Za dugove zdravstvenih ustanova malo više od milijardu kuna

Za podmirenje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala država će bolničkim zdravstvenim ustanovama kojima je osnivač te kroz namjensku pomoć onima kojima su osnivači županije ukupno isplatiti 1.073.451.800 kuna.

Odluke o tome donijela je Vlada na današnjoj sjednici. Ministar zdravstva Vili Beroš istaknuo je da je cilj podmirenjem dugova zadržati jednaku razinu zdravstvene zaštite na cijelom području Hrvatske i osigurati nesmetano funkcioniranje bolničkih zdravstvenih ustanova kojima su osnivači država odnosno županije.

U obzir je uzet kriterij dospjelosti nepodmirenih obveza starijih od 120 dana na dan 31 listopada.

Bolnicama kojima je osnivač država ukupno će iz državnog proračuna biti isplaćeno 740.481.029 kuna, a novac će biti doznačen KBC-u Zagreb, KBC-u Sestre milosrdnice, KBC-u Rijeka, KBC-u Split, KBC-u Osijek, KB-u Dubrava Zagreb, KB-u Merkur, Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Klinici za dječje bolesti Zagreb i Nacionalnoj memorijalnoj bolnici "Dr. Juraj Njavro u Vukovaru.

Kao namjenska pomoć bolnicama kojima su osnivači županije iz državnog proračuna isplatit će se 332.970.771 kuna i bit će doznačena u 37 bolničkih zdravstvenih ustanova.

Izmjene nekoliko uredbi o reorganizaciji rada policije zbog Schengena

Radi ulaska Hrvatske u schensgenski prostor s početkom iduće godine, odnosno promjena u sadašnjem sustavu provedbe zaštite državne granice, Vlada RH je na sjednici u petak usvojila izmjene i dopune nekoliko uredbi vezanih uz reorganizaciju rada policije.

Dopunjene su i izmijenjene Uredba o unutarnjem ustrojstvu MUP-a, Uredba o plaćama policijskih službenika, Uredba o klasifikaciji radnih mjesta policijskih službenika, Uredba o policijskim zvanjima, Uredba o radnim mjestima policijskih službenika kojima se staž osiguranja računa u povećanom trajanju te Uredba o područjima, sjedištima, vrstama i kategorijama policijskih uprava i policijskih postaja.

Izmjene se donose, objasnio je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, zbog ulaska Hrvatske u šengenski prostor što podrazumijeva značajne promjene u sadašnjem sustavu provedbe zaštite državne granice, posebice u smislu ukidanja granične policije na unutarnjoj granici te dodatnog jačanja zaštite vanjske granice RH i uvođenja sustava provede kompenzacijski mjera.

- Stoga je nužno provesti reorganizaciju ne samo granične policije, već i drugih linija rada policije u policijskim postajama, upravama i Ravnateljstvu policije, kao i drugim ustrojstvenim jedinicama MUP-a, od 1. siječnja iduće godine, rekao je Božinović.

Tako se u Ravnateljstvu policije ukida pet postaja granične policije na unutarnjoj granici, a u 18 policijskih postaja na unutarnjoj granici ukida se linija rada granične policije te su u 15 policijskih postaja ustrojavaju radna mjesta za provedbu kompenzacijskih mjera.

Od 1034 policijska službenika koji sada obavljaju poslove granične policije na unutarnjoj granici njih 742 bit će raspoređena na poslove granične policije, odnosno na poslove provedbe kompenzacijskih mjera i suzbijanja nezakonitih migracija te na radna mjesta granične policije na vanjskoj granici.

Ostali službenici granične policije bit će raspoređeni na radna mjesta temeljne, prometne, kriminalističke ili interventne policije u policijskim upravama, a dio će ih biti raspoređen na odgovarajuća mjesta u Upravi za posebne poslove sigurnosti.

U Policijskoj akademiji ustrojava se služba za policijski trening

U svim policijskim upravama koje imaju vanjsku granicu napravljene su korekcije radi usklađivanja ustroja s novim potrebama, poput buduće uspostave novih sustava Entry exit i Etias kod obavljanja granične kontrole na vanjskoj granici, naveo je Božinović.

U Policijskoj akademiji ustrojava se služba za policijski trening koja će se baviti organizacijom i provedbom treninga i obuke policijskih službenika koji će biti raspoređeni na obavljanje poslova kompenzacijskih mjera suzbijanja nezakonitih migracija i prekograničnog kriminaliteta, a sukladno s programima obuke Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu ili Fronteks.

U Upravi za europske poslove, međunarodne odnose i fondove EU se u cilju efikasnijeg korištenja fondova za područje unutarnjih poslova te ostalih europskih fondova mijenja naziv Sektora za šengensku koordinaciju i fondove EU u Sektor za fondove EU i europsko zakonodavstvo te je izvršena reorganizacija Službe za projekte i programe EU te druge inozemne izvore financiranja, ustrojavanjem dva nova odjela.

U Upravi za imigraciju državljanstvo i upravne poslove, u Sektoru za strance i međunarodnu zaštitu predlaže se povećanje šest izvršitelja zbog povećanja opsega poslova nakon stupanja na snagu novog Zakona o strancima.

Ostale uredbe predlažu se radi usklađivanja s promjenama koje proizlaze iz izmjena Uredbe o unutarnjem ustrojstvu ministarstva, a provest će se u okviru ukupno osiguranih sredstava za 2023. godinu i projekcijama za 2024. i 2025. godinu na razdjelu MUP-a.

Saboru upućen konačni prijedlog zakona o službenoj iskaznici

U Hrvatski sabor Vlada je uputila konačni prijedlog zakona o službenoj iskaznici kojim se predlaže uvođenje službene iskaznice za zaposlenike državnih tijela u obliku elektroničke, tj. digitalne kartice kao javne isprave koja bi sadržavala podatke o zaposleniku državnog tijela te bi se upotrebljavala za dokazivanje statusa zaposlenika državnog tijela, identifikaciju i evidenciju radnoga vremena.

Prihvaćanjem predloženog zakona, rekao je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, pojednostavnit će se i ubrzati postupci koji se provode pred državnim tijelima.

Na temelju Zakona o strancima kojim je propisano da će Hrvatski sabor na Vladin prijedlog utvrditi načela za provedbu sveobuhvatne imigracijske politike za razdoblje od najmanje pet godina, a s obzirom na to da je riječ o dokumentu iz područja nadležnosti više državnih tijela i institucija, Vlada je na sjednici donijela i odluku o osnivanju međuresorne radne skupine za izradu Nacrta prijedloga dokumenta o imigracijskoj politici. Radom međuresorne radne skupine koordinirat će MUP.

Vlada je izmijenila i Odluku o proglašenju projekata od strateškog značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske, donesene u ožujku, te je za projekt "Izgradnja Hrvatske kuće u Subotici", za koji je prvotnom odlukom osigurano 4.250.000 kuna, dodijelila dodatni novac u iznosu od 5.500.000 kuna odnosno ukupno 9.750.000 kuna.

Tim povećanjem iznos odobren za projekte od strateškog značaja za Hrvate izvan RH povećava se s 9,5 milijuna kuna na 15 milijuna.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas naglasio je da je izgradnja Hrvatske kuće u Subotici dosad najveći projekt koji vrlo uspješno realizira hrvatska zajednica u Srbiji, a u cijelosti financira Vlada RH.

On ima iznimnu važnost za Hrvate, ne samo u Subotici i Bačkoj nego i u cijeloj Republici Srbiji, a njime će se znatno poboljšati uvjeti rada triju ključnih institucija Hrvata u Srbiji - Hrvatskog nacionalnog vijeća, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Novinsko-izdavačke ustanove "Hrvatska riječ", dodao je.

Suglasnost Gradu Zagrebu za zaduživanje od 300 milijuna kuna

Vlada je na današnjoj sjednici dala suglasnost Gradu Zagrebu da se zaduži za 300 milijuna kuna kod četiri banke, a ta sredstva iskoristit će se za financiranje više kapitalnih projekata.

Klub banaka čine Zagrebačka banka, Erste&Steiermärkische banka, OTP banka i Privredna banka Zagreb, rok otplate kredita je sedam godina, uključujući dvije godine počeka, uz fiksnu godišnju kamatnu stopu od 3,20 posto, jednokratnu naknadu za odobrenje i korištenje u visini od 0,05 posto ukupnog iznosa kredita te naknadu banci agentu u iznosu od 35 tisuća kuna godišnje, navedeno je u Vladinoj odluci.

Kako je rekao ministar financija Marko Primorac, Grad će se zadužiti u eurima, preračunato po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke.

Sredstva će se iskoristiti za financiranje kapitalnih projekata, uključujući kulturne ustanove, predškolske i školske objekte, kao i zdravstvene, sportske i objekte socijalne skrbi.

Također, kako je navedeno u Vladinoj odluci, financirat će se i obnova objekata oštećenih u potresu, izgradnja nerazvrstanih cesta, kao i projekti novog Hrvatskog prirodoslovnog muzeja te rekonstrukcije objekta napuštene Zemaljske uzorite pivnice.

- Izdašna suglasnost da naši Zagrepčani mogu bolje i kvalitenije živjeti. Drago nam je što možemo donijeti ovu odluku, poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.