Vlada: Hitne izmjene zakona radi popunjavanja radnih mjesta u državnim tijelima

10.11.2022.

Zadnja izmjena 14:17

Autor: M.M./HRT/Hina

Sjednica Vlade

Sjednica Vlade

Foto: Jurica Galoic / Pixsell

Kako bi se ublažila nemogućnost popunjavanja radnih mjesta u državnim tijelima odnosno osiguralo pravovremeno obavljanje poslova državnih tijela, Vlada je u hitnu saborsku proceduru sa sjednice u četvrtak uputila izmjene Zakona o državnim službenicima.

Prema važećem Zakonu o državnim službenicima, državnom službeniku prestaje državna služba po sili zakona kad navrši 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža, osim ako se čelnik tijela i državni službenik drugačije ne dogovore, vodeći računa o potrebama službe, a služba prestaje najkasnije posljednjeg dana godine u kojoj je službenik navršio 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Izmjenama se želi omogućiti zadržavanje u službi državnog službenika kada navrši 65 godina života ako za to postoje potrebe službe i dogovor čelnika tijela i državnog službenika, rekao je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.

Službenik će tako moći raditi do najduže navršenih 67 godina života, u punom ili nepunom radnom vremenu.

- Predloženim izmjenama osigurat će se pravovremeno obavljanje poslova državnih tijela i ublažiti nemogućnost popunjavanja radnih mjesta, rekao je Malenica.

U Sabor je Vlada danas uputila i konačni prijedlog zakona o sportu kojim se uspostavljaju jasni i transparentni kriteriji vrednovanja programa javnih potreba u sportu i sustav vrednovanja rada sportskih saveza, a glavne su novine kategorizacija sportova koja će postati osnovni kriterij za dodjelu sredstava te jasnije definiran sustav financiranja sporta, kao i nadzor nad trošenjem sredstava.

Državni tajnik za sport Tomislav Družak istaknuo je kako prijedlog zakona, koji su poduprle sve krovne sportske udruge, pokazuje dosljednost Vlade i njezin odnos prema sportu što se očituje, istaknuo je, i kroz stalno povećanje državnih sredstava za sport te bi ona u idućoj godini po prvi puta trebala iznositi više od pola milijarde kuna.

Potpora Vlade izgradnji i opremanju nove zgrade Opće bolnice Bjelovar

Zaključkom je Vlada na sjednici poduprla nastavak realizacije projekta izgradnje i opremanja nove zgrade Opće bolnice Bjelovar odnosno, kako je istaknuo ministar zdravstva Vili Beroš, unapređenje zdravstvene zaštite i podizanje dostupnosti kvalitete zdravstvenih usluga stanovnicima Županije.

Opća bolnica Bjelovar je radi realizacije projekta podignula dva kredita ukupne vrijednosti 197,5 milijuna kuna, a Vladinim zaključkom se ostvaruju preduvjeti za osiguranje sredstava u državnom proračunu za otplatu anuiteta kredita u iznosu do najviše 18 milijuna kuna godišnje i nabavu opreme u iznosu do najviše 70 milijuna kuna.

Ministarstvo zdravstva Vlada je zadužila da za provedbu ovog zaključka u državnom proračunu osigura sredstva za navedene aktivnosti, sukladno raspoloživim fiskalnim mogućnostima proračuna.

Vlada je na sjednici donijela i odluku o povećanju osnovice za izračun iznosa naknade za rad udomitelja i iznosa opskrbnine te će ona za iduću godinu iznositi 70 eura (do sada je ona iznosila 500 kuna tj. 66,36 eura), a premijer Andrej Plenković u uvodu sjednici istaknuo je kako je to "dodatni iskorak za 2.504 udomitelja i 5.838 korisnika u udomiteljskoj obitelji".

Veće naknade za udomitelje

Vlada je povećala naknade i opskrbnine koje će u idućoj godini dobivati više od dvije i pol tisuće udomitelja. Nakon izmjena zakona, u sklopu reforme socijalne skrbi, prvi put se odvojeno izračunavaju naknade za rad udomitelja od ostalih naknada. Do sada je osnovica za izračun iznosila 500 kuna.

- Prijedlogom odluke o visini osnovice za izračun naknade za rad udomitelja i opskrbnine za 2023. predlaže se povećanje visine osnovce u iznosu od 527,42 kune ili 70 eura, rekla je Margareta Mađerić, državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

- I tu dajemo dodatni iskorak za 2504 udomitelja i 5838 korisnika u udomiteljskoj obitelji i to je nastavak povećanja financijskih sredstava na području udomiteljstva, rekao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade.

Za novi lučki terminal u Osijeku 160,5 milijuna kuna

Vlada je trima odlukama osigurala državno sufinanciranje od 160,5 milijuna kuna za gradnju terminala za pretovar rasutih tereta u luci Osijek.

Vladinim odlukama dana je suglasnost Lučkoj upravi Osijek za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna u 2023., 2024. i 2025. godini u ukupnom iznosu od 160,5 milijuna kuna.

Upravno vijeće Javne ustanove Lučka uprava Osijek je u rujnu ove godine donijelo odluku o sklapanju ugovora o grdnji terminala s GH Holdingom iz Slovenije. Utvrđena je vrijednost radova u ukupnom iznosu od 143.5 milijuna kuna bez PDV-a, odnosno 179,3 milijuna kuna s PDV-om, uz rok za izvođenje radova od 28 mjeseci.

Financijska sredstva potrebna za podmirenje predviđenih ugovornih obveza osigurana su iz Europskog kohezijskog fonda i Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcijama za 2023. i 2024. godinu.

Novi terminal za pretovar rasutih tereta bit će smješten na desnoj obali Drave na istočnom dijelu lučkog područja Luke Osijek, a obuhvaća dva nova veza u duljini od 240 metara, instalaciju objekata za pretovar, ukrcaj i iskrcaj te transport roba, pristupnu cestu dužine 300 metara, željezničke kolosijeke u dužini 610 metara, kranske staze i ceste u dužini 285 metara, trafostanicu te izgradnju potrebne komunalne infrastrukture, rekao je državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver.

Izgradnjom terminala smanjit će se prometna zagušenja u centru grada i negativni utjecaj na okoliš te smanjiti buka, a povećat će se i sigurnost brodova u luci, dodao je.

Prag za obavještavanje o gotovinskim transakcijama spušta se na 10.000 eura

Vlada je u saborsku proceduru uputila prijedlog izmjena i dopuna Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, kojim se između ostalog propisuje smanjenje praga obavještavanja nadležnog ureda o gotovinskim transakcijama s 200 tisuća kuna na 10 tisuća eura.

Ministar financija Marko Primorac rekao je da se zakonske izmjene donose iz dva ključna razloga - prvi je ispunjavanje mjera iz Akcijskog plana za jačanje učinkovitosti hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, a drugi razlog je uvođenje eura kao službene valute u RH.

Izmjenama i dopunama tako se predviđa smanjenje praga obavještavanja Ureda za sprječavanje pranja novca o gotovinskim transakcijama s 200 tisuća kuna na 10 tisuća eura, kao i smanjenje praga za provođenje dubinske analize povremenih transakcija koje se ne obavljaju u okviru uspostavljenog poslovnog odnosa, na također 10 tisuća eura.

Nadalje, naveo je Primorac, propisuje se registracija pružatelja usluga povezanih s virtualnom imovinom u registar koji će voditi Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa), a predviđa se i suradnja s europskim nadzornim tijelima u pogledu virtualne imovine.

- Donošenje ovog zakona rezultirat će daljnjim jačanjem preventivnog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u RH, rekao je Primorac.

Zakonske izmjene radi uvođenja eura uključuju mijenjanje odredbi u kojima se iznosi u kunama zamjenjuju iznosima u eurima.

Za razvoj akvakulture do 2027. godine 666,5 milijuna kuna

Vlada je u četvrtak donijela Nacionalni plan razvoja akvakulture za razdoblje do 2027. godine, kojim se za tu djelatnosti predviđaju ukupna financijska sredstva od 666,5 milijuna kuna.

Od toga je u državnom proračunu za 2022. godinu osigurano 20 milijuna kuna, u 2023.godini planirano je oko 65 milijuna kuna, kao i u 2024. godini te isto tako udio iz europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu.

Prema riječima ministrice poljoprivrede Marije Vučković, nacionalni plan stavlja težište na četiri posebna cilja: povećanje proizvodnosti i otpornosti proizvodnje u akvakulturi na klimatske promjene; jačanje međunarodne konkurentnosti hrvatske akvakulture; jačanje doprinosa akvakulture obnovi gospodarstva te unaprjeđenju uvjeta života u ruralnim i obalnim područjima te poticanje inovacija u sektoru akvakulture.

Posebni ciljevi utvrđeni su na temelju 12 ključnih potreba sektora akvakulture. Među njima su povećanje dodane vrijednosti proizvodnje u akvakulturi; unaprjeđenje proizvodnih praksi u okolišno održivoj akvakulturi: unaprjeđenje usklađenosti između proizvodnih sustava i svojstava ekoloških zona; jačanje povezanosti s tržištem u sektoru akvakulture, uključujući okrupnjavanje ponude; unaprjeđenje poslovanja kao odgovora na potražnju potrošača za proizvodima akvakulture itd.

­U svrhu ostvarenja posebnih ciljeva, a kako bi se riješile prepoznate ključne potrebe u sektoru akvakulture, predloženo je 17 mjera.

Damir Mikuljan predložen za predsjednika Nadzornog odbora INA-e

Vlada je na zatvorenome dijelu sjednice predložila Glavnoj skupštini društva INA - Industrija nafte d.d. izbor Damira Mikuljana za predsjednika Nadzornog odbora INA-e, na vrijeme od najduže šest mjeseci, priopćeno je iz Vladine Službe za odnose s javnošću.

Istovremeno donesen je Zaključak kojim se predlaže Glavnoj skupštini društva INA-e izbor Damira Mikuljana, Branimira Škurle i Ive Ivančića za članove Nadzornog odbora toga društva, do provedbe postupka izbora članova Nadzornog odbora, na vrijeme od najduže šest mjeseci.

Na zatvorenom dijelu Vladine sjednice doneseno je još nekoliko kadrovskih rješenja.

Jasna Divić imenovana je ravnateljicom Uprave za željezničku infrastrukturu i promet u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture temeljem raspisanog javnog natječaja, na vrijeme od četiri godine.

Dražen Antolović imenovan je ravnateljem Uprave za cestovni promet, cestovnu infrastrukturu i inspekciju, također temeljem raspisanog javnog natječaja, na vrijeme od četiri godine.

Željko Prša imenovan je ravnateljem Uprave za ljudske potencijale u Ministarstvu unutarnjih poslova temeljem postupka po raspisanom javnom natječaju, na vrijeme od četiri godine.

Razriješen je dosadašnji član Upravnog vijeća Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama Stipe Župan, a novim članom, koji je ministar financija po položaju, imenovan je Marko Primorac.

Na zatvorenom dijelu sjednice Vlade donesena je i Odluka o provođenju mjera osiguranja i zaštite, točka je označena stupnjem tajnosti "povjerljivo" i nije za objavu, naveli su iz Vladine službe za odnose s javnošću.

Članovi Vlade usmeno su izviješteni o provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te o stanju iskorištenosti sredstava Europskih strukturnih i investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj, a usvojeno je i Izvješće o provedbi Akcijskog plana za jačanje učinkovitosti hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, dodaje se u priopćenju.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!