Vrkljan i Krišto (DP) traže ocjenu ustavnosti Ovršnog zakona

Predlažu i da se u roku od tri mjeseca donese novi ovršni zakon koji će biti u skladu s Ustavom.

Saborski zastupnici Domovinskog pokreta Milan Vrkljan i Karolina Vidović Krišto izvijestili su da su podnijeli prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti Ovršnog zakona s Ustavom i zatražili od Ustavnog suda njegovo ukidanje po hitnom postupku.

Također predlažu da se u roku od tri mjeseca donese novi ovršni zakon koji će biti u skladu s Ustavom.

Vrkljan je na konferenciji za novinare u Hrvatskom saboru istaknuo da je nepodnošljivo gledati sustavno uništavanje stotina tisuća hrvatskih građana, koje provode HDZ i SDP i njihovi koalicijski partneri.

Golema je većina obespravljenih, a političke su elite već 20 godina otuđene i vlastohlepne, gramzive i korumpirane, izdale su samu ideju stvaranja hrvatske države. Nažalost, uspjeli su uvjeriti i 52 posto hrvatskih građana da ne izađu na izbore koji su svjesni u kakvom društvu živimo, ustvrdio je Vrkljan.

Takav ovršni zakon, kao u Hrvatskoj, ne postoji ni u jednoj zemlji EU-a, protusocijalan je i organski vrijeđa ljudsko dostojanstvo, istaknuo je Vrkljan koji je dodao i kako se ne mogu pomiriti da budemo građani drugog reda u EU-u.

Zahtijevamo punu primjenu europskog standarda na sve hrvatske državljane, poručio je Vrkljan. Izrazio je dvojbu u neovisnost predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića ustvrdivši kako smo suočeni s nizom nedoumica koje je izazvao u proteklih mjesec dana pa je primjerak ustavne tužbe dostavljen svakom od ustavnih sudaca osobno. 

Zastupnica Karolina Vidović Krišto, govoreći o Ovršnom zakonu, rekla je da je neukusno tako se iživljavati nad hrvatskim građanima i protuustavno pa su stoga i podigli ustavnu tužbu.

Ustvrdila je da je Ovršni zakon suprotan prvom članku Ustava jer je formuliran tako da se hrvatskim državljanima nepravedno i grubo nanosi materijalna šteta koju provode odabrani javni bilježnici i odvjetnički uredi u sprezi s bankovnim sustavom i velikim komunalnim tvrtkama.

Troškovi ovrhe su i do 300 posto veći od samog duga, što je neprihvatljivo, upozorila je i dodala da socijalno pravedan zakon mora ograničiti troškove ovršnog postupka i biti formuliran da jednako budu zaštićeni i dužnik i vjerovnik.

Navela je da treći članak Ustava jamči jednakost, socijalnu pravdu i vladavinu prava, a Ovršnim se zakonom provodi prisilna naplata dugova, obiteljima se uskraćuje pravo na dom.