Ograničene cijene struje, osnovne namirnice jeftinije 30 posto

Premijer Andrej Plenković predstavio je na sjednici Vlade jesenski vladin paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena u ukupnom iznosu od 21 milijarde kuna, koji sadrži mjere zaštite od rasta cijena energenata i hrane te brojne subvencije i pomoći za građane, javni i privatni sektor.

Premijer je predstavio mjere koje nas očekuju od 1. listopada. Ponovio je i podsjetio kakav je kontekst vremena u kojemu živimo. Kaže da su trenutačno rekordne cijene, da one rastu i da je Vlada zbog toga i reagirala. Vlada se u prvom dijelu paketa usredotočila na energente, prije svega na električnu energiju. Tako će cijena za kućanstva biti fiksirana do određene razine.

Vodilo se računa i o javnim ustanovama poput bolnica, škola, vrtića, knjižnica, jedinica lokalne samouprave. Premijer je rekao da se ubuduće za njih neće obračunavati tarifa koja vrijedi za gospodarske subjekte, već je uvedena svojevrsna međutarifa.

Gradacija je postavljena i kada je riječ o gospodarskim subjektima, malim i srednjim poduzetnicima te velikim poduzećima. Što se tiče cijena plina premijer je poručio da građani ne moraju strahovati s obzirom da su cijene ograničene do 1. travnja 2023. godine. Za ostale subjekte će se o cijenama idućih dana raspravljati na europskim tijelima, kazao je Šime Vičević, novinar HTV-a za podnevni Dnevnik.

Plenković: Nalazimo se u vremenu velikih globalnih poremećaja

Prvih 20 točaka dnevnog reda tiču se provedbe mjera vladina paketa. Premijer Andrej Plenković na samom početku sjednice je, umjesto uvoda u aktualna zbivanja, izložio prezentaciju kao uvod u točke sjednice Vlade. Vlada će na sustavan način predstaviti kontekst u kojem se Hrvatska nalazi, realnu situaciju, mjere koje se poduzimaju kako bi se pomoglo građanima i gospodarstvu.

- Nalazimo se u vremenu velikih globalnih poremećaja, gdje su brojni uzroci energetske krize i rasta cijena. Nedvojbeno, glavni i ključni razlog je ruska agresija na Ukrajinu, koja je izazvala i poremećaj u opskrbi energenata i opskrbi hrane i trajno politički narušila odnose Zapada i Rusije. Pritom, klimatske promjene koje su sve izraženije, gdje bilježimo rekordne suše, razorne poplave, pridonose poskupljenju i hrane i energije. Vidjeli smo da zbog nastavka pandemije COVID-a, Kina kao jedna od najvećih zemalja svijeta je značajno usporila proizvodnju i time je došlo do poremećaja svjetske trgovine, rekao je Plenković.

Premijer Plenković je predstavio prvu mjeru za ublažavanje rasta cijena energije. Kućanstva će, prema vladinom paketu, od 1. listopada ove godine do 31. ožujka 2023., za potrošnju do 2500 kilovatsati struje plaćati 59 eura po megavatsatu, a za potrošnju povrh toga plaćat će prosječno 88 eura.

U kategoriju kućanstava prebacuju se i vrtići, škole, fakulteti, domovi za umirovljenike, nevladine udruge, vjerske zajednice, općine, gradovi i drugi. Za njih se uvodi univerzalna usluga za kućanstva s cijenom od 62 eura po megavatsatu.

Kod poduzetništva, oni koji za pola godine potroše ispod 250 tisuća kilovatsati plaćat će 0,52 kune po kilovatsatu. Za polugodišnju potrošnju iznad 250 tisuća kilovatsati ide se po tarifi od 1,61 kune po kilovatsatu. Postoji cijena i za kupce s višom (1,72 kune po kilovatsatu) i nižom tarifom (0,84 kune po kilovatsatu). Prosječna cijena za one koji potroše 250 tisuća kilovatsati ide u veću kategoriju od 180 eura po megavatsatu. 

Postoji i treća kategorija, za velike potrošače. Za polugodišnju potrošnju preko 2,5 gigavatsata, prosječna cijena će iznositi 230 eura po megavatsatu. To je maksimalna cijena u šest mjeseci. Dakle, oni koji potroše više od 2,5 gigavatsata, plaćat će ono što ide povrh toga - 230 eura.

Druga mjera je ublažavanje rasta cijena plina. One su za kućanstva ograničene do 1. travnja 2023. godine.

Premijer Plenković pokazao je što se događa s cijenama plina i struje na europskom tržištu i usporedio ih sa cijenama u Hrvatskoj. Istaknuo je da je više od nekoliko puta cijena u Hrvatskoj povoljnija nego što bi bila da nije bilo dosadašnjih poduzetih mjera. 

Govoreći o poduzećima, premijer Plenković kazao je da je Hrvatska jedna od država EU-a koja zagovara da se na razini EU-a poduzmu zajedničke mjere kojima bi se obuzdao rast cijene plina. Istaknuo je da ministar gospodarstva Davor Filipović ide u Bruxelles, gdje će s europskim ministrima raspravljati o rastu cijena energenata. Bez cjelovitog europskog rješenja dugoročno nije realno da ijedna vlada nađe samostalno rješenje. Zato ćemo zastupati rješenje koje treba na zajednički način omogućiti i građanima i gospodarstvu da dugoročnije prebrode ovu krizu s rastom cijena, dodao je.

Treća mjera odnosi se na snižavanje cijena toplinske energije. Kod toplinske energije, za 160 tisuća kupaca nepromijenjena je jedinična cijena za kućanstva i poduzetnike u centralnim i zatvorenim sustavima, što znači da nema povećanja cijena do 31. ožujka iduće godine.

Vrijednost mjere je nešto manje od 200 milijuna eura.

Uvedene su i mjere pomoći za one koji se griju na ogrjevna drva, a premijer je najavio da će Vlada idućega tjedna ograničiti i cijene plina u bocama.

U drugom dijelu paketa, koji se tiče ograničavanja cijena osnovnih namirnica, Plenković je kazao da su zbog visokih cijena odlučili nakon konzultacija s proizvođačima i trgovačkim lancima, određene proizvode limitirati.

- Limitira se jestivo suncokretovo ulje, mlijeko, glatko brašno, oštro brašno, bijeli kristal šećer, cijelo pile, svinjski vrat s kosti, svinjska lopatica bez kosti i miješano mljeveno meso. 

Ukupno će proizvodi biti 30 posto jeftiniji.

Premijer je potom kazao, da se uz navedene mjere, vodi računa i o najugroženijima u društvu, onima kojima je potrebno da im država pomogne s mehanizmima solidarnosti. Radi se o naknadi za ugrožene kupce energenata. Naknada se s 400 kuna povećava na 500 kuna. 

Donesena je i odluka o isplati jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine radi ublažavanja posljedica porasta cijena. Onima s mirovinama do 1.850,00 kuna isplatit će se 1.200 kuna; od 1.850,01 do 2.350 kuna 900 kuna; od 2.350,01 do 3.350,00 kuna 600 kuna i od 3.350,01 do 4.360,00 kuna 400,00 kuna. 

Osim toga, predlaže se da se od 1. siječnja poveća najniža mirovina za 3%.  

Pomoć od 250 kuna mjesečno isplatit će se za listopad, studeni i prosinac 2022. godine osobama prijavljenima u evidenciju nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na dan 1. rujna ove godine. 

Povećavaju se i sredstva za program "Zaželi - program zapošljavanja žena", za 245 milijuna kuna.

Vlada je odlučila isplatiti i jednokratni novčani primitak korisnicima doplatka za djecu i to za jedno dijete 300 kuna; dvoje djece 500 kuna; troje 700 kuna; četvero 900 kuna i petoro 1.100 kuna po korisniku. Procjenjuje se da se radi o 130.000 korisnika.

Studentima je Vlada namijenila potpore kroz veće stipendije i potpore studentskim centrima, kako bi osigurala nepromijenjenu cijenu obroka od 6,50 kuna u studentskim centrima. Ide se i na povećanje neoporezivih iznosa primitaka za učenike i studente - s 15 na 24 tisuće kuna za ostvarene primitke u 2022. godini.

Za poljoprivrednike je Vlada pripremila potpore ako imaju rast troškova veći od 20% u odnosu na referentno razdoblje 2021. godine. Potpore slijede i poljoprivrednicima koji zbog suše očekuju pad prinosa veći d 10% te za površine koje su stradale u ljetnim požarima. Predviđene su i ribarima potpore radi porasta troškova. 

U sklopu Vladina paketa za borbu protiv poskupljenja je i povećanje iznosa neoporezivih primitaka propisanih Pravilnikom o porezu na dohodak. Tako postoji mogućnost rasta neoporezive prigodne nagrade za 66,67%, novčane nagrade za radne rezultate i drugih oblika dodatnog nagrađivanja radnika za 50%.

Dar za dijete u naravi i dar za dijete do 15 godina starosti povećava se za 66,67%. 

Neoporezive novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika povećavaju se za 20%, a naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe za 50%. 

Neoporezive otpremnine prilikom odlaska u mirovinu povećavaju se za 25%. 

Potporu od 1,47 kuna po litri dizela mogu očekivati prijevoznici, a za energetsku učinkovitost kuća i višestambenih zgrada, potpore su gotovo milijardu kuna.

Poticat će se i izgradnja sunčanih elektrana, izgradnja toplinskih stanica i slično, a ukida se i PDV na isporuku i izgradnju solarnih ploča.

Osigurano je i 3,8 milijardi kuna za kredite za poduzeća koja imaju poteškoće u poslovanju uzrokovane izravnim ili neizravnim učincima ruske agresije na Ukrajinu. Mjere uključuju i 3,1 milijarde kuna jamstva za kredite izvoznicima za obrtna sredstva uz subvenciju do 100% premije za jamstvo.

Rezimirajući, premijer Plenković rekao je da će paket zaštititi građane, javni, nevladin i neprofitni sektor te hrvatska poduzeća i omogućiti mirnu predvidljivu jesen i zimu. Najavio je da će Vlada predložiti uvođenje posebnog poreza na dobit onima koji u krizi ostvaruju značajnu dobit.

- Država je osigurala sredstva, zaštitit ćemo građane, osigurati nesmetano funkcioniranje javnih službi i ustanova. Pomoći ćemo gospodarstvu da zadrži svoju visoku dinamiku. Istodobno krećemo dugoročno sa snažnijim ulaganjem u obnovljive izvore energije kako bismo radili na energetskoj neovisnosti Hrvatske. Trenutačno, kaže Plenković, nemamo nikakvu izvjesnost koliko će ova kriza trajati, koliko će cijene s početka prezentacije trajati.

- Šaljemo još jednom poruku o odgovornosti i poruku štednje energije. To što smo napravili iskorak, ne znači da istodobno ne računamo na racionalno i odgovorno ponašanje baš svakog pojedinca. Svi se u ovim okolnostima trebaju držati vrlo jasnih preporuka koje smo donijeli još u srpnju. Stoga svaka ušteda energije jača našu otpornost i omogućuje nam da redistribucijom sredstava pomažemo onima kojima je to najpotrebnije, rekao je Plenković.

- Predložit ćemo Saboru poseban porez na dobit radi pravedne raspodjele tereta krize. Ministarstvo financija je u fazi razrade prijedloga kojega ćemo uputiti Hrvatskom saboru o dodatnom oporezivanju onih poduzeća koja ostvaruju značajnu dobit, a koja je posebno narasla u vrijeme krize u odnosnu na vrijeme prije izvanrednih okolnosti. To je načelo pravednosti. U ovakvim globalnim okolnostima, s ovoliko snažnim paketima i mjerama Vlade, svatko mora dati doprinos. Ovo nije vrijeme prekomjerne dobiti. Ona jednostavno, moralno u ovome trenutku nije prihvatljiva i zato ćemo posegnuti i za tim posebnim porezom na dobit u ovim okolnostima, istaknuo je među ostalim premijer Plenković.