17:07 / 05.10.2021.

Autor: M.Š./Hina/HRT

Za ravnatelja HRT-a 13 kandidata, prvih šest odgovaralo pred Odborom za medije

Kandidati za ravnatelja HRT-a na Saborskom odboru za informiranje, informatizaciju i medije

Kandidati za ravnatelja HRT-a na Saborskom odboru za informiranje, informatizaciju i medije

Foto: Jurica Galoic / Pixsell

Prvih šestero od 13 kandidata za glavnog ravnatelja HRT-a u utorak je pred saborskim Odborom za medije odgovaralo na pitanja o svojim programima, a najviše su isticali potrebu vraćanja povjerenja u HRT i unapređenje stabilnosti i transparentnosti rada javne radiotelevizije.

Na pitanja o svojim programima pred Odborom za medije Hrvatskog sabora odgovore su dali, po abecednom redu, kandidati Krešimir Ćosić, Gordana Grandov, Marijo Kraljević, Nikola Kristić, Josip Krželj i Ivo Kujundžić.

Dodatne odgovore i objašnjenja svog programa u nastavku sjednice Odbora, najavljenom za srijedu 6. listopada, trebaju dati i ostali kandidati s pravovaljanim kandidaturama, a kojima su tek danas na Odboru bila i službeno potvrđena imena Dražen Miočić, Dražen Rajković, Anja Šovagović Despot, Dario Špelić, Robert Šveb, Željko Valentić i Ivica Zadro.

Krešimir Ćosić naglasio je da u svom programu planira smanjivanje političkog sadržaja u programu HRT-a u korist ostalog programa javne radiotelevizije, rekavši, među ostalim, i kako bi se ''minutaža politike u programu trebala odrediti u Saboru''.

No naglasio je i da za takve promjene treba imati političke volje, na što su mu članovi Odbora odgovorili da im nije jasno kako netko može najaviti ''rezanje'' politike, ali samo ako za to postoji politička volja.

Ocijenili su da je njegov program izrazito ''tanak'', kao da je djelomice ''prepisan s Wikipedije''. Zvane Brumnić (nezavisni) rekao je da ga Ćosićev program nije fascinirao i kako se ne temelji ni na podacima o poslovanju HRT-a koji su inače javno dostupni.

Gordana Grandov, bivša rukovoditeljica financija HRT-a, naglasila je kako je temelj njezina programa vraćanje stabilnosti na javnu radioteleviziju, ali i motivacije i osjećaja sigurnosti zaposlenika.

Kazala je kako je ''revolucija'' posljednje što HRT-u sada treba i da u početku treba ostvariti bolje međuljudske odnose.

Ocijenila je i da u situaciji kada se zaposlenici boje za svoja radna mjesta, tada razmišljaju kako preživjeti, a ne kako ostvariti svoje kreativne potencijale.

Kao bivša rukovoditeljica financija HRT-a, a na pitanje vanjskog člana Odbora Saše Miloševića, Grandov je kazala da je i struktura financiranja HRT-a jednaka kao i 2009. te da se trebaju uvesti promjene u financiranju programa i vanjske produkcije.

Kandidat za ravnatelja HRT-a Marijo Kraljević, ujedno i zaposlenik HEP-a, odgovarao je na pitanja vezana uz njegov program koja se odnose na prijedlog smanjivanja prihoda od marketinga. On to smatra mogućnošću da se program javne radiotelevizije oslobodi ''pritiska velikih oglašivača''.

No istodobno je naglasio i da se zalaže za partnerstvo HRT-a s industrijom, primjerice upravo s Hrvatskom elektroprivredom (HEP-om).  Bila bi to, ocijenio je, ''sinergija u obostranu korist, ali i u interesu javnosti''.

Naglasio je i kako se zalaže za transformaciju HRT-a u suvremeni medij, njegovu veću prisutnost na društvenima mrežama te korištenje ''trikova i alata koje te mreže koriste''.

Nikola Kristić, dugogodišnji novinar i urednik HTV-a, jedini je od kandidata predložio da prije pitanja članova Odbora ukratko predstavi svoj program. '

- Sve je dobro na HRT-u, to je naša iluzija, a bit će naša nada, kazao je Kristić. Istaknuo je i kako se za tu vodeću funkciju natječe već treći put, prvi put 2005. Ustvrdio je i da je znajući da su karte odigrane, već tada htio pokazati različitost pristupa iako je ''znao da ima izgleda kao glineni golub na streljani''.

Za drugi put 2010. kazao je kako je bilo vidljivo da pozitivan vjetar u leđa jednog od kandidata neće biti dovoljan da taj ''brod dovede u mirnu prisavsku luku''.

Ocijenio je i kako je izgubljeno 18 godina, a na upit Željka Pavića (SDP) predstavio je i krajnji cilj svog programa - smatra da je njegov izbor dobro rješenje za HRT i za javnost.

- Krajnji je cilj jedna vjerodostojna televizija i radio. Vjerodostojan medij kojem će vjerovati gledatelji te medij na koji će ljudi dolaziti na posao s radošću i pozitivnom energijom, kazao je Kristić.

Novinar Radio Splita Josip Krželj na pitanje članova Odbora zašto je predao najoskudniji program naveo je da je po profesiji radijski novinar te je stoga bio i sažet, ali da u analizi ima odgovore što treba učiniti kako bi HRT zadržao svoju funkciju javnog servisa.

Kao dio svog programa naveo je i oslanjanje na ''domaće snage'' HRT-a te nastojanje da se svim zaposlenicima osiguraju veće prilike i bolji uvjeti da se istaknu u proizvodnji programa.

Ivo Kujundžić (urednik HRT-ova programa za Hrvate izvan Hrvatske), odgovarajući na pitanje vanjske članice Odbora novinarke Đurđice Klancir,

kazao je da je svoj program, u kojem se spominjalo i korištenje konzultanata, sam pisao te da su njegove osnovne ideje za novi ustroj i povratak ugleda HRT-u ''pristojnost, uključivost, uljuđenost, tolerancija i poštenje''.

Naglasio je i kako se zalaže za obnovu i proširenje dopisničke mreže, unapređenje hrvatskog jezika u programu, ali i za prijenos svih saborskih sjednica.

Usto, kazao je Kujundžić, zalaže se za smanjenje plaće glavnog ravnatelja koja sada iznosi oko 24.800 kuna.

Istaknuo je kako bi to u moralnom smislu zaposlenicima HRT-a mnogo značilo, a među njima ima profesionalaca u montažama i režiji koji imaju plaću oko 4000 kuna.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!