Vlada odbila interpelaciju vezanu uz zaštitu korisnika kredita u švicarcima

Vlada je Hrvatskome saboru predložila da odbije interpelaciju 21 oporbenog zastupnika o njezinom radu vezanu uz zaštitu korisnika kredita sa valutnom klauzulom švicarski franak.

Zastupnici su interpelaciju u Hrvatskome saboru podnijeli radi postupanja Vlade vezane uz potporu bankama koju je Vlada dala u postupku pred sudom EU po predmetu C-567/20 te radi sporazuma Vlade i banaka na temelju kojeg su OTP, RBA, PBZ, ZABA, Erste i Sberbank odustale od tužbe protiv RH.

Kroz dva zaključka Saboru su predložili da Vladu obveže da u roku 30 dana putem nadležnog ministarstva i drugih tijela javne vlasti, poduzme ili Saboru predloži donošenje mjera za zaštitu korisnika kredita sa valutnom klauzulom švicarski franak te da u roku od 30 dana objavi javnosti tekst sporazuma na temelju kojeg su OTP, RBA, PBZ, ZABA, Erste i Sberbank odustale od tužbe protiv RH pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova.

Vlada je Saboru predložila da ih ne prihvati, a ministar financija Marko Primorac istaknuo je da su briga za potrošače i zaštita potrošača uvijek bili i ostaju prioritet Vlade te je Vlada samostalno i u suradnji s Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske tijekom posljednjih nekoliko godina preuzimala i poduzimala mjere u svrhu kako zaštite potrošača tako i zaštite interesa RH.

U odgovoru na interpelaciju, među inim, Vlada snažno odbacuje tvrdnju da je "u postupku pred Sudom Europske unije (u daljnjem tekstu: Sud EU) u predmetu C-567/20 dala potporu bankama i postupila suprotno interesima hrvatskih građana".

- Također, Vlada Republike Hrvatske nije dala lažni iskaz, odnosno lažno očitovanje, u navedenom postupku, stoji, među inim, u Vladinom odgovoru na interpelaciju.

Kliničkoj bolnici u Mostaru tijekom godine 10 milijuna eura

Radi poticanja zdravstva u BiH u ovoj će godini Hrvatska Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar sukcesivno doznačavati više od 10 milijuna eura, od čega je 5,3 milijuna već osigurano u proračunu, a ostatak će biti osiguran preraspodjelom unutar razdjela Ministarstva zdravstva.

Odluku o tome donijela je Vlada na sjednici u četvrtak. Ministar zdravstva Vili Beroš objasnio je da su sredstva namjenska te će se bolnici u Mostaru doznačiti radi podmirenja dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala.

Jednokratno će tako za razdoblje od siječnja do ožujka biti doznačeno 2.577.228 eura te po 859.076 eura mjesečno kroz razdoblje od travnja do prosinca.

O načinu utroška doznačenih sredstava Ministarstvo zdravstva i Sveučilišna klinička bolnica Mostar potpisat će ugovor, a Ministarstvo će pratiti utrošak sredstava.

Potpora i financiranje projekata od interesa Hrvata u BiH

U državnom proračunu za ovu godinu su na stavkama Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske za povezivanje s Hrvatima u BiH, potpore njihovu povratku i ostanku u BiH te očuvanje njihove pune ravnopravnosti, što je od strateškog interesa za Hrvatsku, osigurana su financijska sredstva u iznosu od 5 milijuna eura.

Kako bi se planirana sredstva raspodijelila te usmjerila na najkvalitetnije projekte na današnjoj je sjednici Vlade, kao i prethodnih godina, osnovano Povjerenstvo za koordinaciju potpore i financiranje obrazovnih, znanstvenih, kulturnih, zdravstvenih, poljoprivrednih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u BiH za 2023. godinu.

U Povjerenstvu su zastupljeni predstavnici Ministarstava vanjskih i europskih poslova, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva kulture i medija, Ministarstva zdravstva, Ministarstva poljoprivrede te Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH.

Suglasnost za novi aneks ugovoru i konkretniju realizaciji projekta Kupari

Vlada je u četvrtak dala suglasnost Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za sklapanje aneksa II ugovoru o realizaciji turističkog projekta Kupari u Župi Dubrovačkoj, s ciljem nastavka realizacije i definiranja novih rokova izvedbe s investitorom - tvrtkom Kupari Luxury Hotels.

- Projekt izgradnje turističkog naselja Kupari jedan je od najvažnijih projekata izgradnje turističke infrastrukture u Hrvatskoj, a s obzirom da se nalazi na području Dubrovačke rivijere, odnosno Župe Dubrovačke koju gradimo kao destinaciju visokokvalitetnog turizma, važno je vrlo pažljivo pristupati izgradnji tog kompleksa, rekao je na Vladi ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.

Podsjetio je da je Vlada zbog važnosti Kupara 2016. potpisala ugovor sa zajednicom ponuditelja za taj projekt kojim je predviđena gradnja dva nova hotela na lokaciji Kupari, revitalizacija ostalih objekata i obnova hotela Grand.

Usklađenost s urbanističkim planom i Hrvatskim vodama i nove obveze investitora

U međuvremenu se, dodao je Bačić, dogodilo nekoliko stvari koje uvjetuju donošenje današnje odluke o suglasnosti i izmjene samog ugovora, među kojima je izdvojio promjenu vlasničke strukture investitora odnosno ponuditelja te donošenje urbanističkog plana uređenja Općine Župa Dubrovačka u suglasnosti sa investitorom, zbog gradnje dva nova hotela.

Kako se jedan od budućih hotela nalazi na lokaciji trase Bujice vodotoka, to po riječima Bačića, "posložuje i poskupljuje izgradnju", te se bilo potrebno dogovoriti s Hrvatskim vodama koje upravljaju tim vodotokom, o čemu je potpisan i sporazum 3. ožujka kojim su utvrđene obveze investitora i Hrvatskih voda oko izmještanja trase tog vodotoka.

Zbog tog sporazuma potrebno je izmijeniti i plan urbanističkog uređenja, što će izmijeniti i rokove realizacije projekta i izgradnju hotelskog kompleksa, rekao je ministar.

- Ovom odlukom obvezujemo investitora da u roku od 60 dana nakon potpisivanja aneksa ugovoru dostavi ulazne podatke za izmjene urbanističkog plana. Prema tom planu Župe Dubrovačke propisan je rok od 12 mjeseci u kojem je investitor dužan ishoditi pravomoćnu građevinsku dozvolu, a u daljnjem roku od četiri godine ili 48 mjeseci i realizirati taj važan projekt. Stoga je suglasnost Vlade važna kako bi se mogao potpisati aneks ugovoru i kako bi onda mogli početi 'teći' i rokovi za realizaciju tog projekta, zaključio je Bačić.

Kupari su trebali biti 'gotovi' 2020., novi plan do 2025., ili?

Ugovor o realizaciji projekta Kupari RH je sklopila sa Zajednicom ponuditelja Avenue ulaganja - Avenue Osteuropa 31. ožujka 2016, iza kojih je tada stajao ruski kapital, a taj je investitor, koji je i jedini predao ponudu, odabran na međunarodnom natječaju 2015. godine

Investitor se tada obvezao uložiti gotovo 96 milijuna eura tako da izgradi dva hotela i revitalizira hotel Grand, financirati izradu urbanističkog plana Kupari, završiti s izgradnjom u ugovorenom roku i staviti hotele u komercijalno korištenje do 2020. godine.

RH se putem općine Župe Dubrovačke obvezala osigurati prostorno planske pretpostavke za realizaciju projekta, odnosno ishođenje dozvola za gradnju te drugo, uz ostalo i sklopiti ugovor o koncesiji na pomorskom dobru, a nakon ishođenja lokacijskih dozvola za izgradnju hotela i drugih sadržaja sa investitorom sklopiti i ugovore, uz ostale i o osnivanju prava građenja u svrhu izgradnje novih hotela na rok od 99 godina te ugovor o koncesiji na pomorskom dobru na rok od 99 godina.

Kako se nije puno radilo, prvi ili ankes I. tom ugovoru sklopljen je u lipnju 2018., kojim je promijenjen brend (budućeg) hotelskog operatera, iz Marriotovog Ritz Carltona u Four Seasons, da bi u međuvremenu tvrtka investitor Avenue ulaganja 2021. promijenila naziv u Kupari Luxury Hotels kao rezultat strateškog povezivanja s grupacijom Hotel Properties Limited-HPL iz Singapura, koja ulazi i u vlasničku strukturu.

No, ni to nije donijelo početak radova, jer se, prema tadašnjim informacijama, čekao osnovni dokument za realizaciju projekta Urbanistički plan uređenja-UPU koje donosi općina Župa Dubrovačka.

Prošle godine Vlada je izmijenila odluku o pokretanju postupka za realizaciju tog turističkog razvojnog projekta, kojom se utvrđuje sastav novog povjerenstva za ocjenu prijava po objavljenom pozivu za iskazivanje interesa kao i praćenje daljnje procedure realizacije, čijim je predsjednikom imenovan potpredsjednik Vlade i ministar Oleg Butković.

Tadašnji ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Ivan Paladina od toga se izuzeo, jer je bio na čelu tvrtke Avenue ulaganja koja je Kupare 'dobila' na natječaju, i imao, kako se kasnije utvrdilo, i 10 posto udjela u vlasništvu tvrtke Kupari Luxury Hotels zbog čega se i sudio oko vrijednosti isplate tog dijela sa novim vlasnicima.

Novi vlasnici pak, singapurska HPL Group, koja je vlasnik 38 hotela u svijetu najviše kategorije, u jesen 2021. godine je kupila 50 posto udjela kompanije Avenue ulaganja, čiji su dionici kasnije bili i isplaćeni, a tvrtka HPL Croatia Limited, u stopostotnom vlasništvu tvrtke Hotel Properties iz Singapura, postala je vlasnikom 90 posto temeljnog kapitala tvrtke Kupari Luxury Hotels.

Nakon toga svi uključeni izrazili su nadu da bi se Kupari mogli otvoriti 2025. godine.

Nastavlja se intenzivno traganje za nestalima u Domovinskom ratu

Hrvatska intenzivno traga za još 1812 nestalih i smrtno stradalih osoba iz Domovinskog rata i to je najznačajnije humanitarno pitanje u Hrvatskoj, a u prošloj su godini identificirani posmrtni ostaci 49 osoba, stoji u izvješću o provedbi Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu.

Predstavljajući izvješće, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved na sjednici Vlade u četvrtak je naglasio da neriješena sudbina nestalih i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu, za koje nije poznato mjesto ukopa, i dalje predstavlja najznačajnije humanitarno pitanje u Hrvatskoj.

Ministarstvo hrvatskih branitelja sustavno radi na rješavanju tog pitanja, to je naša trajna dužnost prema članovima obitelji koje još uvijek traže svoje najmilije, rekao je.

Tijekom 2022. intenzivirane su aktivnosti usmjerene na pronalazak nestalih osoba i daljnjeg razvoja metodologija rada, odnosno nabave kapitalne opreme za potrebe terenskih istraživanja i identifikacije analizom DNA.

Sustav za traženje nestalih osoba osnažen je i jačanjem međuresorne suradnje i otvaranjem područnih ispostava, dodao je Medved.

Posebno je istaknuo suradnju sa Savezom udruga obitelji zatočenih i nestalih iz Domovinskog rata kojem je zahvalio na suradnji i potpori u aktivnostima koje zajednički provode.

- U 2022. iz svih raspoloživih izvora prikupili smo saznanja o 70 mogućih mjesta prikrivenih masovnih i pojedinačnih grobnica, a proveli smo cjelovita terenska istraživanja na 76 mikrolokacija. Tijekom 2022. završno su identificirani posmrtni ostaci 49 osoba te pokopani prema željama obitelji, naveo je.

Posebno je istaknuo identifikaciju i zajednički ispraćaj posmrtnih ostataka civila stanovnika Tenje, nasilno odvedenih iz svojih domova u srpnju 1991., čiji su posmrtni ostaci pronađeni u masovnoj grobnici na Bobotskom mrciništu krajem 2021.

Naglasio je da je proces traženja s jednakom predanošću nastavljen i u ovoj godini te je na lokalitetu Šarviz dol u blizini Vukovara u veljači pronađena masovna grobnica s posmrtnim ostacima najmanje deset žrtava s područja bivše općine Vukovar, nasilno odvedenih u rujnu i listopadu 1991.

U Nacionalnoj memorijalnoj bolnici Dr Juraj Njavro u Vukovaru su 18. travnja, u nazočnosti njihovih obitelji, identificirati posmrtni ostaci četiri žrtve, među njima tri civila i jednog hrvatskog branitelja, a u tijeku je nastavak DNA analize preostalih žrtava.

U proteklih sedam godina provedena su terenska istraživanja 362 lokacije diljem Hrvatske, istaknuo je potpredsjednik Vlade, te ekshumirani posmrtni ostaci 168 osoba, a identificirati posmrtni ostaci 248 osoba.

Pronađene su tri masovne grobnice (Marinci, Bobotsko mrcinište, i Šarviz dol) te više pojedinačnih grobnica (Bršadin, Mirkovci, Kukunjevac, Topusko).

- Na današnji dan Hrvatska putem Ministarstva hrvatskih branitelja traga za još 1812 nestalih i smrtno stradalih osoba za koje se ne zna mjesto ukopa, rekao je Medved.

U prošloj su godini nastavljena nastojanja za unaprjeđenje bilateralne suradnje s nadležnim tijelima Srbije i BiH, sukladno sklopljenim međunarodnopravnim instrumentima o suradnji iz područja traženja nestalih osoba.

Pitanje nestalih osoba i dalje predstavlja jedno od najsloženijih otvorenih pitanja u odnosima sa Srbijom, navodi se u izvješću, te "unatoč uloženim naporima, u izvještajnom razdoblju od nadležnih tijela Republike Srbije nije zaprimljena niti jedna informacija od značaja za rješavanje istaknutih otvorenih pitanja/zahtjeva Republike Hrvatske".

Za izravna plaćanja u poljoprivredi 403,2 milijuna eura

Vlada je u četvrtak donijela uredbu o financijskoj strukturi omotnice za izravna plaćanja za 2022. godinu, za što je ukupno osigurano 403,2 milijuna eura.

Kako je kazala ministrica poljoprivrede Marija Vučković, prijedlogom uredbe o financijskoj strukturi omotnice za Program izravnih plaćanja za proizvodnu 2022. utvrđuje se konačna struktura raspodjele sredstava po pojedini mjera za provedbu Programa izravnih plaćanja.

- Ukupni iznos za financiranje Programa izravnih plaćanja za 2022. u cijelosti se isplaćuje iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi i iznosi 403,2 milijuna eura. Pritom je prošle godine isplaćen predujam od 203,47 milijuna eura te je do današnjeg dana isplaćena prva rata, a druga rata će se isplatiti do kraja lipnja ove godine, istaknula je Vučković.

Što se tiče strukture omotnice najveći dio predstavlja osnovna plaćanja u iznosu od 173,4 milijuna eura, zatim zeleno plaćanje u iznosu od 120,9 milijuna eura, preraspodijeljeno plaćanje 40,3 milijuna eura, za mlade poljoprivrednike nešto više od osam milijuna eura, a u preostalih 60 milijuna eura proizvodno vezanih potpora trećina plaćanja se odnosi na krave u proizvodnji mlijeka.