09:57 / 15.04.2022.

Autor: Vesna Zovko/Dobro jutro, Hrvatska/HRT

Veliki tjedan u Mariji Bistrici

Veliki tjedan u Mariji Bistrici

Veliki tjedan u Mariji Bistrici

Foto: HRT / HRT

Marija Bistrica. Bregovi puni proljeća, tihe molitve, meditacije... Veliki je tjedan. Vrijeme kada se miješaju muka Isusova i muka čovjekova. 

- Na poseban način proživljavamo Isusovu muku, svaku postaju kojom je on prošao, svaku njegovu muku i križ, u svakoj toj muci i svakom križu pronalazim i svoj križ, na jedan mi je način jako teško prolaziti to, a s druge strane mi je jedno ohrabrenje – govori hodočasnica Nataša.

Mjesto je to susreta s Bogom, sa samim sobom, po zagovoru Majke Božje, reći će mnogi hodočasnici.

- Slava i čast i vala, tebi spasitelju Kralju Kriste, komu sanak, lice, mala usta djeci čiste… I tako ja idem i molim, samo to neprekidno, dođem do treće postaje i okrenem se ovdje dolje jer čujem galamu, ide negdje 50-60 tak djece i učiteljica s mikrofonom i oni čitavi put mene prate na križnom putu i pjevaju: slava, čast i hvala – kaže hodočasnik Dragutin.

Neki mole u osami, a drugi s cijelom svojom obitelji.

- Nekako nam ovaj križni put potakne da budemo još svjesniji, da znamo što mi radimo na ovom svijetu, možemo biti Bogu zahvalni da imamo toliko dječice, da smo njemu dužni, cijeli naš život, cijelo naše biće i došli smo se njemu pokloniti tu i zahvaliti – ističe hodočasnik Krešimir.

Zahvaliti, utješiti, pomiriti. Sa sobom, Bogom, ljudima…

Penjanje kalvarijskim brijegom za mnoge je neopisiv doživljaj, posebno one koji to čine na koljenima.

Postaje Križnog puta djela su nekih od najvećih hrvatskih kipara: Josipa Poljana, Ante Starčevića, Ante Orlića, Stanka Jančića.

Na ideju kiparskog križnog puta još je 1935. došao zagrebački nadbiskup Antun Bauer, a nastavio ju je njegov nasljednik zagrebački kardinal Alojzije Stepinac. Upravo ga je na ovom mjestu prije dvadeset i tri godine papa Ivan Pavao II. proglasio blaženim.

- Na tu kalvariju je Alojzije Stepinac naručio postaje od carrarskog mramora koje su samo četiri došle u Hrvatsku, naime, ostalih deset izgubile se izgubile se za vrijeme drugog svjetskog rata i mi točno ne znamo gdje su one točno nestale, postoji neka predaja da su nestale u nekom brodolomu – objašnjava Zlatko Koren, bivši župnik i rektor Hrvatskog nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke.

Nakon postavljanja prvih četiriju postaja, djela talijanskih umjetnika, nastupila je stanka duga trideset i tri godine. Za konačno ostvarenje zaslužan je kardinal Franjo Kuharić tako da je nastavak uređenja Križnog puta počeo 1976. trinaestom postajom "Isusa skidaju s križa", zajedničkim djelom Marije Ujević i Ante Orlića.

Akademski kipar Kruno Bošnjak radio je petu postaju i u čovjeku koji je pomagao Isusu nositi križ prepoznao velikana Crkve u Hrvata, simbola borbe za potlačene.

- Šimun Cirenac je Šimun Cirenac, a Stepinac je Stepinac pa u duhu neka bude. I onda sam ja radio tu skicu, istinski sam radio u toj skici Šimuna Cirenca da je bio moj Alojzije Stepinac, prekrio sam bradom da ne bude portretski, ali simbolično je on u toj petoj postaji Stepinac kao pomoć – naglašava Kruno Bošnjak.

Kalvarijski brijeg daruje ovom mjestu poseban ugođaj, stopljen s marijanskim pjesmama koje svakoga Uskrsa odjekuju ovim omiljenim hrvatskim svetištem.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!