Vladina ekonomsko-demografska mjera

Vlada je prošle godine pokrenula ekonomsko-demografsku mjeru Biram Hrvatsku od koje se prvenstveno očekivalo da potakne Hrvate da se vrate iz inozemstva i ovdje pokrenu svoje poslove. Na povratak u Hrvatsku i preseljenje unutar nje odlučilo se svega 184 građana, od čega se njih 111 vratilo iz iseljeništva. 

Zašto ne biraju Hrvatsku te što država radi kako bi vratila ljudski kapital na domaće tržište rada kojemu prijeko potrebno nedostaje radne snage, analizirali su U mreži prvog, urednice i voditeljice Silvije Bionde Njikoš, Ivan Vidiš, državni tajnik Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Valentina Krstanović, korisnica mjere Biram Hrvatsku i Dražen Živić, demograf.

Valentina Krstanović govori da njezina priča počinje 2019. kada je nakon završetka studija gotovo četiri mjeseca bila nezaposlena. Prilika za rad pružila joj se u Njemačkoj, ali, kako kaže, to je za nju bilo privremeno.

- I dalje sam slala molbe po školama u Hrvatskoj, a s obzirom na to da nisam dobila ni jedan odgovor ili poziv na razgovor, počela sam razmišljati o tome što mogu učiniti da ostvarim svoje snove i radim kao učiteljica. Tako je došla ideja za otvaranje škole za poduke, a zahvaljujući nepovratnim sredstvima za samozapošljavanje koje sam dobila putem mjera Biram Hrvatsku uspjela sam ostvariti svoj cilj i osigurati sve što mi je potrebno, rekla je.

Dodaje da je cijeli proces dobivanja mjera vrlo jednostavan i otvaranje vlastitog posla bio je olakšan upravo iz tog razloga. Smatra da je to bila njezina najbolja životna odluka.

Njemačka nije bila njezin izbor zato što je tamo bila sama, bez obitelji i prijatelja.

Kada je riječ o administraciji, pri povratku u Hrvatsku govori da nije imala problema i kako kaže, sve je prošlo jednostavno.

Vidiš je rekao da se nije na ovu mjeru gledalo kao na stožernu mjeru povratka, nego da je ona nadogradnja koja ide uz mjeru samozapošljavanja.

- Mjera samozapošljavanja je ona mjera po kojoj smo u Hrvatskoj specifični. Ona je izdašna i danas je u svom maksimalnom iznosu 20 tisuća eura. Za svaku mjeru aktivnog zapošljavanja, pa tako i ovu, tek treba čekati prave rezultate, naglasio je.

Živić je istaknuo da je dubina demografske krize dugotrajna i nerealno je očekivati da se rezultati bilo kojih mjera mogu brzo odraziti na pozitivne demografske i migracijske trendove.

- Opća strategija bi trebala biti dio politike koja će poticati ljude da ostanu ovdje živjeti, jer to je jedini način, ne samo da sačuvamo nacionalni identitet već da sačuvamo opstojnost na ovom prostoru, rekao je.

Što se tiče povratka u ruralne sredine, broj korisnika mjera mali je i zato se ušlo u suradnju s jedinicama lokalne samouprave i to će tek pokazati rezultate, naglasio je Vidić.

Živić govori da su razlozi ljudi koji odlaze iz Hrvatske složeni i sve ono što bi mi kao društvo trebali učiniti da potaknemo povratak i spriječimo odlazak mora biti u širokom opsegu.

- Sve mjere imaju efekta, ali tek kada uklonimo razloge odlaska iz Hrvatske i razloge zbog kojih se ljudi ne žele vratiti u Hrvatsku, onda ćemo učiniti pravu stvar, naglasio je.

Vidić je rekao da se istraživalo zašto ljudi odlaze iz zemlje i rezultati su pokazali da su glavni razlozi iznimno niske plaće te nesigurni uvjeti rada.

- Mi danas imamo ogroman nedostatak radne snage, imamo rekordno nisku nezaposlenost, rekordno visoku zaposlenost. Nedostaje nam radne snage. Prošle smo godine imali 120 tisuća odobrenih radnih dozvola, govori.

Na pitanje kakav je interes za vaučere za obrazovanje i kako to korespondira s potrebama tržišta, Vidić je rekao da je interes velik te da imaju oko deset tisuća zahtjeva, ali da je najveći interes za digitalne vještine.

Krstanović je rekla da u Njemačkoj ima mnogo mogućnosti za napredovanje, ali to je drukčija kultura od one na koju smo navikli te je život tamo potpuno drukčiji od života u Hrvatskoj. To je jedan od važnijih razloga zbog kojih se vratila.