16:39 / 06.01.2021.

Autor: Studio 4/HRT/D.D.

Vučković: Veliki broj objekata je i dalje neosiguran od štete

Foto: Studio 4/HRT

Foto: Studio 4/HRT

Foto: - / HRT

Znatno je porasla svijest građana o potrebi osiguranja svoje imovine nakon proživljenog potresa u Zagrebu. Premije osiguranja od potresa povećane su za gotovo 30 posto, ali osiguranika i dalje nije mnogo.
Nakon potresa u Zagrebu, znatno je porasla svijest građana o potrebi osiguranja svoje imovine. Premije osiguranja od potresa povećane su za gotovo 30 posto. To je samo jedan od podataka koje Hrvatska gospodarska komora izradila u svojoj analizi.

➡️ I u Zagrebu i okolici popisuje se šteta od potresa
➡️ Arhitekt Tihomil Matković o obnovi nakon potresa
➡️ Gradonačelnik Petrinje: Stožer je očito svrha sam sebi, nisam pozvan na sastanak

Interes za osiguranjem imovine nakon zagrebačkog potresa povećao se za oko 30 posto.

- Napomenuo bih da je to još uvijek nedovoljno, baza je bila relativno mala i tih 30 posto je značajno, ali veliki broj objekata je i dalje neosiguran. Treba osvještavati potrebu osiguravanja i smanjenja financijskog tereta i građanima i državi, kaže Robert Vučković, predsjednik Udruženja osiguravatelja HGK i član Uprave Croatia osiguranja za Studio 4.

Na pitanje kako su tekle isplate nakon prvog zagrebačko potresa Hrvoje Pauković kaže kako su hrvatski osiguratelji vrlo brzo reagirali.

- U prvih 11 mjeseci smo isplatili gotovo 240 milijuna kuna i uspješno riješili preko 7300 odštetnih zahtjeva. Ohrabrujuće je da se likvidacija i obrada štete nastavlja i dalje, naše službe svih osiguratelja su na terenu, vrše se i procijene i isplate će u svakom slučaju kako i za onaj zagrebački potres u ožujku, tako i za ovaj potres u sisačko-moslavačkoj županiji nesmetano teći i dalje, kaže Hrvoje Pauković, direktor Hrvatskoga ureda za osiguranje. 

Pauković poziva sve građane, sve oštećenike da što prije i na što adekvatniji način prijave štetu putem online dostupnih platformi i obrazaca kako bi proces bio što brži i jednostavniji.

Dodaje kako su hrvatski osiguratelji su već ovaj tjedan isplatili niz stotina tisuća kuna odštete za potes na području Sisačko-moslavačke županije.

- Komunicira se s osiguranicima, mi ne čekamo samo da se pojedina šteta prijavi već su pojedini osiguratelji izašli na teren i obišli prema svojim bazama podataka i poticali ljude da prijave svoju štetu, objašnjava Pauković

Dodaje kako ih žalosti da prijava nije previše, odnosno da penetracija osiguranja nije dovoljna u hrvatskom gospodarstvu i među hrvatskim građanima općenito, i kako je to nešto na čemu moramo raditi.

Na pitanje kako komentira što su neki građani bili nezadovoljni frustrirani procjenom nakon zagrebačkog potresa dok su neki bili zadovoljni, Pauković odgovara da je pandemija otežala proces.

- Procjena štete prvog zagrebačkog potresa bila je rađena u uvjetima pandemije i lockdowna, bilo je otežano vrlo brzo izaći na teren, međutim odgovarajuće osiguravateljske službe su itekako izlazile na teren poštivajući sve epidemiološke mjere, kaže Hrvoje Pauković.

- Hrvatski osiguravatelji su isplatili  nesporne iznose odštete vrlo brzo, možda su neki građani pomislili da je to konačan iznos odštete, međutim to nije bio slučaj. Naknadnim procjenama smo utvrdili konačne iznos štete i omogućili pravičnu i punu isplatu, dodaje.

Obnova i izgradnja zgrada će teći još dugi niz mjeseci, vjerojatno i godina i očekuje se još isplata oko 200-tinjak milijuna kuna odštete.

Gradovi s većim BDP-om po stanovniku imaju jaču penetraciju osiguranja, a kada govorimo o većim gradovima osigurani su uglavnom stanovi, više nego kuće iz razloga što su premije jeftinije s obzirom na kvadraturu kaže Vučković. 

- Postoji nekoliko parametara koji definiraju cijenu premije. Ali ilustracije radi, građevinski dio stambenog objekta od 60 kvadrata, plus stvari kućanstva, plus dopunsko osiguranje od potresa bi bilo oko 100 kuna mjesečno ili oko 1000 kuna godišnje, kaže Vučković.

Dodaje kako ljudi često imaju percepciju da je taj iznos puno veći. Takvo osiguranje pokriva štete od požara, provalnih krađa, izljeva vode, oluja, tuča, udara groma uz dopunski rizik osiguranja od potresa.

Vučković objašnjava da nekad do komplikacija dolazi kod osiguranja višestambenih objekata.

- Građani su osigurali svoje stanove, ali kod višestambenih objekata koji su pod upravljanjem stanoupravitelja rizik od potresa nije bio osiguran, pa tako dimnjaci, krovišta i stubišta koji su zajednički dijelovi višestambenih objekata velikom većinom nisu bili osigurani, objašnjava Robert Vučković.

Dodaje kako za višestambene objekte s 2021. godinom na snagu dolazi zakon koji obvezuje osiguranje zajedničkih dijelova zgrade pa se nada kako će takvih slučajeva biti znatno manje.

Na pitanje kako kotiraju druge vrste osiguranja Vučković kaže kako je životno osiguranje u padu od oko 14 posto.

- Razlog su niske kamatne stope okruženja, taj prozor jednostavno nije više atraktivan kao prije. Ali rastu zdravstvena osiguranja i interes za privatnim zdravstvenim uslugama iz razloga što je uslijed pandemije ograničena dostupnost javnih zdravstvenih ustanova, pa se ljudi sve više okreću privatnom zdravstvenom sektoru, obrazlaže Robert Vučković.

Kaže kako se slična povećanja u broju osiguranja očekuje i nakon potresa u Petrinji i kako treba voditi računa da naši objekti i time egzistencija budu osigurani.
Foto: Studio 4/HRT

Foto: Studio 4/HRT

Foto: - / HRT

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!