posto.

Koncem 2019. imali smo 42 državna odvjetništva, 25 općinskih, 15 županijskih, USKOK i DORH. U njima je ukupno zaposleno 1.812 osoba.
Za rad svih državnih odvjetništava bila je odobreno 354 milijuna kuna, rekla je.

Hrvoj Šipek ističe da se posebna pažnja posvećuje predmetima ratnih zločina, korupcije, govora mržnje.

Kad je riječ o ratnim zločinima, u izvještajnoj godini postupci su pokrenuti protiv gotovo 3.700 osoba, optuženo ih je preko 2.100, bez obzira na vojnu ili nacionalnu pripadnost. U ovom trenutku imamo 594 optužene osobe bez presude, rekla je glavna državna odvjetnica ističući da se provjeravaju sve kvalitetne informacije i ulažu napori da dođe do dokaza, surađuje se s tužilaštvima susjednih zemalja i međunarodnim tijelima.

Na području korupcije odrađen kvalitetan posao

Na području korupcije i organiziranog kriminala, USKOK je, tvrdi, odradio vrlo kvalitetan posao.

Radi se na složenim predmetima, pa se rezultati ne mogu očekivati preko noći, istaknula je napominjući da je taj rad opterećen velikim brojem prijava koje su često neutemeljene, pa struktura donesenih odluka kaže da se radi o čak 70 posto odbačaja. Objasnila je da je to stoga jer se radi o prijavama građana protiv službenih osoba, nezadovoljni njihovim radom, građani drže da se radi o nezakonitom i koruptivnom radu.

Sve relevantne sumnje na korupciju se provjeravaju, no USKOK nije nadzorno tijelo, naglasila je Hrvoj Šipek.

Navela je i da je za kazneno djelo govora mržnje u 2019 prijavljeno 60 osoba, optuženo 40, odbačeno je sedam prijava, sudovi su osudili 13 osoba.

Većina zastupnika za proglašenje IGP-a, a Zekanović tvrdi da je prevara

12:10 Većina saborskih zastupnika podržala je u četvrtak proglašenje isključivoga gospodarskog pojasa (IGP), no Hrvoje Zekanović tvrdi da je to jedna od najvećih prevara, što je odbacio ministar Grlić Radman ističući da je to doprinos interesima i hrvatskih ribara i većoj zaštiti Jadrana. Radi o jednoj od najvećih prevara i obmana, jednoj od najjadnijoj odluci hrvatske politike ikada, najsramotnijoj jer smo opet pognuli glavu i postali sluge bruxelleskih vladara, ocijenio je Zekanović (HRAST)u raspravi o Vladinom amandmanu na odluku o proglašenju IGP-a kojim bi ona stupila na snagu 1. veljače.

Tvrdi da se proglašenjem IGP-a na ovaj način apsolutno ništa ne mijenja jer će talijanske koče i dalje rovati hrvatsko podmorje, a to što će hrvatske koče moći ribariti na talijanskom dijelu IGP-a, mazanje je očiju javnosti jer Hrvatska takvih koča nema.

Smatra da Hrvatska nikada ne bi proglasila IGP da to Talijanima nije bilo potrebno kako bi se zaštitili od Tunižana u Sredozemnom moru.

Imate mogućnost tražiti od Europske komisije potpunu zaštitu IGP-a s kojim bi onda Hrvatska imala itekakav benefit. Nažalost, to nije u interesu pokorničke politike Andreja Plenkovića u kontekstu Bruxellesa, zaključio je Zekanović.

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman odgovorio mu je da to nije mazanje očiju javnosti, nego doprinos interesima i hrvatskih ribara i većoj zaštiti Jadrana.

To nije mazanje očiju javnosti. Hrvatska diplomacija i ova Vlada slijedi načelo političkih interesa Hrvatske, svaka država ima pravo na proglašenje IGP-a , to činimo sada zajedno kako bi dvije obalne države, Italija i Hrvatska, unaprijedile kompletnu zaštitu na Jadranskom moru, odgovorio je ministar vanjskih poslova Goran Grlić Radman koji je amandman predstavio zastupnicima.

Ističe da se proglašenjem IGP-a želi pridonijeti interesima i hrvatskih ribara i većoj zaštiti Jadranskoga mora te da je to velik uspjeh hrvatske diplomacije.

Zastupnicima Stephenu Nikoli Bartulici (DP) i Vilimu Matuli (Možemo), koji drže da je odluka o proglašenu IGP-a zakašnjela i dodvoravanje, ministar Radman odgovorio je kako svaka odluka traži pamet i razbor te vrijeme i proceduru.

Odvažnost se pokazuje svojim ostankom u Ministarstvu vanjskih poslova a ne odlaskom", poručio je Bartulici.

Matuli je kazao da kao bivši član Komunističke partije danas ne bi bio u Bundestagu, a on je evo u Hrvatskom saboru.

Branko Bačić (HDZ) je izlaganje Zekanovića ocijenio promašenim i da lažno kleveće Vladu za veleizdaju te pokazuje nepoznavanje problema. Kod ribarenja u Jadranu ništa se od 1. veljače neće promijeniti, provodit će se zajednička ribarstvena politika EU-a, ali će Hrvatska posebno štititi Jabučku kotlinu i ostala područja za koja ocijeni da je to potrebno, pojasnio je Bačić.

Matko Kuzmanić (SDP) ironično je ustvrdio da su hrvatski ribari s oduševljenjem dočekali da će napokon hrvatske koče moći ribariti na obalama Španjolske. Radosno će podijeliti s vama fotografije ulova koje budu ostvarili na obalama Španjolske i na ostalim obalama na koje će sa ovim proglašenjem hrvatske ribarice napokon moći izaći, rekao je.

Njegov stranački kolega Arsen Bauk najavio je podršku amandmanu na odluku o proglašenju IGP-u a raspravu usporedio s eurovizijskim pjesmama iz 1990. Hajde da ludujemo i Insieme (Zajedno). Istaknuo je da je Hrvatskoj u interesu I proglašenje IGP-a a i dobrosusjedski odnosi s Italijom.

Na kraju je rasprava o IGP-u skrenula na političko prepucavanje o tome tko je stvorio Hrvatsku te osobnu razinu, spominjanje očeva i tko je što radio u bivšoj državi.

Grlić Radman: Podržite amandman da odluka o IGP-u stupi na snagu 1. veljače

09:45 Gordan Grlić Radman, predstavnik predlagatelja, objasnio je predloženi amandman na prijedlog odluke o proglašenju isključivoga gospodarskog pojasa.

- Sabor je 18. prosinca podržao prijedlog o proglašenju isključivoga gospodarskog pojasa u Jadranskom moru. Zaključkom se zadužuje Vlada da na trilateralnom sastanku u siječnju 2021. između RH, Republike Slovenije i Republike Italije podupre snaženje suradnje u svjetlu proglašenja isključivih gospodarskih pojaseva Hrvatske i Italije, nakon čega bi se formalno donijela odluka o proglašenju isključivoga gospodarskog pojasa RH u Jadranskom moru, rekao je ministar.

- Vlada je 14. siječnja Saboru podnijela amandman na točku 8. prijedloga odluke kojom se utvrđuje datum stupanja na snagu odluke, i to 1. veljače 2021. Prvi trilateralni sastanak na ministarskoj razini održan je 19. prosinca 2020. u Trstu, odmah nakon rasprave prijedloga odluke u Saboru. Na sastanku su razmijenjene informacije o napretku incijativa o proglašenju isključivih gospodarskih pojaseva. Prihvaćena je izjava kojom je zajednički potvrđena vizija Jadranskog mora kao mosta koji ujedinjuje sve narode ovoga područja te izvora bogatstva i prosperiteta za sve, rekao je Grlić Radman.

Rekao je kako je dogovoreno da će se sljedeći trilateralni sastanak održati u prvom tromjesečju 2021. Prvi sastanak trilaterale na operativnoj razini održat će se 29. siječnja putem videokonferencije, a bit će svojevrsna priprema za rad na pojedinim prijedlozima.

- Pozivam vas da podržite amandman kojim se utvrđuje datum stupanja na snagu prijedloga odluke o proglašenju isključivoga gospodarskog pojasa RH, i to 1. veljače. Time ćemo stvoriti uvjete za proglašenje isključivoga gospodarskog pojasa RH u punom sadržaju koji RH po međunarodnom pravu i pripada.

09:37 Pred Hrvatski saborom u četvrtak je prisegnuo HDZ-ovac Nikola Mažar, koji mijenja Darka Puljašića koji je podnio ostavku na zastupničku dužnost nakon što je otkriveno da je kao gradonačelnik Požege sudjelovao u namještanju natječaja za energetsku obnovu u tom gradu.

Mažar je prisegnuo svojom čašću da će dužnost zastupnika obnašati savjesno i odgovorno i da će se u svom radu držati Ustava i zakona, poštovati pravni poredak te da će se zauzimati za svekoliki napredak Republike Hrvatske.

Prije Mažarove prisege Sabor je jednoglasno potvrdio odluku svojeg Mandatno-imunitetnog povjerenstva o Puljašićevoj ostavci na zastupničku dužnost i početku Mažarova mandata.

07:00 Isključivi gospodarski pojas će u odnosu na postojeći Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas, proglašen 2003., donijeti dva nova prava vezana uz izgradnju umjetnih otoka te korištenje snage mora, vjetra i struja.

Prijedlogom odluke utvrđuju se morski prostori koje obuhvaća isključivi gospodarski pojas i načini utvrđivanja njegove vanjske granice, pa bi se ujedno uredila i privremena vanjska granica isključivoga gospodarskog pojasa do njezina konačnog utvrđivanja.

Utvrdilo bi se i da se pravni režim isključivoga gospodarskog pojasa izvršava u skladu s Pomorskim zakonikom, UNCLOS-om i zakonodavstvom EU-a te da isključivi gospodarski pojas RH ostaje morski prostor u kojemu sve države, ne dirajući u suverena prava i jurisdikciju Republike Hrvatske, uživaju međunarodnim pravom zajamčene slobode i prava.

Zastupnici će raspravljati i o izvješću Državnog odvjetništva RH o radu državnih odvjetništava u 2019. koje će podnijeti glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek.

U izvješću se, uz ostalo, navodi da su "državna odvjetništva na svim razinama i u svim vrstama predmeta, unatoč potkapacitiranosti, iznadprosječnim zalaganjem državnoodvjetničkih dužnosnika i ostalih zaposlenika, zadržala visok stupanj ažurnosti, kvalitete i uspješnosti i time ispunila svoju ustavnu i zakonsku zadaću".

Također se dodaje kako na rad u konkretnim predmetima iz područja kaznenog i prekršajnog te građanskog i upravnog prava uvelike utječu stalno nova zakonska rješenja koja su dijelom uvjetovana unošenjem propisa Europske unije u hrvatski pravni sustav.

Podsjeća se i da su zakoni o Državnom odvjetništvu i o Državnoodvjetničkom vijeću, koji su stupili su na snagu 1. rujna 2018., te Zakon o područjima i sjedištima državnih odvjetništava 1. siječnja 2019., u određenom dijelu na drugačiji način uredili rad i organizaciju Državnog odvjetništva, ali i izmijenili ustroj i teritorijalnu nadležnost općinskih državnih odvjetništava.

Osim toga, Državno odvjetništvo bilo je aktivno uključeno i u donošenje podzakonskih propisa kao što je Poslovnik državnog odvjetništva.

Provođenjem stalnog i sustavnog praćenja rada u državnim odvjetništvima i nadzora nad radom državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika pridonijelo se ujednačavanju državnoodvjetničkih praksi i jednakoj primjeni zakona na cijelom području RH.

Tomu je pridonijelo i uvođenje novih informatičkih tehnologija u rad državnog odvjetništva, posebice razvoj sustava praćenja rada i njegovo približavanje elektroničkom spisu, ali je stavilo pred Državno odvjetništvo i nove izazove koji zahtijevaju kontinuiranu edukaciju državnoodvjetničkih dužnosnika i službenika, stoji, među ostalim, u izvješću o radu državnih odvjetništava RH u 2019.