Frančić o pomorskoj nesreći: Pravila nalažu brzo i obostrano izbjegavanje sudara

Turistička i nautička sezona tek se zahuktavaju, u idućim tjednima i mjesecima promet na našoj obali bit će sve veći. O opasnostima koje vrebaju na moru te o pomorskoj nesreći kod Splita u Dnevniku HTV-a govorio je stručnjak Vlado Frančić. Objasnio je pravila izbjegavanja sudara na moru te postupke istrage pomorskih nesreća. Upozorava i na povećan rizik ljeti zbog gustog prometa, osobito u kanalima i na prometnim plovnim rutama.

Pravila nalažu odgovornost oba broda u izbjegavanju nesreće

O točnim okolnostima strašne pomorske nesreće u akvatoriju Splitskih vrata zasad nema informacija. O pravilima ponašanja na moru i tko treba izbjegavati koga te jesu li oba plovila trebala izbjegavati sudar u središnjem Dnevniku HTV-a govorio je Vlado Frančić s Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

- Prema pravilima za izbjegavanje sudara na moru, tzv. Collision Regulations konvenciji, imamo tri moguće radnje na moru. To je protukurs, križanje kurseva i pretjecanje. Uvijek imamo brod s pravom puta, znači brod koji se ne mora micati, brod koji ustupa put tom drugome. Brod koji ustupa put mora se micati brodu koji ima pravo puta. To je na neki način, ako govorimo o križanju kurseva, brod s desne strane ima pravo puta, dok ovaj koji dolazi i vidi drugi brod s desne strane mora ustupiti put i skrenuti, ponavljam, najčešće desno, pojasnio je Frančić.

Dodao je kako postoji još jedna situacija.

- U pravilima za izbjegavanje sudara na moru se također navodi da i brod koji ima pravo puta, ako uvidi da drugi brod ne poduzima radnju za izbjegavanje, onda i on mora poduzeti odgovarajuću radnju kako bi pokušao spriječiti sudar. Tako da na neki način možemo reći da oba dva broda u određenom, na određeni način moraju izbjegavati, istaknuo je Frančić.

Sudar na moru mora se izbjeći pravovremeno i odlučno

Frančić je odgovorio i koliko brzo mogu jedrilica i katamaran reagirati ako primijete da drugo plovilo ne mijenja kurs i da postoji opasnost od sudara.

- Kad govorimo o izbjegavanju sudara pravila za izbjegavanje sudara na moru kažu da mora biti pravovremeno i odlučno napravljena svaka akcija. Brodovi bi se trebali unaprijed pravovremeno izbjegavati prije samog dolaska u neku neposrednu blizinu i u područje opasnosti za sudar. Kad govorimo o velikom katamaranu činjenica je da takva plovila smanjivanjem brzine mogu zaustaviti u kratkom vremenu i u kratkoj duljini svog plovnog puta, kazao je Frančić.

Dodao je kako međunarodna pomorska organizacija donosi rezolucije te postoje pravila o krugu okreta, o zaustavnom putu koji se onda definira za svaki brod maksimalno, primjerice za napredovanje 4,5 puta duljina broda, a zaustavni put 15 duljina broda.

- Međutim, to ovisi o svakom brodu, tako da kažem za ovaj HSC brod (High Speed Craft) koji je specifične konstrukcije, to može biti i puno manje. On ima odlične manevarske karakteristike i može se relativno brzo zaustaviti, istaknuo je Frančić.

Istraga pomorske nesreće traži uzroke i sigurnosne preporuke

Frančić je bio član Upravnog vijeća Agencije za istraživanje nesreća te je otkrio koji su sad potezi pred istražiteljima i što se sve analizira.

- Sama Agencija za istraživanje pomorskih nesreća radi sigurnosnu istragu, da razdvojim to odmah od istrage koje radi Državno odvjetništvo ili Lučka kapetanija koji ustvari traže odgovornost i krivnju. Sigurnosna istraga traži uzroke nesreće i pokušava naći sigurnosne preporuke kako se u budućnosti to ponovno dogodilo. Imamo kontinuirano unaprjeđenje sigurnosti pomorskog prometa, kazao je Frančić.

Naveo je kako istražitelji prvo moraju vidjeti što se dogodilo te izuzeti dokaze samog kretanja broda.

- Imaju VTS snimke, radarske snimke i može se puno bolje znati što se dogodilo. Isto tako treba se probati utvrditi što se dogodilo razgovorima s očevicima i članovima posade. Pokušava se naći neposredni uzrok nesreće, a pored njega traže se čimbenici koji su doprinijeli nezgodi. Činjenica je da se u svakoj nesreći nađe jako puno tih čimbenika koji su doprinijeli, a ne samo ono što je neposredno vidljivo, naglasio je Frančić.

Ljeti veći rizik od pomorskih nesreća zbog gustog prometa

U ljetnim mjesecima pomorski promet je izuzetno gust, iz godine u godinu sve više je plovila. S tako gustim prometom visok je rizik od pomorskih nesreća.

- Visok je posebno na područjima kao što su kanali, Splitska vrata i neka druga mjesta gdje je velika gustoća. U zadnjih nekoliko godina, posebice poslije korone, povećao se rizik od pomorskih nesreća. Ali ne smijemo zaboraviti da rizik uvijek postoji. Imali smo najveću nesreću koja se dogodila po zimi na Jadranu. Rizik je sigurno povećan u zadnjih par godina, Istankuo je Frančić.