08:15 / 01.08.2019.

Autor: M.Š./HRT

Vlada predstavila projekcije fiskalne politike do 2022.

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Foto: - / PIXSELL

Na sjednici Vlade u Banskim dvorima, jedna od tema je Treći maj.
Prihodi državnog proračuna u 2020. godini planiraju se na razini od 141,6 milijardi kuna, dok bi rashodi iznosili 144,3 milijarde kuna, navodi se u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2020. do 2022. godine, koje je na sjednici Vlade u četvrtak predstavio potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić. 
Preuzmite aplikaciju HRT Vijesti!

Na početku sjednice, premijer Andrej Plenković govorio je o aktualnim temama.
 
- Iskazujemo zahvalnost našim vatrogascima i vojnicima za gašenje požara u šibensko-kninskoj županiji. Zahvaljujem potpredsjednicima Krstičeviću i Božinoviću. Ovo je bio najveći požar ovoga ljeta u RH. Još jednom izražavam sućut zbog smrti našeg vojnika Josipa Briškog. Važan je bio i posjed Ursule von der Leyen. To je jedan veliki signal poštovanja prema Hrvatskoj.

Govorio je i o poreznoj reformi.

- Četvrti krug porezne reforme donosi rasterećenje od 3,75 milijardi kuna. Poslali smo i poseban signal mladima. To su mjere koje služe demografskoj revitalizaciji i ostanku mladih u Hrvatskoj. Spomenimo i susret s čelnim ljudima Fortenova grupe. Tvrtka dobro funkcionira, imali su pet posto dobiti više u odnosu na prošlu godinu.

- Mi nastavljamo s projekcijama rasta BDP-a u 2019. godini. Naša projekcija da će u ovoj godini biti 2,8 posto, 2020. godine 2,5 posto, a u 2021. i 2022. 2,4 posto. Važno je i to da ulazimo u fazu brže apsorpcije europskih fondova.

Što se tiče novih konzultanata za INA-u, Plenković je istaknuo sljedeće.

- Kuća Lazard nam je poznata jer nam je pomogla kod refinanciranja duga u cestovnom sektoru. Riječ je o savjetničkoj kući koja ima globalne reference. Ima i Vladine reference. Ministri Marić i Čorić danas će, nakon sjednice Vlade, potpisati ugovor s njima.

- Šaljemo i poruku da ćemo podržati gradnju brodova i opstanak 3. maja.

Vezano za kolektivni ugovor za zadravstvo, Plenković je rekao da Vlada mora gledati širu sliku, ali da sve bude financijski održivo.

- Bez toga teško da možemo biti u okvirima onoga što ćemo danas usvojiti kao smjernice ekonomske politike za razdoblje 2020. - 2022., kaže Plenković.

- Fokus je na fiskalnoj politici u smislu održivosti javnih financija, a i ključna uloga fiskalne politike je vezano uz gospodarski rast, zapošljavanje i rast standarda građana. Imamo 2,8 posto projicirani rast u 2019. godini. Što se tiče glavnih pokretača rasta, to je i dalje osobna potrošnja i domaća potražnja, istaknuo je ministar financija Zdravko Marić.

Istaknuo je da Vlada za ovu godinu projicira realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 2,8 posto, dok se za 2020. rast projicira po stopi od 2,5 posto, a za 2021. i 2022. godinu 2,4 posto. 

Glavni pokretači rasta po Marićevim riječima bit će i dalje osobna potrošnja i domaća potražnja, dok se, unatoč daljnjem rastu izvoza, očekuje negativan doprinos neto izvoza.

Vlada projicira i proračunski manjak u 2020. godini od 0,2 posto, te višak od 0,2 posto u 2021. i 0,6 posto u 2022. godini.

Inflacija se za cijelo projekcijsko razdoblje projicira između 1, i 1,5 posto, dok bi u ovoj godini, po riječima ministra Marića, trebali biti manja od 1 posto.

Što se tiče javnog duga, njegov bi udio u BDP-u trebao bi se i dalje svake godine smanjivati za po tri postotna boda, a do 2022. godine pasti na 61,9 posto.

Ministar Marić je rekao da je tempo pada javnog duga četiri puta brži od onoga koji se traži u Paktu o stabilnosti i rastu, što je bitno i za proces uvođenja eura.

Lazard i službeno novi konzultant za otkup dionica INA-e

Vlada je u četvrtak donijela i odluku da novi investicijski savjetnik u transakciji moguće kupnje dionica koje drži Mol u Ini i moguće naknadne prodaje kupljenih dionica strateškom partneru bude konzultantska tvrtka Lazard.

Premijer Andrej Plenković kazao je na sjednici Vlade da je došlo do poteškoća s lani odabranim konzultantom za Inu, da poteškoće nisu bile razriješene na način kako je to odgovaralo Vladi, te da je odabrana druga globalna investicijska kuća, koja je također bila na natječaju.

- Lazard je poznat hrvatskoj Vladi, oni su sudjelovali u uspješnom projektu refinanciranja duga cestarskog sektora. Riječ je o savjetničkoj kući koja ne samo da ima globalne reference nego ima reference i u odnosima sa Vladom, rekao je Plenković.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić ponovio je, isto tako, da je došlo do nesuglasja s prvim savjetnikom, te da je hrvatska strana u međuvremenu pristupila razgovoru s drugim najboljim ponuđačem iz inicijalne faze, Lazardom, te da su pregovori s njima dovršeni u proteklom razdoblju.

- S jučerašnjim danom Savjet za Inu donio je odluku prema kojoj Vladi predlaže da se odabere novi investicijski savjetnik u transakciji i mogućoj kupnji dionica koje drži Mol i da to bude Lazard, rekao je Ćorić, dodavši da je proces dubinskog snimanja procijenjen na šest mjeseci.

To znači da se otvara mogućnost da u prvom kvartalu 2020. hrvatska strana ima završenu prvu fazu i da prema mađarskom Molu izađe s konkretnim ponudama.

HŽ Infrastrukturi jamstvo za kredit od 350 milijuna kuna

Vlada je u četvrtak donijela odluku o sudjelovanju Hrvatske u općem i selektivnom povećanju kapitala Međunarodne banke za obnovu i razvoj, odluku o davanju suglasnosti za pokretanje postupka ostvarivanja članstva Republike Hrvatske u Azijskoj infrastrukturnoj investicijskoj banci, a dala je i jamstvo HŽ infrastrukturi za kredit od 350 milijuna kuna.  

- Hrvatska će u općem i selektivnom povećanju kapitala Međunarodne banke za obovu i razvoj sudjelovati s 8,1 milijun dolara, sukladno našem vlasničkom udjelu u toj banci, dok ukupne potencijalne obveze iznose 48,5 milijuna dolara. To će se, kazao je ministar financija Zdravko Marić, uplaćivati u sljedećih pet godina.   

Uz prijedlog odluke o davanju suglasnosti za pokretanje postupka ostvarivanja članstva Republike Hrvatske u Azijskoj infrastrukturnoj investicijskoj banci, predloženo je da se prihvati pismo prijave za ostvarivanje članstva RH u toj međunarodnoj instituciji.

- Dobili smo mogućnost maksimalnog upisa broja dionica za zemlju koja je neregionalna članica, a to je 50 dionica. Efektivna uplata je milijun dolara, a potencijalna obveza na poziv još dodatnih četiri milijuna, rekao je Marić.  

HŽ infrastrukturi dana je suglasnost i državno jamstvo da se zaduži za kredit od 350 milijuna kuna kod OTP banke radi financiranja obnove željezničke infrastrukture.

OTP je ponudio fiksnu kamatu u iznosu od 1,67 posto godišnje, rok kredita je 10 godina sa početkom od tri godine. 

Ročište radi rasprave o pretpostavkama za otvaranje stečaja u Brodogradilištu 3. maju odgođeno je za 26. rujna, odlučio je u četvrtak Trgovački sud u Rijeci.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!