Za čelno mjesto Vrhovnog suda samo kandidatura Aleksandre Maganić

Slabo, gotovo nikakvo zanimanje na ponovljenom pozivu za čelno mjesto Vrhovnog suda. Stigla je samo jedna kandidatura, prijavila se Aleksandra Maganić profesorica na zagrebačkom Pravnom fakultetu.

Dok su se na prvi javni poziv u svibnju javila samo 3 kandidata, ponovljeni, koji je završio u ponedjeljak, izazvao je još slabije zanimanje.

- Čekali smo hoće li u međuvremenu stići još koja prijava putem pošte i stigla je samo jedna. To je prijava profesorice Aleksandre Maganić. To je profesorica s Pravnog fakulteta u Zagrebu, izvijestio je predsjednik Državnog sudbenog vijeća Darko Milković.

Neuspjela kandidatura za Ustavni sud

Prošle jeseni Maganić je bila među kandidatima u izboru za nove ustavne suce, no bez uspjeha. Priliku sada želi na čelu Vrhovnog suda, za koji je priložila i program rada.

- Nadzor će se prije svega usmjeriti na rješavanje starih predmeta i sprječavanje zastara u kaznenim predmetima. Inzistirat ću na tome da predsjednici nižih sudova barem jednom godišnje šalju izvješća o poduzetim radnjama. (…) Vrhovni sud Republike Hrvatske mora primijeniti oblike ujednačavanja sudske prakse koji bi trebali spriječiti da se u istoj činjenično-pravnoj situaciji sudi različito, navela je.

Nakon objave njezine kandidature, iz Ureda predsjednika poručuju da nemaju komentara.

Na potezu Milanović, teče rok od 15 dana

Sandra Artuković Kunšt, koju je Zoran Milanović predložio nakon prvog javnog poziva, sada se nije prijavila iako je predsjednik najavio da će je opet predložiti ako se kandidira. Vladajućoj većini - nije bila prihvatljiva.

Čelna pozicija Vrhovnog suda prazna je još od ožujka, kada je preminuo Radovan Dobronić. Ovaj sud od tog trenutka kao vršiteljica dužnosti predsjednika vodi Gordana Jalšovečki i čini se da će ona na toj poziciji morati ostati još neko vrijeme. Konkretno, do izbora novog predsjednika.

Državno sudbeno vijeće o kandidaturi Aleksandre Maganić obavijestilo je Ured predsjednika Republike. Zoran Milanović ima 8 dana da zatraži mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda i saborskog Odbora za pravosuđe.

- Predsjednik Republike, nakon što dobije ta mišljenja, ima rok od 15 dana, u kojem on treba odlučiti hoće li kandidatkinju predložiti Hrvatskom saboru ili ne. Ako u roku od 15 dana nikoga ne predloži, ako nju ne predloži, onda Državno sudbeno vijeće u sljedećem roku od 8 dana raspisuje novi poziv.

U tom slučaju, to bi bio treći javni poziv, ali scenarij će ovisiti o političkim odlukama. Prvi je na potezu predsjednik Milanović.