Vlada postavila pet strateških ciljeva za suzbijanje nezakonitih migracija

Za suzbijanje nezakonitih migracija do 2030. Hrvatska je postavila pet strateških ciljeva među kojima su, uz sprječavanje nezakonitih kretanja, učinkovit sustav azila, poticanje zakonitih dolazaka, integracija osoba s međunarodnom zaštitom, ali i jačanje suradnje sa zemljama izvan EU-a.

Hrvatska je među prvim točkama ulaska izbjeglica i migranata na područje EU-a, pa tako i na ruti krijumčarenja, "posla" koji krijumčarima donosi imovinsku korist i do 6 milijardi eura godišnje, ali i odnosi brojne ljudske žrtve te utječe na sigurnost država.

To je dio podataka iz Plana upravljanja migracijama i azilom Republike Hrvatske za razdoblje do 2030. godine, usvojenog na sjednici Vlade, koji ima pet strateških ciljeva te donosi mjere i aktivnosti za njihovo ostvarenje. Planom Hrvatska potvrđuje svoju predanost izgradnji otpornog, humanog i učinkovitog sustava upravljanja migracijama i međunarodnom zaštitom, koji istodobno štiti nacionalne interese, sigurnost i ljudska prava.

Jedan od strateških ciljeva Plana je održivo upravljanje migracijama te sprječavanje nezakonitih kretanja za koje se naglašava da su višeslojan društveni problem s vrlo izraženom sigurnosnom komponentom.

Države članice čije su granice ujedno i vanjske granice EU-a, i koje se nalaze na migrantskim rutama, moraju ulagati pojačane napore u nadzor granica radi sprječavanja nezakonitih prelazaka, koji su sigurnosni izazov za države članice i za EU u cjelini.

Organizirane kriminalne skupine koje se bave krijumčarenjem ostvaruju nezakonitu imovinsku korist, i to između 4.7 i 6 milijardi eura godišnje, a procjenjuje se kako je upravo krijumčarenje od 2016. do danas uzrokovalo pogibiju više od 28.000 migranata.

Prema podacima Frontexa, u 2024. je u EU ušlo 239.000 nezakonitih migranata, što je 38 posto manje nego 2023., od čega zapadno-balkanskom migracijskom rutom njih 21.520, što je 78 posto manje u odnosu na prethodnu godinu.

Pretpostavka uspješnog djelovanja na suzbijanju krijumčarenja ljudi su proučavanje i analiza suvremenih trendova, ističe se u Planu, pri čemu je ključna primjena suvremenih digitalnih alata i tehnoloških rješenja, posebno ako se želi otkrivati i suzbijati internetskog oglašavanja krijumčarskih usluga, ruta i cijena, ali i internetsku prodaju krivotvorenih dokumenata uz uporabu kriptovaluta ili drugih neformalnih oblika plaćanja.

Hrvatska voditelj ZeBRa-e

Hrvatska je u tom kontekstu promptno reagirala te žurno ojačala potrebne kapacitete za nadzor državne granice, odnosno vanjske granice EU-a prema trećim zemljama dodatnim rasporedom i angažiranjem potrebnih ljudskih i tehničkih kapaciteta, naglašava se u Planu.

Posebnu pozornost, upozorava se u Planu, potrebno je usmjeriti na operativnu prekograničnu razmjenu podataka unutar država članica EU-a i s relevantnim trećim zemljama (državama podrijetla i državama na ruti kretanja nezakonitih migranata).

To je nužno zbog moguće sigurnosne ugroze koju predstavljaju organizirane kriminalne skupine koje se bave krijumčarenjem migranata te njihova moguća povezanost s pripadnicima drugih međunarodnih organiziranih kriminalnih organizacija i terorističkih skupina.

Svakodnevnom razmjenom informacija s EUROPOL-om i državama članicama o slučajevima krijumčarenja ljudi na području Hrvatske postignuti su zapaženi rezultati u posljednjih nekoliko godina, a u tom je razdoblju Hrvatska inicirala veliki broj svih razmjena informacija putem EUROPOL-ova komunikacijskog kanala SIENA.

- Stoga je Hrvatska kao jedan od lidera svojim doprinosima u borbi protiv krijumčarenja ljudi na razini EUROPOL-a inicirala pokretanje Operativne radne skupine (Operational task force - OTF) kodnog naziva ZeBRa (akronim: ZapadnoBalkanska ruta), stoji u Planu.

U njoj sudjeluje kao voditelj OTF-a zajedno sa suvoditeljem Slovenijom, BiH kao trećom zemljom partnerom te Njemačkom, Rumunjskom, Ujedinjenim Kraljevstvom i Francuskom (pridružene članice OTF-a na principu obavještajne razmjene podataka), koje su naknadno pristupile kao države članice OTF-a ZeBRa.

Takav princip rada, naglašava se, omogućuje kvalitetnije analitičko prikupljanje i obradu podataka iz pojedinih slučajeva krijumčarenja ljudi evidentiranih na području Hrvatske i brzu provjeru podataka u EUROPOL-ovim bazama podataka te razmjenu podataka sa svim zainteresiranim partnerima iz drugih zemalja EU-a.

Od prošle godine pada broj nezakonitih migranata u Hrvatskoj

Prema podacima iz Plana, u prošloj godini otkriveno je i prijavljeno 1664 kaznenih djela protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Hrvatskoj, drugoj državi članici EU-a ili potpisnici Šengenskog sporazuma, za što je prijavljeno 1611 osoba, što je u odnosu na 2023. povećanje otkrivenosti tih kaznenih djela za 11 posto.

Najveći broj nezakonitih ulazaka u Hrvatsku zabilježen je u 2023. kada je državnu granicu nezakonito prešlo 69.726 osoba (37,7 posto više nego u 2022.), no u prošloj godini taj se broj smanjio na 29.294, što je smanjenje za 58 posto u odnosu na 2023. Pad broja nezakonitih migranata nastavlja se i u ovoj godini te je u prvih pet mjeseci evidentiran 4761 nezakoniti prelazak državne granice.

To je rezultat pojačanog postupanja MUP-a, ponajprije na državnim granicama s BiH i Srbijom te u dubini teritorija. No, upozorava se, i dalje je riječ o velikom pritisku na hrvatske kopnene granice i vanjske granice EU-a.

Migranti najčešće nezakonito ulaze pješice, prateći putne smjerove ili željezničku prugu, koristeći se navigacijskim aplikacijama na mobilnim uređajima te uz pomoć čamaca preko rijeke Save na području Policijske uprave brodsko-posavske. Trenutno je najviše ugrožen središnji dio hrvatske vanjske granice s BiH.

Potrebno povećati usklađenosti na razini EU-a

Jedan od značajnih razloga smanjenja broja nezakonitih prelazaka preko državne granice, stoji u Planu, angažiranje je većeg dijela policijskog sustava i intenziviranje aktivnosti policije uz korištenje najnovije opreme za detektiranje kretanja u zoni same granične crte, usmjerenih na bolju kontrolu državne granice prema susjednim trećim zemljama.

Radi nadzora nad provođenjem kriminalističkih istraživanja povezanih s nezakonitim migracijama i krijumčarenjem ljudi na područjima koja su detektirana uglavnom kao mjesta učestalih nezakonitih ulazaka migranata na područje Hrvatske, osnovana je i posebna radna skupina.

Trenutna razina suradnje u borbi protiv krijumčarenja migranata uključuje i razne međunarodne te regionalne napore, uključujući Globalni sporazum za sigurnu, urednu i regularnu migraciju (GCM) i Globalni savez za suzbijanje krijumčarenja migranata.

Da bi Hrvatska bila učinkovitija, naglašava se u Planu, potrebno je povećati usklađenosti i sinergiju između djelovanja na razini EU-a i država članica, koristeći sve dostupne alate i kapacitete agencija EU-a, posebno Frontexa i EUROPOL-a.

Predlaže se i da se razmotri uključivanje susjednih trećih zemalja u već postojeće  regionalne inicijative i inicijative EU-a, a važan aspekt takvih inicijativa je pružanje dobre prilike za povećanje svijesti i poticanje zajedničkog razumijevanja situacije duž migrantske rute.