VKS odbio žalbu župana Posaveca za izdvajanjem dokaza

Visoki kazneni sud (VKS) odbio je žalbu međimurskog župana Matije Posavca protiv dijela rješenja kojim su odbijeni prijedlozi obrane za izdvajanjem dokaza iz spisa u postupku nakon podignute optužnice zbog trgovine utjecajem.

Riječ je o žalbi koju je VKS- u podnio Posavčev branitelj Veljko Miljević, nakon što je vijeće zagrebačkog Županijskog suda u listopadu prošle godine odbilo prijedlog za izdvajanjem dokaza koje obrana smatra nezakonitima.

Miljević je tražio da se iz spisa kao nezakoniti dokazi izdvoje snimka Posavčevog priznanja kaznenih djela Uskokovim tužiteljima i njegovi tajno snimljeni razgovori.

VKS je, ne navodeći Posavčev identitet, precizirao da nisu osnovani navodi žalitelja da je ''provođenje bilo kakvih posebnih dokaznih radnji nad žaliteljem od 29. rujna do 22. prosinca 2020. bilo bez zakonskog osnova i u odnosu prema njemu bez ikakvog postupovnog akta o tome'', jer za navedeno razdoblje nad Posavcem posebne dokazne radnje nisu bile određene, već su određene nalogom suca istrage zagrebačkog Županijskog suda za razdoblje do 23. ožujka 2021. godine.

VKS: Posavčeva interpretacija ispitivanja u suprotnosti s utvrđenjima suda

Prizivni sud ističe da su u nalogu suca istrage bile obrazložene okolnosti koje su bile temelj za izdavanje naloga za primjenu posebnih dokaznih radnji, između ostalog i Posavčevog telefonskog razgovora s M. S. od 29. rujna 2020., a čiji je sadržaj analizirao sudac istrage.

- 'U cijelosti je promašen žalbeni navod da nakon „slučajnog“ nalaza okrivljenik ostaje pod "slučajnim" nadzorom bez naloga skoro puna tri mjeseca, jer je iz sadržaja prvog naloga o provođenju dokaznih radnji protiv žalitelja nedvojbeno utvrđeno za koje razdoblje je predmetni nalog izdan, kao i da, suprotno navodu žalitelja, Zakonom o kaznenom postupku (ZKP) nije propisan rok u kojem policija državnom odvjetniku dostavlja podatke i obavijesti koje upućuju na neko drugo kazneno djelo i počinitelja', precizira VKS.

Prizivni sud dodaje i kako Posavčevi navodi da ''poštivanje zakonske procedure nije jamstvo zakonitosti konkretnog dokaza'' te da postupanje policije i tužitelja prema Posavcu predstavlja ''sredstvo legitimacije očitog psihičkog pritiska tijeka kaznenog progona na okrivljenika da prizna počinjenje djela'', predstavljaju vlastitu interpretaciju i analizu događaja ispitivanja okrivljenika, koje je u suprotnosti sa utvrđenjima prvostupanjskog suda.

VKS naglašava da je suglasan s utvrđenjima prvostupanjskog suda kako postupanja koja su prethodila ispitivanju Posavca predstavljaju uobičajeni hodogram radnji prema okrivljenicima u zadanim zakonskim rokovima i okvirima, koje prema sasvim uobičajenoj proceduri dovode do provođenja dokazne radnje ispitivanja okrivljenika.

Po ocjeni VKS-a, nakon reprodukcije snimke prvog Posavčevog ispitivanja, osim što je poštivana zakonom propisana procedura, u konkretnom slučaju nema postupanja koja bi upućivala na prisilu ili pritisak na okrivljenika.

Prizivni sud prisnažuje da pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja nije dovedena u pitanje niti odlukama Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) na koje se poziva Posavec, jer svaki kazneni postupak ima svoje specifičnosti u kojima treba cijeniti sve okolnosti pojedinog kaznenog postupka.

U konačnici, VKS ocjenjuje neosnovanim žalbeni navod kako je podnošenje Posavčeve ostavke na mjesto župana putem e-maila tužitelja, pola sata prije ponoći "rezultat opisanog nedopuštenog psihičkog pritiska''.

VKS precizira da elektronički dopis od 10. rujna 2021., uz koji je dostavljena Posavčeva ostavka, ne predstavlja dokaz u smislu odredbi ZKP-a, obzirom da tim dopisom Posavec samo disponira mjestom župana, no podnošenje ostavke, osim što ukazuje na stupanj njegove moralne odgovornosti, u kaznenom postupku se ne dokazuje kaznena odgovornost.

Uskok je u svibnju 2022. podigao optužnicu protiv Posavca kojega tereti za zlouporabu ovlasti i primanje 10.000 kuna mita kako bi suoptuženik Josip Kobal bio ponovno imenovan za člana upravnog vijeća Županijske uprave za ceste (ŽUC).

U optužnici stoji da je Kobalu istjecao mandat u srpnju 2021. te da je, znajući da Posavec ima veliki utjecaj na donošenje odluka u županijskoj Skupštini u tijeku predizborne kampanje za skorašnje lokalne izbore, od njega zatražio da mu u slučaju ponovnog izbora za župana osigura novo imenovanje u upravno vijeće ŽUC-a.

Nakon što je ponovno izabran na čelno mjesto u županiji Posavec je, po tvrdnjama Uskoka, iskoristio to što vijećnici njegove kandidacijske liste imaju većinu u Skupštini i Odboru za izbor i imenovanja pa je na dnevni red skupštinske sjednice uvrstio Kobalov zahtjev što je rezultiralo imenovanjem koje je tražio.

Priznao krivnju i pobijedio na izborima

Posavec je optužen i da je 2021., koristeći autoritet župana, od međimurskog pročelnika Milorada Novkovića zatražio da u županijskom Odsjeku za imovinsko-pravne poslove zaposli nećakinju svoje poznanice, na radnom mjestu koje bi bilo adekvatno njenoj stručnoj spremi sveučilišnog ili stručnog prvostupnika javne uprave, iako nije bilo sistematizirano nijedno takvo radno mjesto.

Tužiteljstvo tvrdi da je Novković na županov zahtjev izmijenio pravilnik o sistematizaciji te raspisao javni natječaj kako bi najbolji rezultat ostvarila nećakinja Posavčeve poznanice koja je i dobila taj posao.

Posavca se tereti i da je pomogao pri zapošljavanju još jedne osobe u županijskom Upravnom odjelu za opću upravu, iako po broju bodova na testiranju nije zadovoljila ni ostvarila pravo izlaska na intervju.

Posavec je u rujnu 2021. priznao krivnju za primanje mita od 10.000 kuna te podnio ostavku na mjesto župana, no pobijedio je i na raspisanim izvanrednim izborima te je ponovno postao međimurski župan.