Sindikati prijete prosvjedom; Ministarstvo: Novi dodaci generirali bi nove nepravde

Predsjednica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) Iva Šušković u utorak je pozdravila odluku Vrhovnog suda da je štrajk službenika i namještenika u sudovima zakonit te najavila da će ako do kraja tjedna ne dođe ponuda ministarstva, idući tjedan biti veliki prosvjed.

- Vjerujem da još ima nade za sve službenike, za sve namještenike, za državnu upravu, za sudstvo i da treba samo vjerovati. Ovo je jako važan dan za sve, ne samo za one u štrajku nego i za one koji će u budućnosti raditi u državnoj službi, u pravosuđu, za one koji će tek doći i za naš sindikat koji je napokon kreirao, podmećući svoja leđa, ovu sudsku praksu koja do danas nije postojala", izjavila je Šušković Hini, komentirajući odluku Vrhovnog suda.

Šušković se nada da je i ovo dobar pokazatelj Vladi RH da je to što zastupa sindikat istina jer se ovdje radi o jadno plaćenim službenicima i namještenicima.

- To vladi treba biti misao vodilja da trebaju nešto riješiti tim povećanjem plaća i da se naprosto tu više nema što čekati, istaknula je Šušković.

Kaže da su članovi sindikata svojim zajedništvom pokazali da ne odustaju i da im povećanje plaća već odavno pripada, a presuda Vrhovnog suda je veliki pokazatelj da su zaista u pravu.

Štrajkaši traže povećanje od 400 eura

Upitana za daljnje korake, Šušković kaže da sada čekaju što će poslodavac napraviti jer očito su i oni čekali odluku Vrhovnog suda te da do kraja ovog tjedna očekuju ponudu Ministarstva pravosuđa i uprave "kako bi štrajk konačno riješili i kako bi ljudi ponovno krenuli u svoje radne aktivnosti jer poslovi koji su se smjeli prekidati čekaju upravo njih da ih odrade".

- Ukoliko do kraja ovog tjedna ministarstvo ne ponudi ništa, spremamo se idući tjedan za jedan veliki mirni prosvjed, poručila je Šušković. Kaže da misli da bi prosvjed mogao biti ispred ministarstva, ali da će o mogućoj lokaciji još odlučiti.

Ponovila je da traže povećanje od 400 eura u neto plaći te kaže da mogu razgovarati i o nešto nižem s obzirom na odluku Vlade o povećanju od 100 eura za sve, osobito ako se govori o najniže rangiranima. "Ali mi ostajemo pri našem povećanju od 400 eura pa ćemo vidjeti što će u ministarstvu ponuditi", istaknula je.

Kaže da štrajkašima nije lako biti u štrajku, jer su svoj posao u sustavu naviknuli raditi savjesno i odgovorno.

- Dakle, puno je posla, taj posao nekoga čeka i mislim da je na ministarstvu i vladi da potegnu potez i riješe ovu situaciju, poručila je Šušković.

Ministarstvo pravosuđa: Ugrađivanje novih dodataka sada bi generiralo nove nepravde

Iz Ministarstva pravosuđa i uprave izvijestili su u utorak da su "primili na znanje" presudu Vrhovnog suda od 19. lipnja kojom je potvrđena presuda Županijskog suda u Zagrebu da je zakonit štrajk službenika i namještenika u pravosudnim tijelima, ali i ocijenili da bi ugrađivanje novih dodataka u postupku donošenja novog sustava plaća generiralo nove nepravde.

Podsjetili su na odluku Vlade da se službenicima i namještenicima u pravosudnim tijelima isplati privremeni dodatak od 60 do 100 eura.

Vlada RH je, na sjednici održanoj 15. lipnja, donijela odluku o isplati privremenog dodatka kojom je obuhvaćeno 7.272 od 7.554 službenika i namještenika u pravosudnim tijelima, priopćili su iz Ministarstva pravosuđa i uprave te dodali da će dodatak na plaću dobivati i službenici i namještenici u štrajku.

Kako su naveli, najveći broj službenika i namještenika u pravosudnim tijelima, njih 6.316, dobit će najveći dodatak od 100 eura neto, 374 dodatak od 80 eura, a 582 dodatak od 60 eura.

Odlukom Vlade obuhvaćeno je više od 96 posto službenika i namještenika na sudovima i državnim odvjetništvima. Službenicima i namještenicima s najnižim primanjima usvojenim dodatkom plaća raste za oko posto, stoji u priopćenju.

Prema podacima koje su Ministarstvu pravosuđa i uprave dostavila pravosudna tijela, u štrajku je manje od 3 000 službenika i namještenika.

Ministarstvo će nastaviti s izradom cjelovitog i pravednijeg sustava plaća

U priopćenju su naglasili i da će u postupku izrade novog Zakona o plaćama u državnoj i javnoj službi i donošenja nove Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova, Ministarstvo pravosuđa i uprave nastaviti s izradom cjelovitog i pravednijeg sustava plaća u dijalogu sa socijalnim partnerima.

- Postojeći sustav plaća s godinama je generirao više od 560 dodataka na plaću za oko 2 500 radnih mjesta. Novim sustavom plaća cilj je dodatke ugraditi u koeficijente, a broj radnih mjesta smanjiti do 600. Na taj način spriječit će se generiranje različitih koeficijenata ili dodataka za ista radna mjesta, istaknuli su.

Iz Ministarstva pravosuđa i uprave ustvrdili su da bi "ugrađivanjem novih dodataka u postupku donošenja novog sustava plaća rezultiralo narušavanjem odnosa u sustavu plaća i generiranju novih nepravdi jer bi službenici i namještenici u pravosudnim tijelima za isti posao u državnoj službi dobili 300 eura veću plaću u odnosu na službenika i namještenika u tijelu državne uprave".

Primjerice, kažu, računovodstveni referent na sudu imao bi značajno veću plaću u odnosu na računovodstvenog referenta u nekom ministarstvu.

- Ministarstvo pravosuđa i uprave nastavit će s aktivnostima uvođenja novog sustava plaća kroz sveobuhvatni pristup koji će rezultirati povećanjem plaća svih službenika i namještenika, uključujući službenike i namještenike u pravosudnim tijelima, poručili su u priopćenju.

Vrhovni sud: Štrajk službenika i namještenika je zakonit

Najviši sud u utorak je priopćio da je odbio žalbu države te potvrdilo raniju odluku zagrebačkog Županijskog suda "kojim je odbijen tužbeni zahtjev upravljen na utvrđenje nezakonitosti štrajka" u organizaciji Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN).

Zaključeno je da se radi o štrajku organiziranom u svrnu zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa koje propisuje Zakon o radu.

Stoga, sindikat koji organizira štrajk za tu svrhu ne mora biti utvrđen kao reprezentativni. Reprezentativnost je potrebna ako se radi o štrajku... zbog spora o sklapanju izmjena ili obnovi kolektivnog ugovora, o čemu u ovom slučaju nije riječ.

Ocijenjeno je da postoji ovlaštenje sindikata na organiziranje štrajka jer se takvo pravno shvaćanje temelji na analizi pravnih normi Zakona o radu, koje uređuju institut prava na štrajk, Ustava i Zakona o državnim službenicima i namještenicima.

- Pri tome, naglašeno je, da je pravo na isplatu plaće za obavljeni rad osnovno i najvažnije pravo radnika iz radnog odnosa, kao i temeljno pravo iz Ustava koje jamči svakom zaposleniku pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojanstven život, zaključio je Vrhovni sud.