Uz britanski, brazilski, južnoafrički i njujorški soj koronavirusa, u Hrvatskoj je detektirana češka varijanta Covida 19 - nazvana B-1258.
09:14 / 12.03.2021.
Autor: M.M./Studio 4/HRT
Objavljeno: 12. ožujka 2021., prije 38 dana
Autor: M.M./Studio 4/HRT
Uz britanski, brazilski, južnoafrički i njujorški soj koronavirusa, u Hrvatskoj je detektirana češka varijanta Covida 19 - nazvana B-1258.
Profesor Kristian Vlahoviček sa Zavoda za molekularnu biologiju zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta voditelj projekta za analizu genoma koronavirusa u Studiju 4 rekao je da su mutacije genetičkog materijala nešto što se događa svakodnevno i da je to normalno i princip po kojem djeluje evolucija.
- Svaki put kad umnožimo genetičku informaciju proces je nesavršen i dogode se pogreške prilikom prepisivanja i te pogreške su podložne prirodnoj selekciji gdje se neka svojstva mogu pokazati da su zbog promjene bile poboljšanje po nas i takvi organizmi će imati bolju prednost pred ostalima. Kod virusa činjenica je da se brzo razmnožava i možemo uočiti mnogo mutacija. Koronavirusi nemaju nekakve specijalno ubrzane stope mutacije i bilo je očekivano da će virus mutirati.
- U samoj genetičkoj informaciji je 30.000 slova, ako se jedno slovo promijeni u neko drugo govorimo o mutaciji. Ta mutacija može virusu dati svojstvo kojim će se brže razmnožavati i pojavljivat će se unutar virusne populacije i to nazivamo varijantom. Varijantu može činiti nekoliko nezavisnih mutacija. Soj nam govori da li su se promijenila svojstva virusa u smislu kliničke slike, objasnio je.
U Hrvatskoj su potvrđene sve varijante osim brazilskog. Na pitanje može li se prema analizi samog genoma pretpostaviti hoće li se raditi o težem obliku bolesti ili ne Vlahoviček je rekao kako se ne može sa sigurnošću reći.
Osvrnuo se i na češku varijantu virusa, rekavši kako je to zanimljiv primjer evolucije gdje su se spojile mutacije britanske i škotske. Mi smo obje mutacije uočili još i prije i pratili ih, a u veljači smo ih vidjeli zajedno.
Na pitanje je li virus stvoren ljudskom rukom ili je iz prirode, Vlahoviček je rekao kako je priroda definitivno bolji kreator i stvaratelj ovakvih događaja.
- Nekoliko istraživanja je provedeno na tu temu i malo je vjerojatno da se to dogodilo u laboratoriju. To bi morali bi biti sofisticirani eksperiment sa nepoznatim ishodom, a evolucija je tu puno efikasnija.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora