VIDEO: Dan antifašističke borbe - oštre poruke iz Brezovice

Dan antifašističke borbe obilježava se u znak sjećanja na 22. lipnja 1941., kada je u šumi Brezovici kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred. Bila je to ujedno prva antihitlerovska postrojba u tadašnjoj okupiranoj Hrvatskoj i Jugoslaviji.

U znak sjećanja na dan kada je 1941. osnovan Prvi sisački partizanski odred, ujedno i prva antihitlerovska postrojba u okupiranoj Europi koja je označila i početak organizirane narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu, u šumi Brezovica kod Siska održano je središnje obilježavanje Dana antifašističke borbe.

Svim građanima Dan antifašističke borbe čestitali su predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, premijer Andrej Plenković i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković. 

Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista (SABH) Franjo Habulin podsjetio je kako je na današnji dan prije 77 godina skupina heroja, antifašista formirala partizanski odred kao prvi nagovještaj antifašističkog otpora u Hrvatskoj, u vrijeme kada je nacifašizam u Europi bio u naponu snage. No, dodao je, iako danas živimo u državi koja je zasnovana na vrijednostima antifašizma, te se vrijednosti ne poštuju i sve više jača povijesni revizionizam. Iako je država uspostavila Dan antifašističke borbe kao državni blagdan, kojeg li licemjerja i goleme laži. Jer usprkos svemu propagiranom i nepobitnim povijesnim činjenicama u samostalnoj se Hrvatskoj od njezinih prvih dana, kada je bila prisiljena braniti se od novovjekog fašizma, potiče odnos prema fašistima iz Drugog svjetskog rata kao prema domoljubima, rekao je Habulin dodavši kako se njihovi zločini relativiziraju pa čak i negiraju, ponekad s najviših mjesta u državi.

Izaslanik premijera Andreja Plenkovića ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković poručio je kako se Hrvatska danas može ponositi time što je u vrijeme Drugog svjetskog rata imala jedan od najznačajnijih pokreta otpora u tadašnjoj okupiranoj Europi. Svima onima koji ne razumiju i ne žele razumijeti povijest, već žele relativizirati sve ono što se dogodilo želim poručiti  - povijest ne možemo promijeniti, jer ona se dogodila, ali moramo imati pravilan stav, moramo moći vlastitu povijest pravilno i objektivno vrednovati. A RH utemeljena je na antifašizmu. To je pravilan stav i jedini pravi put da se oslobodimo tereta ideoloških sučeljavanja, rekao je Bošnjaković, čije je obraćanje u jednom trenutku izazvalo negodovanje okupljenih. Ovo mjesto i ovaj dan nije zato da bismo strančarili i da bismo radili još dublje podjele od onih koje su već sada kod nas. Ovo je jedini put da se predano posvetimo izgradnji stabilne i prosperitetne budućnosti naše zemlje, a to je u interesu naše djece i budućih generacija koje trebaju živjeti ovdje. Sa željom za takvim društvenim ozračjem, punim tolerancije, još jednom svima čestitam Dan antifašističke borbe, poručio je Bošnjaković.

Sisačka gradonačelnica Kristina Ikić Baniček rekla se kako su osnivači Prvog sisačkog partizanskog odreda vjerovali da se bore za vrijednu stvar u koju su bili spremni uložiti i vlastiti život, vjerujući u ideju jednakosti i gradnju pravednog svijeta koja će nadživjeti njih i njihove krvnike. Zbog svega toga me je danas sram onih koji govore da se današnjom proslavom bespotrebno vraćamo u prošlost kao što me je sram jer nisam mogla spriječiti da se na samom ulasku u ovu šumu podigne obilježje koje ne služi ničemu drugom nego da pljune na njih i njihovu borbu i život... Na njemu je novcem Katoličke crkve ispisana krivotvorina o izmišljenih i nepostojećih 5000 žrtava brezovičke šume, ne zato što autori tog uratka ne znaju da je to laž već zato da se heroje antifašizma unizi i ponizi pred mjestom na kojem se slavi njihova žrtva, rekla je Ikić Baniček.

Izaslanik predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović međimurski župan Matija Posavec čestitao je svima u njezino ime Dan antifašističke borbe. Antifašizam i Domovinski rat u temeljima su moderne hrvatske države. Antifašizam i Domovinski rat ne isključuju jedno drugo i svaka podjela oko povijesnih pitanja u hrvatskoj javnosti loša je za budućnost Hrvatske. Svako stvaranje umjetnih sukoba između onih koji su za antifašističku borbu i onih koji su za Domovinski rat je besmisleno jer jedno s drugim nije u suprotnosti, poručio je Posavec.

Na obilježavanju Dana antifašizma u šumi Brezovica bili su i predstavnici diplomatskog zbora, predsjednik SDP-a Davor Bernardić, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, bivši predsjednici Stjepan Mesić i Ivo Josipović, saborski zastupnici Milorad Pupovac, Veljko Kajtazi, Mirando Mrsić, Marko Šimić i drugi.

Na ulazu u šumu Brezovica sudionike je prije početka skupa dočekalo nekoliko pojedinaca s transparentima protiv današnjeg skupa. U Domu kulture Kristalna kocka vedrine u Sisku bit će održana projekcija dugometražnoga dokumentarnog filma "Neželjena baština" redateljice i scenaristice Irene Škorić.

Obilježavanje Dana antifašističke borbe u Zagrebu, uz protest

U povodu Dana antifašističke borbe Udruge antifašističkih boraca i antifašista iz Osijeka, Vukovara, Požege, Trpinje i Dalmacije te predstavnici židovske općine Osijek, grada, Osječko-baranjske županije i SDP-a položili su vijence na ploču kosturnice u osječkom Perivoju kralja Tomislava. Antifašisti, rečeno je, obilježavaju ovaj dan kao značajan dan narodno oslobodilačke borbe i razvoja antifašističkoga pokreta. U Rijeci je Dan antifašističke borbe obilježen polaganjem vijenaca pod Spomenik oslobođenja na Delti. Europa je utemeljena na antifašizmu, a mi s ponosom baštinimo te tekovine istaknuto je u Rijeci.

Prvi partizanski odred osnovan 22. lipnja 1941.  

Prvi sisački partizanski odred od 77 boraca osnovali su pripadnici Komunističke partije u Sisku, na dan kada je nacistička Njemačka napala Sovjetski Savez. Od prvih dana sisački je odred izvodio diverzije, osobito na željeznici. Predvodili su ga zapovjednik Vlado Janjić-Capo i komesar Marijan Cvetković, a njegov pripadnik bio je i pokojni general Hrvatske vojske Janko Bobetko. U organiziranoj narodnooslobodilačkoj borbi u Hrvatskoj aktivno je sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana. U postrojbama NOV-a borilo se oko 230.000 boraca iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet od ukupno 11 korpusa NOV-a.