U očekivanju svih detalja novog kruga porezne reforme

Sutra će biti poznati svi detalji novog kruga porezne reforme koji će se početi primjenjivati od iduće godine. Premijer Andrej Plenković ih je danas predstavio koalicijskim partnerima. Poznato je da se ukida prirez, a gradovi i općine moći će ga nadomjestiti većim porezom na dohodak. Oni s najnižim plaćama trebali bi profitirati zbog smanjenja doprinosa za mirovinsko osiguranje. Oporba i predsjednik Republike protive se takvim promjenama u poreznom sustavu.

Nakon što je jučer s detaljima porezne reforme upoznao vrh HDZ-a, premijer Andrej Plenković poslijepodne na sastanku vladajuće koalicija o tome razgovara s koalicijskim partnerima.

Iako je koalicijski sastanak počeo nešto iza 16 sati još uvijek traje. Upravo sada razgovaraju o izmjenama u poreznoj reformi. Ono što oni dogovore sutra će znati šira javnost, izvijestila je u središnjem Dnevniku HTV-a novinarka Nikolina Ćosić.

- No, otkako su se pojavili i prvi prijedlozi porezne reforme, oni koji su davali glasne kritike, je oporba. Naime, dvije su ključne stvari koje se mijenjaju. Prva je ukidanje prireza, što je oporba vidjela kao direktan udarac na džepove lokalnih samouprava. Unatoč tome što je zapravo predloženo da taj financijski nedostatak nadomjeste tako što će lokalni čelnici odlučiti povisiti porez na dohodak. Oni dakako to ne moraju odlučiti napraviti i na taj način ako to ne naprave će u džepovima građana ostaviti više novaca, pa zapravo se da pretpostaviti da bi odluke lokalnih čelnika o tome mogle utjecati i na odluke birača, nemojmo  zaboraviti da nas iduće godine čekaju izbori, dodala je.

- Druga kritika bila je usmjerena na zadiranje u ionako krhak mirovinski sustav. Naime, ukidanjem, odnosno sufinanciranjem prvog mirovinskog stupa, onima s najmanjim plaćama, se zapravo dovodilo u pitanje kako će država pronaći financije za sve to i hoće li ljudi koji sada primaju mirovine, odnosno umirovljeniici, i dalje moći ih redovno primati, hoće li biti novca za sve to. Iz Vlade poručuju da se i do sada jedan dio morao financirati iz državnog proračuna za mirovine, pa će se tako i dalje ta sredstva pronalaziti. Dosta toga se još uvijek ne zna, kao što sam rekla sutra će se znati svi detalji, a ono što znamo, i što je ministar Primorac već potvrdio, jest da će godišnje porezna reforma koštati državu 400 milijuna eura, rekla je završno Ćosić.

Jedino veće plaće mogu povećati standard građana, a to je upravo ono što se pokušava postići poreznom reformom, poručuje premijer. Dio zasluga, kaže, za to može preuzeti i lokalna samouprava.

- Dajemo im u ruke alat da i oni kažu svojim građanima u krajevima gdje imaju povjerenje - i mi smo pridonijeli da imate veću plaću. A ne da grintaju prema središnjoj vlasti, koja im eto ukida prirez - pa što onda?, rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Jedinicama lokalne samouprave prošle su godine prihodi u prosjeku rasli za 20-ak posto, poručuje ministar financija, a taj bi se trend mogao i nastaviti.

- Očekuje se daljnje povećanje prihoda jedinica lokalne samouprave od poreza na dohodak zbog povećanja plaća. Naravno da smatramo da postoji određeni prostor za rasterećenje u tom segmentu, rekao je ministar financija Marko Primorac.

No SDP-ova gradonačelnica Supetra poručuje da će ukidanje prireza sigurno imati negativan učinak na proračun lokalnih jedinica.

- Bilo od sufinanciranja cijene vrtića, bilo od podizanja cijene komunalnih usluga i sličnih nameta, koje plaćaju svi građani, bez obzira na to kolike plaće i primanja imamo, rekla je gradonačelnica Supetra Ivana Marković.

I predsjednik Republike smatra da je najavljena reforma trebala ići u drugom smjeru.

- Porezna politika ne može biti - uzmem ti na ćupriji, vratim ti na mostu, napravio sam ti dobro djelo, a uvalio sam u probleme lokalnu samoupravu, istaknuo je predsjednik Zoran Milanović.

Do toga neće doći, kaže ministar financija, te najavljuje i promjene u vezi sa doprinosom za mirovinsko osiguranje. Njima će se omogućiti da i onima s najnižim prihodima plaće rastu, jer će im država pokrivati 15 posto izdvajanja za prvi mirovinski stup.

- Tih 15% će biti de facto ušteda za one koji uplaćuju u mirovinski sustav. Dakle, vrlo konkretno - ako je izdatak 300 EUR, 15% na 300 EUR je 45 EUR. To će biti ušteda nekoga s najnižim plaćama, rekao je Primorac.

Stručnjaci ističu da se plaće moraju povećati, jer se situacija na tržištu rada znatno promijenila - sada radnici gotovo biraju poslodavce, a ne kao donedavno poslodavci radnike.

- Porezna reforma je kao vrijeme. Kad kiša pada, svi hoće sunce, a kad je sunce, svi se žale da je vruće. Tako da sigurno nitko neće biti sretan, ali svakako očekujemo rasterećenje rada, naglasio je porezni stručnjak Krešimir Lipovšćak.

Novim krugom porezne reforme proračunski trošak povećat će se za 400 milijuna eura godišnje.