16:34 / 12.11.2020.

Autor: Antonijeta Paro Crnošija/Vijesti/IMS/B.A./HRT

Videokonferencija u povodu 25. godišnjice Erdutskog sporazuma

-

-

Foto: - / -

Rekao sam Srbima - ako bičujete mrtvog konja, nećete daleko stići, izjavio je Jacques Paul Klein.
U povodu 25. godišnjice potpisivanja Erdutskog sporazuma, Srpsko narodno vijeće organiziralo je internetsku konferenciju "Erdutski sporazum 25 godina poslije: pouke za sadašnjost i budućnost". Izaslanstvo lokalne srpske zajednice potpisalo je 12. studenog 1995. sporazum u Erdutu, a izaslanstvo Vlade RH u Zagrebu, u Uredu predsjednika RH dr. Franje Tuđmana. Hrvatska je tim sporazumom pristala na mirnu reintegraciju okupiranoga dijela hrvatskoga Podunavlja, a srpskoj su zajednici zajamčena sva manjinska i druga prava.

➡️ Vukovarski vodotoranj otvorio vrata za posjetitelje

Predsjednik Organizacijskog odbora konferencije Dejan Jović rekao je da je glavni cilj konferencije istaknuti trajnu vrijednost mira.

- Čini se da u današnjem kontekstu daleko više govorimo o ratu, ponekad ga i glorificiramo, dok u javnom prostoru nema dovoljno mjesta da bi se istaknula trajna vrijednost mira, kompromisa i dogovora, rekao je Jović. Dodao je da konferenciju prate predstavnici 20-ak veleposlanstava i još 120 sudionika iz Hrvatske i inozemstva.

- Rekao sam Srbima - ako bičujete mrtvog konja, nećete daleko stići. To je kao da se kartate, nećete dobiti svaku partiju. Ali ako se kartate pametno i surađujete s vladom u Zagrebu i predsjednikom Tuđmanom, mislim da možete ostvariti cilj i ostati ondje gdje živite 300 ili 400 godina, rekao je Jacques Paul Klein, prijelazni upravitelj UNTAES-a za hrvatsko Podunavlje.

- Kad je bilo najteže, odnos povjerenja predsjednika Tuđmana i generala Kleina bio je izuzetno važan, istaknuo je bivši ministar vanjskih poslova Mate Granić.

Škare Ožbolt: Na integraciji se definitivno stalo

O okolnostima u kojima je nastao Erdutski sporazum i današnjem viđenju situacije u istočnoj Slavoniji i hrvatskom Podunavlju izjavu Hrvatskom radiju dala je Vesna Škare Ožbolt, u to doba zamjenica predstojnika Ureda predsjednika i predsjednica Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja, ubrzanog povratka i normalizaciju života na netom stradalim područjima Republike Hrvatske.

- Predsjednik Franjo Tuđman uvijek je prednost davao mirnom rješenju, isto je bilo i s istočnim dijelom Hrvatske, koji je, za razliku od drugih dijelova Hrvatske, tada bio potpuno integriran u Jugoslaviju. Bila su samo dva načina rješavanja tog problema - novom vojnom operacijom ili mirnim putem. Predsjednik Tuđman bio je svjestan da bi vojni put značio velika razaranja i žrtve, a to nije htio ni pod koju cijenu. Htio je sa što manje žrtava doći do izlaska Hrvatske na svoju istočnu granicu. Na marginama Daytona već smo pregovarali o modalitetu, o 11 točaka temeljnog sporazuma. Pregovarali smo dva puta u Erdutu prije Daytona i praktički je u Daytonu taj dogovor na neki način formaliziran. Od Erdutskog sporazuma praktički sve kreće. On se kolokvijalno zove Erdutski sporazum, a u stvari je Temeljni sporazum za istočnu Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem, rekla je.

Na pitanje kako se osjećala u trenutku potpisivanja sporazuma odgovorila je:

- Osobno, nisam imala dobra iskustva s novom mirovnom misijom koja je trebala slijediti. Misije UNCRO i UNTAES koje su do tada djelovale nisu uspjele realizirati postavljene ciljeve koje im je Vijeće sigurnosti dalo. Nije uspjela završiti ni demilitarizaciju. S pravom se postavljalo pitanje što bi treće UN-ova misija mogla napraviti. Ipak, okolnosti su se promijenile. Na čelo misije došao je američki general i treća misija imala je mandat stvoriti mir, za razliku od prethodnih koje su zamrzavale stanje. Ako me pitate kako sam se osjećala kod potpisivanja sporazuma - malo s nevjericom, ali kako je vrijeme odmicalo, sve više smo mi iz Ureda predsjednika bili angažirani na terenu, stalno sam bila u istočnoj Slavoniji s generalom Kleinom ili Ivicom Kostovićem, s predstavnicima lokalne zajednice. Svakodnevno, velika dinamika, veliki napori pa i kompromisi koje je Hrvatska morala raditi kako bi pokazala da doista na miran način želi reintegrirati to područje.

- Mandat je bio ograničen - godinu plus godinu i to je završilo vrlo uspješno. Danas je to jedan od najuspješnijih modela uspostave mira na jednom okupiranom području. Taj naš model danas neka krizna područja u svijetu rado žele implementirati, rekla je Škare Ožbolt.

- Danas ja osobno nisam zadovoljna s činjenicom da ljudi ne žive onako kako živi preostali dio Hrvatske. Govorim o Vukovaru. Oni imaju teške terete stradanja, razaranja, ubojstava, Ovčare, Veleprometa, neprocesuiranja ratnih zločina. Ti problemi i dalje opterećuju grad. Međutim, socijalni problemi s kojima su suočeni građani u istočnoj Hrvatskoj, posebno u Vukovaru, daleko su veći od nacionalnih. Pravi problem je socijalna slika i gospodarstvo. Mislim da se propustilo dalje raditi na procesu normalizacije odnosa, na integraciji se definitivno stalo. Po meni, lokalna zajednica, lokalne upravljačke strukture, treba se daleko više truditi uspostavljati osjećaj vrijednosti zajedničkog i kvalitetnog života, poručila je Škare Ožbolt.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!