Vukovarski vodotoranj, trajni podsjetnik na patnju i herojsku obranu domovine

Izgrađen je 1968., kao ključna građevina sustava vodoopskrbe. Neprijatelj ga je '91.  ranio čak 640 puta. Danas svoje posjetitelje vraća u vremena stvaranja Hrvatske. 

- Gađali su sve ono što je bilo bitno da bi napakostili, da bi ljudima oduzeli vodu, da bi ljudima ugrozili zdravlje. Točno su znali što treba čovjeku oduzeti da bi patio, sjeća se Josip Jerleković iz Velike Gorice.

- Priča koja je svim posjetiteljima vodotornja nekako najdojmljivija je priča o hrvatskoj zastavi i braniteljima koji bi se popeli tijekom noći i vratili hrvatsku zastavu gore na vrh, govori Dubravko Žuvić, turistički vodič.

Da se prkosno vijori kao dokaz da grad još nije pao.

Kao trajni svjedok pakla na zemlji vodotoranj jem u ništavilu sravnjenoga grada, čekao povratak svog naroda. Njegov vapaj za obnovom 2016. čulo je 7 tisuća Hrvata iz čak 17 zemalja.

- Od Vodotornja izravno žive 23 obitelji u Gradu Vukovaru koje su ovdje uposlene, koje ovdje zarađuju svoje plaće. Iz ruševine kakvu je ovaj objekt predstavljao, pretvorili su svjetski poznatu atrakciju, koja stvara dobit od koje ljudi kvalitetno žive i na koju smo ponosni, naglašava Ivan Penava, gradonačelnik Vukovara.

- Do 31. listopada ove godine bilježimo 82 577 posjetitelja, kaže Dorijan Zeko, direktor Vukovarskog vodotornja.

Simbol zajedništva svojom ljepotom i svjedočanstvima budi emocije svih generacija. 

- Ja sam u principu fasciniran. Dosta toga znam o Vukovaru, međutim, prvi put sam ovdje na Vodotornju. Zaista je nešto što bih preporučio, da svatko dođe bar jednom u životu pogledati ovo i da se pokloni gradu Heroju jer zaista smatram da svatko, pogotovo mlađi naraštaji, moraju ovo vidjeti i osjetiti tu atmosferu Vukovara, kaže posjetitelj Matija Prigorac iz Općine Lasinje.

Svaki je ožiljak ostao netaknut kao trajni podsjetnik na patnju i herojsku obranu domovine. 

Hrvatska se s tugom i ponosom prisjeća najtežih dana u svojoj neovisnosti, a to su žrtve Vukovara i Škabrnje. U emisiji #Dobro jutro, Hrvatska" Tanja Belobrajdić, braniteljica iz Vukovara i književnica Branka Ražov koja je za vrijeme Domovinskog rata bila medicinska sestra u sanitetu 112. brigade Hrvatske vojske, govorile su o svojim sjećanjima na te dane: