Vodoopskrba zasad stabilna, ali vodu treba trošiti racionalno

Europa se ovog ljeta suočava s rekordno niskim vodostajima rijeka, a iznimka nije ni Hrvatska. Na pojedinim otocima već su uvedene redukcije vode, dok je Državni hidrometeorološki zavod izdao upozorenje zbog suše.

Tatjana Vujnović iz Službe za hidrološke studije, analize i prognoze DHMZ-a objasnila je da Zavod nije izdao upozorenje na sušu, nego priopćenje o trenutačnom stanju u Hrvatskoj i susjednim zemljama.

– Nažalost, jutros bilježimo nove negativne rekorde. Vodostaj Dunava u Batini dosegnuo je minus 144 centimetra, dok je jučer bio minus 142 centimetra, što znači da je pao za još dva centimetra, rekla je Vujnović.

Prema podacima iz susjedne Mađarske i uzvodnih područja, vodostaj Dunava i dalje stagnira ili lagano pada, no potkraj tjedna nazire se blagi porast. Suša je prisutna u cijeloj Hrvatskoj, a novi negativni rekordi od 2. kolovoza bilježe se i u Dalju i Vukovaru.

– Drava i Dunav trenutačno su u najvećem problemu, istaknula je Vujnović.

Mario Spajić, zamjenik direktora Hrvatskih voda Vodnogospodarskog odjela za Dunav i donju Dravu u Osijeku, rekao je da su vodostaji na osječkom području rekordno niski te da dosad takve vrijednosti nisu zabilježene.

– Tako niski vodostaji predstavljaju problem za plovidbu, ali i za biljni i životinjski svijet. Nažalost, ovakve su pojave u posljednje vrijeme sve češće i moramo im se prilagoditi, istaknuo je.

Na pitanje koliko je stanje ozbiljno, Vujnović je upozorila da mjerenja koja se provode dulje od sto godina pokazuju nove apsolutne minimume vodostaja, a time i protoka.

Vujnović je objasnila da dugotrajan manjak oborina najprije dovodi do meteorološke, zatim agronomske, a naposljetku i hidrološke suše.

– Sada smo u hidrološkoj suši. To je ono čemu svjedočimo na Dunavu i Dravi, rekla je Vujnović.

Dunav i Drava izviru u Alpama, a velik dio njihove vode dolazi od topljenja snijega i ledenjaka te iz alpskih pritoka. Prošla je zima u južnim Alpama bila najsušnija dosad, a temperature su bile 1,1 stupanj više, zbog čega nema dovoljno snijega koji bi otapanjem napajao rijeke. Suša se nastavila, a visoke temperature pojačavaju isparavanje.

Niski vodostaji odražavaju se i na podzemne vode. Vujnović je navela da je razina vode u jednom piezometru u Ždali Repašu 29. srpnja bila samo osam centimetara iznad dosad zabilježenog minimuma iz 2022.

– Znamo da 97 posto Hrvatske pije podzemnu vodu. Stvarno moramo biti racionalni i paziti što radimo s tom vodom, upozorila je.

Podzemne i površinske vode obnavljaju se hidrološkim ciklusom, ali taj proces teče sporije od njihove potrošnje. Vujnović je izdvojila zatvaranje vode tijekom pranja zuba, izbjegavanje nepotrebnog pranja automobila te prikupljanje oborinske vode za tehničke potrebe kao neke od mjera koje može primijeniti svaki pojedinac.

Spajić je istaknuo da vodu treba čuvati i po količini i po kakvoći. Gospodarstvo i industrija mogu pridonijeti poboljšanjem tehnoloških procesa i ponovnom uporabom vode.

Jedan od najvećih izazova za upravljanje vodnim resursima sve su izraženiji ekstremi. Nakon razdoblja iznimno niskih vodostaja mogu slijediti ekstremne oborine i obrane od poplava.

– Ono što trebamo napraviti jest u prvom redu zadržavati vodu u slivu izgradnjom akumulacija i retencija te povećanjem retencijskog prostora, rekao je Spajić.

Hrvatske vode rade i na obnovi starih riječnih rukavaca, bara i mrtvaja, prostora kojima su rijeke nekada tekle i koji mogu prihvatiti velike vodne valove. Istodobno je potrebno održavati sustav obrane od poplava i protočnost vodotoka.

Vujnović je upozorila da će ekstremi biti sve češći. Godišnja količina oborina mogla bi ostati slična, ali će kiša, umjesto da pada tijekom duljeg razdoblja, sve češće pasti u nekoliko dana. Prije točno tri godine na isti je datum velik vodeni val iz Slovenije stigao Savom, dok su istodobno poplavile Mura i Drava, a sada Hrvatska prolazi kroz ekstremnu sušu.

Za oporavak vodostaja Drave i Dunava potrebna je dugotrajna kiša u uzvodnim područjima Austrije, Italije i Slovenije, a ne nagle oborine. Hrvatske vode prate stanje vodostaja i prognoze te se nadaju oborinama koje bi mogle popraviti trenutačno stanje.