Vlada odbila interpelaciju o svome radu po pitanju reproduktivnih prava žena

Vlada je odbila interpelaciju o svome radu na području reproduktivnih prava žena zastupnice Anke Mrak-Taritaš (GLAS) uz obrazloženje da su ta prava uređena sukladno pravilima medicinske struke, organizacijskim mogućnostima javnozdravstvenog sustava i ustavnim načelima.

- Odbacuje se tvrdnja da Vlada nije poduzela odgovarajuće mjere za zaštitu reproduktivnih prava žena u RH i to iz nekoliko razloga, poručila je ministrica zdravstva Irena Hrstić.

Zastupnica Anka Mrak-Taritaš interpelaciju je pokrenula uz podršku 15 oporbenih zastupnika, prvenstveno zbog stava da Hrvatska ima najrestriktivniji Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji (MPO) u EU-u, a problematičnim vidi i netransparentnost podataka o uspješnosti postupaka MPO-a u svakoj pojedinačnoj ustanovi. 

Upozorava i na ograničen pristup prekidu trudnoće zbog priziva savjesti liječnika u bolnicama te da Ministarstvo zdravstva odbija reći koliko točno liječnika, medicinskih sestara i tehničara od ukupnog broja koristi priziv savjesti u svakoj bolnici. Zastupnica ukazuje i na nezadovoljavajuće pravo na primarnu ginekološku zaštitu, navodeći da više od 250.000 žena nema izabranog ginekologa. Stoga traži izmjene Zakona kojima bi se pravo na MPO omogućilo svim ženama, tako i onima koje žive u istospolnim zajednicama i samicama, i to u potpunosti na teret HZZO-a, objavu podataka o uspješnosti postupaka MPO-a po ustanovama, osiguranje dostupnosti prava na prekid trudnoće u svakoj ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi te adekvatne primarnu ginekološku zaštitu za sve žene u Hrvatskoj.

MPO kao metoda liječenja bolesti, a ne opće reproduktivno pravo

Iz Vlade odgovaraju da su prava žena u području reproduktivnog zdravlja uređena Zakonom, sukladno pravilima medicinske struke, organizacijskim mogućnostima javnozdravstvenog sustava i ustavnim načelima. 

- Medicinski pomognuta oplodnja predstavlja medicinsku metodu liječenja bolesti, a ne opće reproduktivno pravo dostupno svim osobama neovisno o njihovim osobnim okolnostima, poručuju iz Vlade i odbacuju oporbene navode da je postojeći Zakon diskriminatoran.

Ističu da se u okviru javnog zdravstvenog sustava postupci MPO-a financiraju na teret HZZO-a do 42. godine života, što je iznad uobičajenog europskog standarda. Osigurano je ukupno 10 ciklusa liječenja, dok većina država financira znatno manji broj postupaka, dodaju uz naglasak kako se u RH provode svi suvremeni postupci MPO-a te ne postoje liste čekanja.

Broj ustanova koje provode postupke nije limitiran, za razliku od pojedinih država, poručuju, navodeći kako trenutačno 18 zdravstvenih ustanova provodi postupak MPO.

- Prema dostupnim europskim podacima, RH ostvaruje približno 2.230 IVF ciklusa na milijun stanovnika, dok europski prosjek iznosi oko 1.368 ciklusa na milijun stanovnika, poručuju. 

Prema podacima Godišnjeg izvješća o MPO aktivnostima Ministarstva zdravstva, u 2023. godini približno 5 posto sve živorođene djece u Hrvatskoj rođeno je nakon postupaka medicinski pomognute oplodnje.

Vezano za objavu podataka o uspjehu provođenja MPO-a, ministrica ističe kako su zdravstvene ustanove obvezne Nacionalnom povjerenstvu Ministarstva zdravstva jednom godišnje podnositi izvješće o broju i vrsti obavljenih postupaka, a Ministarstvo zdravstva izrađuje zbirni prikaz rezultata i objavljuje na svojoj mrežnoj stranici.

- Nesporno je da postoji javni interes za transparentnošću rada zdravstvenog sustava, osobito u području medicinski pomognute oplodnje, kao i da je transparentnost rada zdravstvenog sustava već ostvarena objavom zbirnog godišnjeg izvješća na nacionalnoj razini u opsegu koji je metodološki utemeljen i svrhovit, međutim, javni interes ne znači dostavu podataka u obliku koji može proizvesti pogrešne ili obmanjujuće zaključke, naglašava Ministarstvo. 

Vlada: Ne prihvaćamo ocjenu da je riječ o namjernom ograničavanju prava žena

Ministrica Hrstić naglašava da je u zdravstvenim ustanovama osiguran siguran i dostupan prekid trudnoće na zahtjev pacijentice, unatoč pravu zdravstvenih djelatnika na priziv savjesti. Provodi se, navela je, u ukupno 29 bolnica, ravnomjerno raspoređenih diljem Hrvatske. 

Prema podacima iz studenoga 2025. priziv savjesti izrazilo je 197 od ukupno 364 specijalista ginekologije i opstetricije, 52 specijalista anesteziologije od njih ukupno 407 te oko 220 medicinskih sestara/tehničara, odnosno primalja od ukupno 1236, navodi se u odgovoru. 

Vezano za pravo na primarnu ginekološku zaštitu ističe se da se podatak o ženama koje trenutačno nemaju izabranog ginekologa ne može automatski tumačiti kao dokaz da su one prisiljene koristiti privatni zdravstveni sektor. Prema podacima o popunjenosti Mreže javne zdravstvene službe u djelatnosti zdravstvene zaštite žena, najveći mogući broj timova iznosi 336, a ugovoreno ih je 278, nepopunjeno 58, dok je 51 ugovoreni tim bez nositelja pa se zdravstvena zaštita osigurava najčešće ginekolozima iz mirovine. 

Prema aktima HZZO-a, broj osiguranih osoba po timu je 6.000 žena starijih od 12 godina. Minimalan broj žena po timu je 4.500, a maksimalan 9.000, dok je prosjek oko 5.400 po timu, kažu iz Vlade. Najveći manjak prema Mreži javne zdravstvene službe imaju Grad Zagreb, Varaždinska, Zagrebačka, Primorsko-goranska, Istarska i Međimurska županija.

- Vlada je svjesna da postoje kadrovski i organizacijski izazovi u primarnoj ginekološkoj zaštiti, ali ne prihvaća ocjenu da je riječ o namjernom ili sustavnom ograničavanju prava žena, kažu.