Vlada usvojila rebalans proračuna - više prihoda, manje rashoda

Vlada je na sjednici predložila rebalans proračuna kojim se za 2025. prihodi se povećavaju na 33 milijarde eura, što je 30 milijuna eura više u odnosu na prvotni plan, dok se rashodi smanjuju za 223 milijuna eura, na 36,8 milijardi eura.

- Rebalansom se osigurava više od milijardu eura dodatnih sredstava za mirovine i mirovinska primanja, plaće zaposlenih u javnim i državnim službama te socijalne i rodiljne naknade. Predviđena su i sredstva za ulaganja u željeznički sektor, poljoprivredu te deveti paket mjera za zaštitu standarda građana i konkurentnost gospodarstva, naveo je premijer Andrej Plenković.

Deficit opće države prema ESA 2010 metodologiji iznosit će 2,9 posto BDP-a, a udio javnog duga u BDP-u nastavit će se smanjivati – s 57,6 posto na kraju 2024. na 56,9 posto do kraja ove godine. Vlada predviđa realni rast BDP-a od 3,3 posto, dodao je.

Veći rashodi iz EU sredstava

Ministar financija Marko Primorac istaknuo je da se plan ukupnih prihoda povećava za 30 milijuna eura, dok se plan rashoda smanjuje za 223 milijuna eura. Posebno je naglasio kako se rashodi iz izvora koji utječu na deficit smanjuju za 454 milijuna eura, dok se rashodi iz EU i ostalih izvora povećavaju za 231 milijun eura.

– Ovo je u skladu s našim najavama i odraz je prebacivanja svih onih projekata koji su mogli biti financirani iz EU izvora, a bili su inicijalno planirani u državnom proračunu, rekao je Primorac.

Dodao je da su sada planirana njihova financiranja iz europskih sredstava, zbog čega rastu rashodi iz EU fondova, a smanjuju se na razini državnog proračuna.

Više od milijardu eura za građane

- Ključna obilježja rebalansa su više od milijardu eura za građane i umirovljenike, u vidu povećanja mirovina, izdvajanja za plaće zaposlenih u državnim i javnim službama, a tu su i socijalne i porodiljne naknade, rekao je Primorac.

Spomenuo je i 286 milijuna eura realociranih na EU-ove fondove i Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), a riječ je o projektima jačanja obrambene otpornosti, sigurnosti, civilne zaštite, kao i onih koji se tiču održivog upravljanja vodama.

Nadalje, dodatnih 55 milijuna eura se odnosi na deveti paket mjera zaštite standarda građana i konkurentnosti gospodarstva, što između ostalog uključuje osiguravanje cjenovno pristupačne energije, kao i ciljane potpore najugroženijim građanima.

Deficit konsolidirane opće države planira se na razini 2,9 posto BDP-a ili 2,7 milijardi eura, pri čemu je Primorac apelirao i na jedinice lokalne i regionalne samouprave na odgovorno upravljanje financijama, s obzirom na polugodišnju informaciju o manjku lokalne države od 333 milijuna eura.

- S obzirom na očekivani deficit i prognoziranu stopu gospodarskog rasta u ovoj godini od 3,3 posto, očekuje se daljnje smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u, s 57,6 u 2024. na 56,9 posto BDP-a u ovoj godini, kazao je Primorac.

Povećanje planiranog iznosa zaduživanja

U saborsku proceduru je upućen i prijedlog izmjena i dopuna zakona o izvršavanju državnog proračuna za 2025., kojim se mijenja planirani iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, kao i planirani iznos tekućih otplata glavnica državnoga duga.

Tako, planirani iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu povećava se za 305,5 milijuna eura i može se provesti do ukupnog iznosa od 8,9 milijardi eura, dok se planirani iznos tekućih otplata glavnica državnoga duga smanjuje za 146,8 milijuna eura i može se provesti do ukupnog iznosa od 6,3 milijarde eura.

Što se tiče izvanproračunskih korisnika, planirani iznos zaduživanja povećava se za 16,1 milijun eura i iznosi ukupno 423 milijuna eura, dok se planirani iznos tekućih otplata glavnica državnoga duga povećava za 9,4 milijuna eura i iznosi ukupno 241 milijun eura, izvijestio je Primorac.