07:00 / 07.10.2021.

Autor: HRT/Hina

Sabor o financijskom stanju države

Guverner HNB-a Boris Vujčić u Saboru

Guverner HNB-a Boris Vujčić u Saboru

Foto: HTV/IMS / HRT

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u Saboru je odgovarao na pitanja zastupnika o aktualnim gospodarskim pitanjima. Najviše se govorilo o rastućoj inflaciji, uvođenju eura i prešutnim prekoračenjima po tekućim računima.





  

Hrvatski sabor raspravljao je o financijskom stanju države i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu prošle godine. Razdoblje je to kada je pandemija COVID-a izrazito negativno utjecala na gospodarske aktivnosti. Pokazuje to i izvješće - Polugodišnja informacija Hrvatske narodne banke o financijskom stanju, stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom tromjesečju prošle godine koje je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujičić podnio zastupnicima i pritom naveo da je realni BDP u drugoj polovini 2020. smanjen za gotovo 9 posto u odnosu na isto razdoblje 2019.

- Nitko od zastupnika nema pretjeranih zamjerki na rad HNB-a, izvješće guvernera za drugu polovicu 2020. godine. Oporbu više zanima druga polovica 2021. godine, istaknula je u javljanju za podnevnik Dnevnik reporterka Tatjana Munižaba

- Sutra će u otprilike u ovo vrijeme biti svečarsko raspoloženje jer je Dan hrvatskog Sabora, koji se donedavno obilježavao kao Dan neovisnosti i bio je neradni dan, a danas je spomendan, dodala je Munižaba. 

Vujčić podnio izvješće za drugu polovicu 2020. godine

Prije izvješća guvernera, stanku su tražili u ime Mosta zastupnica Marija Selak Raspudić i Hrvoje Zekanović u ime Hrvatskih suverenista.

Zastupnica Marija Selak Raspudić guvernera HNB-a zamolila je da se ne drži slijepo izvješća, već da dade odgovore na pitanja iz odgovornosti HNB-a koja se tiču građana, u prvom redu u vezi s prešutnim prekoračenjima po tekućim računima. 

- Oko 95 posto građana tri je godine koristilo, a da nije znalo, prešutna ograničenja. Osjećate li se imalo odgovornim što to niste spriječili na vrijeme, upitala je guvernera HNB-a Marija Selak Raspudić. 

Tražila je i da odgovori na pitanja o inflaciji i uvođenju eura. 

Hrvoje Zekanov, zastupnik Hrvatskih suverenista na čiju se inicijativu 24. listopada počinju skupljati potpisi za referendum o uvođenju eura, Vujčiću je poklonio majicu s natpisom "Zaštitimo hrvatku kunu".

- Molim vas da ni vi ni premijer ne uzimate zdravo za gotovo da će se euro uvesti, jer zadnju riječ će imati hrvatski građani, rekao je Zekanović guverneru. Preporučio mu je da darovanu majicu ne koristi kao pidžamu. 

Katarina Peović (Radnička fronta) guverneru je skrenula pozornost na  porasta cijena, koje su, rekla je, u kolovozu porasle za 3,1 posto, a u kategoriji goriva za 19 posto. 

Hrvoje Zekanović na sjednici Sabora

Hrvoje Zekanović na sjednici Sabora

Foto: HTV/IMS / HRT

Guverner Vujčić kazao je da HNB nije imao zakašnjelu reakciju u vezi s prešutnim prekoračenjem, već da je reakcija Ureda za zaštitu potrošača bila vrlo promptna i da je spriječeno da ljudi zapadnu u probleme.

- Problem prešutnog prekoračenja riješit će se tako da će se primijeniti standard zaštite potoršača - onima koji imaju prešutno prekoračenje osigurat će se kao da imaju dopušteno prekoračenje. Imat će mogućnost otplate 12 mjeseci, imat će efektivnu kamatnu stopu od 7,62%, rekao je uz ostalo.  Kazao je i kako je njegova preferencija da se minus ograniči na tri plaće. 

Guverner Vujčić osvrnuo se i na pitanje u vezi s uvođenjem eura. 

 - Što se tiče pitanja eura, mi smo prije dva tjedna potpisali Memorandum o razumijevanju s Europskom komisijom i Eurogrupom kojim smo napravili novi korak u uvođenju eura. Dobili smo mogućnost ove godine otkova milijun primjeraka kovanica s nacionalnim likom. Kao što znate, proveli smo natječaj i konzultacije s javnošću i izabrano je pet motiva koji će ići na hrvatske kovanice eura. To će biti naše kovanice, naš euro, na kojem će kuna biti kontinuitet, a trenutno smo u procesu izbora dizajna, rekao je.

Utjecaj COVID krize 

Guverner Vujčić je, predstavljajući Saboru Polugodišnju informaciju HNB-a o financijskom stanju, stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu prošle godine, podsjetio na projekcije HNB-a o gospodarskom rastu od 8,5 posto u ovoj godini, a od 4,1 posto u 2022. godini, što će, ocijenio je, pozitivno utjecati i na zaposlenost i plaće.

- Zbog i nadalje velikih neizvjesnosti, moguće je da se ove projekcije ne ostvare, no za razliku od ranijih, kod ove su pozitivni i negativni rizici uravnoteženi, ocijenio je Vujčić.

Pojasnio je da se negativni rizici za gospodarstvo odnose na mogućnost da će se u četvrtom ovogodišnjem kvartalu u europodručju pogoršati epidemiološka situacija te će se posljedično pooštriti ava restriktivne mjere, što bi rezultiralo slabijom inozemnom potražnjom, a i negativno utjecalo na kretanje hrvatskog robnog izvoza.

Procjena inflacije za ovu i slijedeću godinu 

Moguća je i slabija investicijska dinamika zbog rasta cijena građevinskog materijala i usluga, što bi se negativno moglo odraziti i na korištenje sredstava iz EU-ovih fondova.

- Kada je riječ o inflaciji, po procjenama HNB-a ona će u ovoj godini ubrzati na 2,3 posto, a u 2022. blago usporiti na 2,1 posto. U dosadašnjem dijelu godine, ubrzavanje inflacije nastupilo je uglavnom pod utjecajem rasta cijena energije i prehrane, rekao je Vujčić. Istaknuo je i da kod projekcija kretanja inflacije pretežu negativni rizici, odnosno oni koji bi mogli dovesti do njenih viših stopa.

Podsjetivši na restrikcije u isporuci električne energije u nekim kineskim pokrajinama, zbog čega će zasigurno doći do povećane potražnje za uvozom plina, čija je cijena vrlo visoka, dodao je i kako je  mogućnost supstitucije plina naftom u proizvodnji električne energije vrlo ograničena.

Rekao je da reakcije središnjih banaka ovise o izvorima inflacije i njezinoj naravi, a da u situaciji poput ove one u načelu ne djeluju jer ocjenjuju da je rast inflacije uzrokovan privremenim uvezenim troškovnim pritiscima.

- Alati monetarne politike stupaju na scenu tek kada postoji opasnost da bi se rast uvoznih cijena mogao u znatnijoj mjeri prelijevati u rast cijena domaćih dobara i usluga, u rast plaća, te da se počeo ugrađivati u inflacijska očekivanja, izjavio je Vujčić.

Manjak materijala i opreme utjecali su na rast proizvođačkih cijena. Porast inflacijskih očekivanja potrošača povezuje se s porastom cijena hrane.

- Negativni rizici za inflaciju odnose se na mogući brži rast osobne potrošnje od očekivane, više cijene sirove nafte i drugih sirovina na svjetskom tržištu, izrazitiji rast cijena poluproizvoda zbog zastoja u opskrbnim lancima te na mogućnosti porasta određenih administrativno reguliranih cijena, kazao je guverner HNB-a.

Vujčić je istaknuo da se tržište rada u Hrvatskoj u potpunosti oporavilo od krize, razina zaposlenosti je iznad one iz 2019. godine, a zbog nedostatka kvalificirane radne snage, statistika svjedoči i priljevu oko 35 tisuća stranih radnika.

Most guverneru: Olakšati poziciju građana s prešutnim minusima 

Most, koji je tražio da guverner HNB-a dođe u Sabor i odgovori na ključna pitanja koja muče građane, među kojima su i prešutna prekoračenja, pozvao je guvernera da napravi sve što se može da se olakša pozicija građanima s prešutnim minusima.

Napravite sve što se može, poručio je u raspravi o Polugodišnjoj informaciji HNB-a za drugu polovinu 2020., Marin Miletić (Most), koji je, kao i niz drugih zastupnika izrazio bojazan zbog poskupljenja energenata i posljedica koje bi mogla izazvati.

Kakve bi one mogle biti, objasnio je Zvonimir Troskot (Most).

- Kad je nastala kriza, osnovan je fond EU vrijedan 750 milijardi eura da bi se iz te krize izašlo, no malo tko govori da će rast cijene energenata EU stajati 400 milijardi eura, dok će Hrvatsku inflacija energenata stajati 2, 2 milijarde eura, rekao je zastupnik.

I Vesnu Vučemilović (HS) brine rast cijene energenata, pita što će HNB napraviti da se obuzda inflacija ako nastavi ovim tempom? Kad je pak riječ o uvođenju eura, kaže da će cijene nakon uvođenja rasti, jer su rasle svugdje.

Stopa inflacije ove godine 2,3 posto

Guverner HNB-a Boris Vujčić objašnjava kako monetarna politika nema instrumentarija da odgovara na rast cijena pojedinih proizvoda, kako ona može samo utjecati na agregatnu stopu inflacije.

U ovom trenutku zaoštravanje monetarne politike zato što imamo stopu inflacije 2,3 posto bio bi pogrešan odgovor, kazao je te ponovio procjenu HNB-a da ćemo ove godine imati istu stopu inflacije kao eurozona 2,3 posto. Očekuje i da će se iduće godine ispuhati bazni efekt rasta cijene energije zbog čega se očekuje stabiliziranje stope inflacije na 2,1 posto.


Kada je riječ o uvođenju eura, guverner poziva da se pogledaju iskustva zemalja koje su ga već uvele i gdje su svi zbog toga zadovoljni.

Ulaskom u eurozonu standard raste, ne pada

Nakon uvođenja eura u Sloveniji su se plaće povećale za 48 posto, a cijene za 26 posto, u Slovačkoj su plaće porasle 54 posto, cijene 20 posto, naveo je i naglasio kako iskustvo pokazuje da standard stanovništva raste ulaskom u eurozonu, a ne pada.

Karolina Vidović Krišto (NZ) HNB proziva da ne štiti interes hrvatskih građana, nego banaka, tvrdi da u Hrvatskoj zakoni pogoduju bankama, a guverneru poručuje da je skandalozno da je ostao na toj poziciji nakon afere Agrokor.

HDZ-ovi zastupnici pak drže da je ključno vidjeti kako se s gospodarski zahtjevnom 2020. nosila Vlada. Pogledamo li 2019., 2020., pa i ovu godinu, Vlada je prepoznala stvari koje se događaju na globalnom tržištu i pokušava zaštiti hrvatsko gospodarstvo, kaže Goran Ivanovič.

Vladine mjere iznose 18 milijardi kuna, obuhvatile su gotovo svako drugo radno mjesto, rasle su plaće, pomagalo se poljoprivrednicima, dodaje Marijana Petir (NZ),

U petak Sabor obilježava svoj Dan 

Zastupnici će u petak svečano obilježiti Dan Hrvatskog sabora, 8. listopada koji se donedavno obilježavao kao Dan neovisnosti i bio je državni blagdan, sada je spomendan.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković najavio je za sutra svečanu sjednicu s početkom u 10 sati. 

- Svečanom sjednicom zastupnici će obilježiti Dan Hrvatskog sabora i 30. godišnjicu povijesne sjednice u zgradi Ine, kada je donesena odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama bivše države, rekao je Jandroković na početku današnjeg zasjedanja. 

Naime, 8. listopada 1991., dan nakon što su zrakoplovi JNA raketirali zgradu Banskih dvora na drugoj strani Markova trga u kojoj je bilo državno vodstvo s dr. Franjom Tuđmanom, a srpska se agresija proširila na velik dio Hrvatske, Sabor je odlučio raskinuti sve državnopravne sveze s bivšom SFRJ. Tu povijesnu odluku donio je jednoglasno, otvorivši put neovisnoj i samostalnoj državi.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!