07:19 / 26.04.2018.

Autor: D.M./Hina/HRT

Vlada prihvatila Nacionalni plan reformi i program konvergencije

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Foto: - / PIXSELL

U njemu Vlada u ovoj godini planira rast BDP-a od 2,8%, iduće godine 2,7%, a u 2020. i u 2021. godini rast od 2,5 i 2,5%.
Vlada je na današnjoj sjednici usvojila Nacionalni plan reformi za 2018. te program konvergencije za ovu i iduće tri godine, koje će do kraja mjeseca poslati Bruxellesu. U programu se za ovu godinu projicira stopa rasta od 2,8%, iduće godine 2,7%, a u 2020. i u 2021 godini po 2,5%. Što se tiče proračuna opće države za ovu godinu, u Vladi ostaju pri planu za deficit od 0,5% BDP-a, nakon što je u 2017. po prvi puta ostvaren suficit od 0,8% ili 2,7 milijardi kuna. Za iduću godinu projicira se deficit od 0,4 posto, potom "nula" za 2020. te 0,5 postotni suficit u 2021..



Za ovu godinu planira se smanjenje javnog duga na 75,1 posto BDP-a, potom u 2019. na 72,2 posto, a do 2021. na 66 posto BDP-a. Iz današnje perspektive, to je realno, ocjenjuju u Vladi. Očekuje se i daljnje smanjenje troška za kamate. Godine 2015. kamate su iznosile 3,3 posto BDP-a, 2017. godine 2,7 posto, a prema projekcijama iz plana konvergencije u srednjem bi roku trebale biti ispod dva posto BDP-a. Vlada do kraja travnja mora u Europsku komisiju poslati nacionalni program reformi, kao i program konvergencije RH.

Program reformi ima 3 ključna cilja: jačanje konkuretnosti hrv gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija. Ti su ciljevi i u skladu s preporukoma EK. Imamo 59 mjera, 11 reformskih područja. Pravi je trenutak za provođenje reformskih mjera - imamo gospodarski rast i godinu u kojoj nisu izbori. "Treba napraviti ključne korake i da dođe do sinergije naših aktivnosti i kvalitetnije apsorpcije europskih sredstava. Očekujem zamah privatnih investicija i još jednu izvanrednu turističku sezonu koja će nam dati dodatni ekonom poticaj", poruči je premijer Andrej Plenković na početku sjednice.

Među planiranih 59 mjera u 11 reformskih područja navodi se niz mjera za jačanje konkurentnosti, a u sklopu toga je i porezno rasterećenje, čije detalje tek treba definirati. Prije toga provest će se analiza kako dodatno porezno rasteretiti građane i kompanije do 2 milijarde kuna. Pritom će se voditi računa da porez na dohodak, koji je izvor prihoda za jedinice lokalne samouprave, ne bude prvi na dnevnom redu. Kod poreza na dobit postoji prostor za porezno rasterećenje, no treba povesti kvalitetnu analizu kako to izvesti. Pritom pitanje poreznog opterećenja nije samo pitanje porezne stope, već i drugih detalja, kao primjerice nedavnog ukidanja oporezivanja troška smještaja i hrane za sezonske radnike. U novom Nacionalnom programu reformi, pak, ne spominje se uvođenje poreza na nekretnine, ali je 'na stolu' smanjenje opće stope PDV-a.

Između ostalog Vlada do kraja ove godine planira donijeti strategiju digitalne transformacije gospodarstva, planira se i povećanje ukupnih ulaganja u istraživanje i razvoja 1,4 posto BDP-a do 2020. kroz porezne olakšice poslovnom sektoru na dobit i dohodak te će se nastaviti s daljnjim administrativnim rasterećenjem gospodarstva za okvirno 30 posto izmjerenih troškova, ali i sa smanjivanjem neporeznih davanja za oko 10 posto ukupnog opterećenja. U javnoj upravi planira se do rujna ove godine donijeti novi zakon o plaćama državnih službenika i namještenika. Taj novi model  podrazumijeva uvođenje sustava platnih stupnjeva i platnih razreda, a počivat će na načelima depolitizacije, promoviranja kompetencija, stručnosti, radnih rezultata i odgovornosti prema rezultatima rada. Nacionalni program reformi sadrži restrukturiranje u sektoru prometa, odnosno cesta i HŽ-a te potragu za strateškim partnerom za Croatia Airlines, kao i uređivanje pitanja pomorskog dobra i turističkog zemljišta, o čemu se zakonski tekstovi pripremaju.

Ove godine pristupa se i izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju i Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem. Tako se u svrhu poticanja dužeg ostanka u svijetu rada razmatra izmjena zakona o mirovinskom osiguranju kojom će se postupno ubrzati izjednačavanje dobi za prijevremenu i starosnu mirovinu za žene i muškarce te postupno ubrzati podizanje dobi na 67 godina za žene i muškarce. Ujedno se razmatra povećanje tzv. penalizacije prijevremenog umirovljenja i proširenje kruga umirovljenika koji mogu raditi i primati mirovinu. Proširenjem kruga umirovljenika koji mogu raditi uz korištenje mirovine omogućit će se još nekim kategorijama umirovljenika da uz mirovinu ostvare dodatan prihod u starosti. Planiraju se provesti i izmjene Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima.

Što se pravosuđa tiče, priprema se reorganizacija mreže sudova, smanjit će se broj općinskih i prekršajnih sudova s 46 na 34 općinska suda. Provedbom Akcijskog plana za smanjenje broja predmeta starijih od 10 godina na općinskim i trgovačkim sudovima očekuje se 20-postotno smanjenje broja predmeta. U dijelu koji se odnosi na bolje povezivanje obrazovanja s tržištem rada ističe se provedba pilot faze kurikularne reforme je prvi od koraka prema ostvarenju cilja cjelovite kurikularne reforme  - 72 škole će sudjelovati u pilot fazi kurikularne reforme, a 151 škola u projektu e-Škola. Pristupit će se i izmjenama i dopunama Zakona o obrtu te podzakonskih akata vezanih uz provedbu naukovanja.

Marić: Nema poreza na nekretnine, do ljeta mjere za porezno rasterećenje

U Banskim dvorima program reformi predstavili su nakon sjednice Vlade ministar financija Zdravko Marić i državna Državna tajnica Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Nataša Mikuš Žigman. Marić  je ponovio kako porez na nekretnine, još od prošle godine nije u planu konvergencije, već se išlo na unaprjeđenje sustava komunalne naknade kako bi ga lokalna uprava efikasnije prikupljala. Istaknuo je kako je tema porezno rasterećenje, idućih će se tjedana napraviti analize te do ljeta izići s cijelim paketom. Na pitanje hoće li porezno rasterećenje ići i u smjeru smanjenja stope PDV-a, jer je to bilo predizborno obećanje, Marić je kazao da je zadovoljan što uopće možemo govoriti o rasterećenju. "Nisam protivnik ni smanjenja PDV-a, i sve ćemo opcije razmotriti, te do ljeta izaći s paketom mjera za porezno rasterećenje", najavio je.

Vladin plan reformi analizirao je Mladen Sirovica:

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!